Obraćanje predsjedavajućeg VM BiH Adnana Terzića članovima Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope u Strazburu

Govori ( 21.06.2005 )
Obraćanje predsjedavajućeg VM BiH Adnana Terzića članovima Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope u Strazburu

Gospodine predsjedniče, članovi Parlamentarne skupštine, ekselencije, Dame i gospodo, Čini mi veliku čast i zadovoljstvo prisustvovati vašem junskom zasjedanju. Zahvaljujem se na prilici da vam se u ime Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i lično obratim. (Govor objavljen u cjelosti)

Gospodine predsjedniče, Aktivnosti Vijeća Europe i napori koje njene članice ulažu već duže od pola vijeka doveli su nas do današnjice u kojoj smo bliže nego ikad istinskoj europskoj zajednici zasnovanoj na demokraciji, ljudskim pravima i vladavini zakona.

Činjenica da kontinuirano napredujemo u ostvarenju ovog cilja svakako je ohrabrujuća, ali i obavezujuća, kako za institucije Vijeća Europe, tako i za svaku od nas članica. Ohrabrujuća, jer šalje jasnu poruku da se gotovo cijeli europski kontinent jasno i predano opredjelio za demokraciju umjesto diktature, ljudska prava umjesto diskriminacije, vladavinu prava umjesto samovolje i saradnju umjesto izolacije. Obavezujuća, jer nam ne dozvoljava da na mapi našeg kontinenta toleriramo crne rupe drugačijih pravila, čije puko postojanje, makar i izolirano, ima veliku destabilizirajuću moć.

Područje iz kojeg dolazim bilo je takva tamna zona Europe, a meni je veliko zadovoljstvo da vam prenesem da, zahvaljujući, između ostalih, i institucijama i praksi Vijeća Europe to više nije slučaj.

Iako ste vi svi ovdje jako dobri poznavatelji činjenica koje već sada predstavljaju europsku historijsku građu kraja xx vijeka, ipak ne mogu ne spomenuti da je samo deset godina ranije, situacija u BiH bila sasvim drugačija. Dva grada, sublimiraju ono što se u BiH događalo 1995. – Srebrenica i Dejton. Preko 8 000 ubijenih srebreničkih muskaraca i dječaka, strašna je istina o zločinu, koji se desio 50 godina nakon što su borci za slobodnu Europu oslobodili Aušvic i rekli «nikad više». Danas, suočeni sa obilježavanjem Komemorativnog skupa, a povodom 10-godišnjice srebreničkog genocida, Europa i svijet su ponovo u prilici da jedinstveno i odlučno ponove «nikad više» zločinačkim projektima protiv čovječnosti. Ostaje mi da vjerujem da će ovaj zavjet biti i posljednji koji će svijet morati uraditi.

Mirovni sporazum parafiran u Dejtonu, potpisan u Parizu, najčešće spominjan u kontekstu kompliciranih i nefunkcionalnih rješenja zaustavio je rat, omogućio slobodu kretanja i novi početak za državu Bosnu i Hercegovinu. Kritika na dejtonski okvir, a ni zaklinjanja u njega, pogotovo od strane onih koji ga nikad i nisu željeli, niti su dosljedno implementirali, nije nedostajalo u proteklih 10 godina. Ali tom mirovnom sporazumu moguće je dati svjetlo na kraju tunela. Evidentna ograničenja koja je dejtonski okvir postavio treba i moguće je otklanjati isključivo putem uvođenja općih europskih standarda, onih koje propisuje Vijeće Europe, i onih koje primjenjuje Europska unija.

Jedino takva, europska reformska agenda može biti svjetlo na kraju tunela, motor reformi u BiH i doprinos političkom okruženju orijentiranom prema rasterećenju od međuetničkih tenzija i strahovanja. Takav reformski proces, uz odlučnost bh. strane zahtijeva objektivan i afirmativan stav međunarodne zajednice. Kao što vi očekujete od liderstva BiH da bezkompromisno vodimo proces usvanja europskih standarda, tako je sada naše očekivanje od lidera Europske zajednice da nakon dvostrukog « ne» Ustavu Europske unije, proširenje neće biti dovedeno u pitanje. Za sve nas ovaj novi ambijent treba biti dodatni podsticaj da gradimo veće jedinstvo i vidljivo bolje međusobno razumijevanje.

Gospodine Predsjedniče, dame i gospodo,

Mi u Bosni i Hercegovini u posljednje tri godine učinili smo više na planu uozbiljavanja i reintegriranja države, te uspostavljanja i funkcioniranja njenih ključnih poluga, nego u prethodnih, poslijeratnih sedam. U aprilu ove godine BiH je proslavila svoj treći rođendan pod okriljem ove najstarije europske institucije, shodno tome, postoji jasna uzročno-posljedična veza između sticanja punopravnog članstva u Vijeću Europe i ispunjavanja post-prijemnih obaveza, OHRABRENJA I OBAVEZA, na jednoj strani i reformskog plimnog vala na domaćem terenu.

Ulaskom u članstvo VE, BiH je prihvatila ispunjavanje 73 post-prijemne obaveze i dobila prvi «blue print» za sprovođenje reformi. Obaveze iz prve godine u roku su i u potpunosti ispunjene, za sad smo finalizirali ispunjavanje 21 obaveze, za ispunjavanje 15 obaveza još uvijek teče vrijeme, a 37 njih je procesne naravi što zahtjeva kontinuirane aktivnosti. Ova, treća godina članstva ujedno je i bila i najteža obzirom da smo radili na ispunjavanju obaveza i iz prve i druge godine članstva, te aktivnosti prilagođavali potrebama treće godine članstva.

Ono na što vam posebno želim skrenuti pažnju je neosporna činjenica da nije nedostajalo političke volje da se ove obaveze ispune, kao i da je zaostajanje u pojedinim segmentima uvjetovano nedostatkom finansijskih sredstava i kvalificiranih stručnjaka. Sve političke snage u BiH potpuno su složne i saglasne u jednom, a to je da je članstvo u Vijeću Europe najbolji izbor za našu državu u cilju ostvarivanja stvarne vladavine demokracije, stvarnog približavanja standardima i normama vladavine zakona i poštovanja ljudskih prava i fundamentalnih sloboda. Tako je glavni prioritet saziva Vijeća ministara koje vodim kontinuirano prilagođavanje i usklađivanje cjelokupnog domaćeg zakonodavstva europskim konvencijama, a naročito puno suglasje sa svim odredbama Europske konvencije o zaštiti ljudskih prava. Danas, politički faktori (players) svih naroda, svih političkih opcija su složni: jedino rješenje za stabilnu Bosnu i Hercegovinu je integracija u veliku evropsku porodicu. Bosna i Hercegovina je zahvaljujući trogodišnjem članstvu i ispunjavanju obaveza proisteklih iz tog statusa, iz Dejtona, zahvaljujući Strazburu krenula ka Briselu. Ne radi se samo o odlukama političkog vrha, već i o stavu javnosti - prema anketama, 80% građana BiH podržava budućnost Bosne i Hercegovine u EU.
Europska BiH za kakvu se zalažem, integracijom i prihvatanjem evropskih standarda imat će jedinstven ekonomski prostor, granicu uređenu prema standardima Šengenskog sporazuma, nezavisno sudstvo, efikasnu policiju, međunarodno priznato obrazovanje, kredibilan zdravstveni i socijalni sistem, profesionalne medije i prije svega, funkcionalne demokratske institucije koje garantiraju punu ravnopravnost i jednake šanse svim građanima.

Gospodine predsjedniče,
Sta smo postigli do sada, nakon prijema u puno članstvo VE, relativno kratkom, ali intenzivnom periodu? Da krenem od izbora provedenih 2002. godine – BiH je pokazala da može samostalno organizirati i provesti efikasne opće izbore u skaldu s najvišim međunarodnim standardima. Novina na lokalnim izborima bilo je uvođenje direktnog izbora načelnika općina čime smo ojačali smo lokalnu samoupravu. Ključna karakteristika dosad implementiranih reformi je da su postignute osiguranjem političkog dogovora, a ne međunarodnim pritiskom ili nametanjem od strane Visokog predstavnika tj. putem postizanja pune saglasnosti entiteta o prenosu njihovih nadležnosti na državni nivo. Za dobrobit građana, najvažnije je, svakako, uspostavljanje jedinstvenog ekonomskog prostora, objedinjavanje dvije carinske uprave u jednu, inicijativa entitetskih vlada da se na državnom nivou donese zakon o porezu na promet (što je bila isključiva nadležnost entiteta). Ništa manje značajno je i objedinjavanje entitetskih obavještajnih službi, koje po prvi put u historiji funkcionira pod demokratskim parlamentarnim nadzorom. Uspostavljanje i funkcioniranje državnog Ministarstva odbrane bio je ključni korak u ispunjavanju uvjeta za priključivanje Partnerstvu za mir. Cijeli niz institucija i organa u segmentu fito-sanitarne zaštite dobili su mandat na državnom nivou. Želim da naglasim da BiH ulazi u finalnu fazu priprema za uvođenje PDV sa jedinstvenom stopom, što će, između ostalog, vjerujem, doprinijeti trajnom konsolidiranju poslovnog ambijenta za strane investicije. U posljednje dvije godine bilježimo kontinuiran rast nivoa SDI, a kao ilustraciju uspjeha na planu ekonomije, želim potvrditi da je tokom 2004. GDP porastao za gotovo 6%, što je regionalni rekord. Reformom pravosuđa uspostavljeni su tužilaštvo i Sud BiH, a Visoko sudsko i tužilačko vijeće, zaduženo je za uspostavu vladavine prava u skladu sa evropskim standardima i praksom. Bosna i Hercegovina je prva zemlja u regiji koja zadovoljava međunarodne standarde za procesuiranje ratnih zločina. Od Državnog vijeća očekuje se da će raditi u skladu s najboljim europskim praksama uz optimalne tehničke uvjete.
Reformom elektroenergetskog sistema omogućili smo realiziranje jedne od najvažnijih regionalnih aktivnosti - stvaranja Energetske zajednice Jugoistočne Europe (ECSEE) što je prvo formalno povezivanje cjelokupnog regiona s EU, a imat će i veliki uticaj na stabilan ekonomski razvoj regiona kao i na harmonizaciju energetskog sektora u regionu. Ceremonija potpisivanja uskoro će biti obavljena u Londonu.
Uvjeti, njih 16, proistekli iz Studije izvodljivosti, većinom su implementirani u samoinicijativno skraćenim rokovima. BiH u ovom trenutku od preporuke za otpočinjanje pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i asocijaciji s EU dijele dvije aktivnosti – reforma policije i Zakon o javnom RTV sistemu, za što još uvijek postoji realna šansa da se finaliziraju. BiH ovu šansu ne smije propustiti.
Dozvolite mi da Vam još skrenem pažnju i na značajnu promjenu na planu prisustva međunarodnih vojnih snaga u BiH. Dolazak EUFOR-a tj. početak međunarodne misije «ALTHEA» pod vodstvom EU predstavlja jasnu poruku o sveobuhvatnom paketu prisustva EU u BiH i svojoj misiji pod sloganom «od stabilizacije ka integraciji». Držim da postoji opći koncenzus u međunarodnoj zajednici da misija ALTHEA nije u BiH da bi uspostavljali ili održavala mir. Međunarodno vojno prisustvo u BiH poruka je cijelom regionu koji, bez obzira na razlike u stepenu integriranosti, još uvijek nije u potpunoj saglasnosti s političkim i vojnim strukturama NATO-a. Ovo obraćanje prilika mi je da izrazim zahvalnost svim zemljama čije su trupe bile prisutne u BiH u sastavu SFOR-a, kao i onima čije će trupe ostati i/ili doći u BiH pod mandatom EUFOR-a.
Još jedna tema na koju se želim osvrnuti jeste nedavno objavljeno Mišljenje Venecijanske komisije o ustavnoj situaciji i ovlastima Visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini. Od kraja marta, kako je Mišljenje objavljeno, ono je postalo obavezno i najtraženije štivo svih aktera u društveno-političkom životu Bosne i Hercegovine, što ukazuje na kredibilnost, relevantnost, ali i pravovremenost njegovog objavljivanja. Shodno tome, zahvaljujem se Parlamentarnoj skupštini na donošenju Rezolucije 1384 iz 2004. godine, o jačanju demokratskih institucija u Bosni i Hercegovini, kojom ste zatražili od Venecijanske komisije donošenje pomenutog Mišljenja. Ovo je optimalan trenutak da se u aktivnu diskusiju i razmjenu stajališta o Mišljenju uključe svi slojevi društva, te nam je opet dobrodošlo znanje i iskustvo Vijeća Europe u organiziranju i provođenju aktivnih debata, seminara i radionica, pa čak i konferencije o temama od vitalnog značaja za uspjeh sveobuhvatnih reformi i transformnacije i tranzicije kompletnog bosanskohercegovackog društva.
Ohrabrivanje i podrška integracijskim procesima u BiH jasna je poruka cijelom regionu da dosljedna demokratizacija i usvajanje europskih standarda, sami po sebi, predstavljaju realan napredak i djelovanje u interesu građana, ali i način afirmiranja na regionalnom i međunarodnom planu, kao i put ka ostvarivanju zajedničke europske budućnosti. U tom kontekstu BiH posebno pozdravlja činjenicu da je Varšavska deklaracija podcrtala privrženost Vijeća Europe izgradnji kreativne zajednice, otvorene za znanje i različite kulture, građanske i kohezivne zajednice zasnovane na poštovanju ljudskih prava, demokratiji i vladavini zakona, jer su to dugoročni interesi BiH, kako na unutrašnjem mikroplanu, tako i na širem, europskom planu.

Ostvarenje ovih ciljeva, kako to predviđa i Akcioni plan, zahtjevaju puni angažman svih institucija VE, članica pojedinačno i u međusobnoj sardnji, ali i interinstitucionalnu saradnju s europskim organizacijama koje dijele temeljne vrijednosti i interese – Europskom unijom i Organizacijom za sigurnost i saradnju u Europi. Primjeri mnogih reformskih aktivnosti u BiH svjedoče o komplementarnosti, djelotvronosti, pa i neophodnosti bliske saradnje ove tri organizacije.

Gospodine predsjedniče, članovi Parlamentarne skupštine, Ekselencije, dame i gospodo, zahvaljujem vam se još jednom na prilici da vam se obratim i na pažnji, biće mi zadovoljstvo odgovarati na vaša pitanja. (kraj)