OBRAĆANJE PREDSJEDATELJE VM BiH ADNANA TERZIĆA NA KONFERENCIJI ‘PROCJENA LJUDSKIH PRAVA U BOSNI I HERCEGOVINI’

Govori ( 16.12.2005 )
OBRAĆANJE PREDSJEDATELJE VM BiH ADNANA TERZIĆA NA KONFERENCIJI ‘PROCJENA LJUDSKIH PRAVA U BOSNI I HERCEGOVINI’
Dame i gospodo, Uvaženi gosti, Poštivanje i zaštita ljudksih prava predstavlja snažan instrument promocije društvene pravde i jedan od temeljnih stupova demokratskog društva. Stoga, svakom društvu nameće se u zadatak da kontinuirano vrši procjenu stanja ljudskih prava i poboljšava stanje uspostavljanjem raznovrsnih strategija njegovog daljeg razvoja. (Govor objavljen u cjelini)

Osvrnuvši se na protekli, jednogodišnji period, želio bih istaći da postoje primjetna poboljšanja u određenim segmentima ljuskih prava. Međutim, i pored značajnog angažmana državnih institucija, naročito Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, i dalje postoji stanovit stepen kršenja svih garantovanih prava. Želim se ovdje pred Vama posebno posvetiti onome što nije dovoljno dobro urađeno.

Svjesni smo, stoga, činjenice da bih vlasti na svim nivoima trebale da pokažu dovoljno razumjevanja i obavežu se da će provesti preporuke i adekvatno odgovoriti na zahtjeve nevladinih organizacija.

Svjedoci smo da je diskriminacija na osnovu spola, starosti, etničke i vjerske pripadnosti i socijalnog statusa još uvijek raširena. Takvu diskriminaciju prouzrokuju mnoge prepreke, kao što je ustavni okvir, nedostatak provedbe zakona, financijskih resursa, nedostatak političke volje, pomanjkanje obavještenosti građana o njihovim pravima, nedostatak odgovornosti i sveukupne osjetljivosti na pitanja ljudskih prava.

I dalje je prisutan visok nivo tenzija između formalnog i suštinskog koncepta. Bosna i Hercegovina i dalje pristupa formalno u cilju zadovoljavanja obaveza iz međunarodnih standarda na koje smo se obavezali pa je potrebno svesrdno zalaganje cijele zajednice na osiguranju suštinske primjene donošenih zakona kako bi nestao osjećaj pravne nesigurnosti i dugoročno se uspostavio efikasan pravni sistem.

Možda neko i može biti zadovoljan brzinom i kvalitetom zakona koji se donose, ali je jednako, ako ne i važnije da se ti zakoni implementiraju. To moramo raditi radi nas i naših građana i time dokazati svoj kapacitet da primjenjujemo standarde koje usvajamo. Od te sposobnosti će direktno zavisiti i dužina pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskom komisijom i nastavak našeg evropskog puta.

S tim u vezi, država treba da uloži veće napore u procjeni učinaka realizacije razvojnih strategija na ljudska prava najugroženijih kategorija i jača institucionalne mehanizme za sprovođenje reformskih mjera.

U domenu harmonizacije procesa donošenja zakona, potrebno je pristupiti donošenju zakona kroz javne rasprave sa aktivnim učešćem građanstva i financijskom analizom konsekvenci provedbe predloženih zakona. Želim jasno potvrdtiti da, učešćem u javnim raspravama, ne prestaje uloga civilnog društva i nevladinih organizacija. One moraju biti izvor nezavisne kontrole i pomoći izvršnoj vlasti da brzo i efikasno mijenjaju uočene nedostake ili nedovoljan nivo primjene i provođenja donesenih zakona.

U oblasti jednakosti spolova u Bosni i Hercegovini napravljeni su određeni pomaci posebno u oblasti zakonodavstva kao što je Zakon o ravnopravnosti spolova BiH. Kroz preporuke Komiteta za ekonomska, socijalna i kulturna prava imamo obavezu poboiljšati efikasnost uspostavljenog sistema ravnopravnosti spolova u BiH. Time primjenjujemo i preuzete međunarodne standarde i uspostavljamo potrebni civilizacijski nivo društva kakvo nam treba, kojem svi mogu vjerovat i u kome se svi podjenako mogu dobro osjećati.

Također je nužno usaglašavanje postojećeg zakonodavstva u cilju postizanja adekvatne implementacije Zakona o ravnopravnosti spolova iz 2003. godine uz povećanje resursa Agencije za jednakost spolova kako bi se osigurao efikasniji monitoring i spriječila spolna diskriminacija u oblasti ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava.

BiH institucije u narednom periodu trebaju da povedu više pažnje o obuci osoblja u centrima za socijalni rad. Vjerujem da moramo posebno definirati programme za specifične probleme i posljedice osoba koje su žrtve trgovine ljudima. Nema sumnje i da moramo ubrzati mehanizme za uspostavu kompetentne baze podataka u registrovanim slučajevima trgovine ljudima.

Na vlastima BiH je da u narednom periodu povećaju komunikaciju sa svim segmentima društva, pogotovo sa građanskim kako bi bolje osjetile puls čitave zajednice i transparentno definirale nove i harmonizirale postojeće zakone u domenu zaštite ljudskih prava.

Vjerujem da će ovaj skup, nakon niza okruglih stolova sa predstavnicima građanskog društva, rezultirati preporukama, koje će institucijama BiH pomoći u daljnjem unapređenju socijalne zaštite, jednakosti spolova i vladavine zakona uz vašu i našu obavezu da zajedno radimo tokom cijele godine, svake godine.


Želim Vam mnogo uspjeha u radu.

Hvala!