Obraćanje predsjedatelja Vijeća ministara BiH Adnana Terzića sudionicima 60. zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih naroda

Govori ( 23.09.2005 )
Obraćanje predsjedatelja Vijeća ministara BiH Adnana Terzića sudionicima 60. zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih naroda
Gospodine Predsjedniče, Ekselencije, Dame i gospodo, Čini mi veliku čast i zadovoljstvo prisustvovati 60. zasjedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija i obratiti vam se u ime Bosne i Hercegovine. Također bih Vama gospodine Predsjedniče želio čestitati na izboru i iskoristiti ovu priliku da izrazim svoje poštovanje i zahvalnost gospodinu Žan Pingu na njegovom uspješnom predsjedavanju tokom 59 godišnje skupštine. (Govor objavljen u cijelosti).

Gospodine Predsjedniče,

dopustite mi da započnem podsjećanjem na historijski Samit koji se desio tokom prošle godine. Nakon punih 60 godina postojanja, nastojanja i predane borbe za univerzalni mir, Ujedinjene nacije su dostigle svoju zrelost. Naša planeta nije ono što je bila prije šezdeset godina ali ćemo ostaviti istoričarima da odrede da li je naša generacija bolja od prethodnih.

Mi se moramo suočiti za izazovima globalizacije koja nas očekuje u 21 vijeku sa osposobljenošću i kapacitetom. Mi moramo pokazati multilateralizam i saradnju oslanjajući se na ključne vrijednosti definirane Poveljom. Organizacija Ujedinjenih nacija, jedinstveno i apsolutno bez konkurencije u pitanju globalnog kredibiliteta i kapaciteta ne bi smjela biti zadovoljna sa onim što je znala biti. Ova se organizacija mora reformirati ne zato da bi ušutkala kritičare, nego što je važnije, da bi zaradila nekompromitirano poštovanje.

Međutim, činjenica je da su Ujedinjene nacije, kao i sve druge organizacije, zavise od kolektivne snage njenih članica. Njena snaga treba da izranja iz jedinstvenosti zemalja članica. Naša organizacija, nesavršena kakva jeste, odražava današnji svijet, međunarodnu zajednicu i našu generaciju u cijelosti. Ishod Plenarnog susreta na visokom nivou i konačni dokument koji smo usvojili prije sedam dana je ohrabrujući jer je uspio sumirati pitanja na kojima smo postigli konsenzus, ali je ostao nedorečen u smislu definiranja vremenskog okvira i modaliteta radi osiguranja nekih važnih ciljeva. Žalosno je da je reforma Vijeća sigurnosti izgubila svoj momentum i odgođena za budućnost. Naš entuzijazam u podržavanju uspostave Vijeća za ljudska prava je razvodnjena činjenicom da finalni dokument nije definirao modalitete za realizaciju ove ideje u jasnom vremenskom okviru. Zbog toga, mi jasno urgiramo da se odredi medijator koji će voditi napore Generalne skupštine kako bi se osiguralo da ovo novorođenče stane na svoje noge.

U smislu odgovornosti za zaštitu, koja je pronašla odgovarajuće mjesto u konačnom dokumentu, željeli bismo da istaknemo izvanrednu važnost preventivne diplomatije. Iz našeg bolnog iskustva shvatili smo važnost misija za uspostavu činjenica i sistem ranog upozorenja pred potencijalnim ili neizbježnim konfliktima. Kako bi osigurali sistem ranog upozorenja, moramo pojačati Ured za politička pitanja UN-a. Osobe koje dolaze iz zemalja koje su izašle iz konflikta ili iz postkonfliktnih zemalja, sa njihovim iskustvom iz prve ruke bi mogli postati vrijednost ovom Uredu. Konsekventno tome, povratili bismo kredibilitet UN-a koji je u ovom segmentu najvećim dijelom preuzeo nevladin sektor i organizacije poput Međunarodne krizne grupe ili drugih.

S obzirom na prelazak puta Bosne i Hercegovine od teme vanrednih sjednica Vijeća sigurnosti do potencijalnog kandidata za nestalnog člana ovog tijela za godinu 2010. i 2011. Bosna i Hercegovina snažno podržava zaključke finalnog dokumenta kojim bi Vijeće sigurnosti ostalo posvećeno svojim primarnim odgovornostima definiranim Poveljom i održalo međunarodni mir i sigurnost umjesto da širi svoj dijapazon na uštrb Generalne skupštine.

Gospodine Predsjedniče,
pitanje koje predstavlja jedan od najvećih savremenih izazova, i pitanje u vezi s kojim je BiH ostvarila značajnu međunarodnu i saradnju u regionu je sprječavanje terorizma. U potpunosti vjerujem da ova globalna prijetnja, globalna pošast zahtjeva globalan odgovor – kakav mogu pružiti samo Ujedinjene nacije. Definiranje terorizma, njegova dosljednja osuda, određivanje pravaca međunarodne saradnje na planu njegovog suzbijanja i neometano funkcioniranje međunarodnog sistema pravde, aktivnosti su kojima samo UN mogu dati globalan kredibilitet. Formiranje Ministarstva sigurnosti BiH bio je jedan od veoma značajnih koraka, ne samo u kontekstu unutarnjih reformi, već i u smislu aktivnog doprinosa međunarodnoj borbi protiv terorizma. Djelovanje državnog Anti-terorističkog tima, pod okriljem ovog ministarstva, rezultiralo je, uglavnom, blokiranjem bankovnih računa osumnjičenih lica i organizacija, te podizanjem optužnica. Potpisali smo sve međunarodne konvencije protiv terorizma, i spremni smo da damo konstruktivnu kontribuciju u pripremi sveobuhvatne UN konvencije protiv terorizma kako je dogovoreno u Finalnom dokumentu.

Postignuća plenarnog sastanka na visokom nivou su ohrabrujući. Svjetski samit je dokazao preovladao upravo ovakvo shvatanje, te je demonstrirao moć univerzalizma, multilateralizma, dogovora nad sebičnošću, ograničenošću i izolacionizmom, a ovu Skupštinu osvjedočili kao arenu dogovora, a ne sukoba. Lekcije iz Bosne i Hercegovine su nas naučile: ukoliko smognemo snage i hrabrosti i dokažemo odanost ovim principima u praksi, možemo promijeniti tok historije ka miru, stabilnosti i prosperitetu za sve.

Gospodine Predsjedniče,

Samo deset godina ranije, 1995. godine, situacija u BiH je bila sasvim drugačija. Dva grada, sublimiraju ono što se u BiH događalo tačno 10 godina ranije – Srebrenica i Dejton. Skoro 8.000 imena ubijenih srebreničkih muškaraca i dječaka, sa liste Srebreničkog izvještaja otkriva strašnu istinu o genocidu koji se desio u ovom gradu. Ovaj se zločin desio 50 godina nakon što su borci za slobodnu Europu oslobodili Aušvic i rekli «nikad više». Nažalost, desilo se opet ne jednom nego tri puta. Nakon ovog zasjedanja, imat ćemo moć i instrumente koji će prevenirati da se bilo šta slično ponovi ikad više.

Dejtonski sporazum tj. Mirovni sporazum parafiran u Dejtonu, potpisan u Parizu, iako prečesto kritikovan zbog svoje kompleksne i teško provodive strukture je svakako zaustavio rat i omogućio slobodu kretanja, te novi početak za državu Bosnu i Hercegovinu. Bez obzira na njegovo nesavršenstvo ovaj je sporazum osigurao okvir koji nam je omogućio da danas nakon deset godina promijenimo situaciju i završimo fundamentalne reforme koje su postale dio svakodnevnog života: stvaranje jednog odbrambenog sistema za državnim Ministarstvom odbrane, ujedinjenje dva ekonomska prostora u jedan, ujedinjenje dvije obavještajne službe, uspostavu jedinstvene carine i poreskog sistema, kao i standardizaciju u mnogim oblastima, da ovdje pomenem samo neke.

Ipak evidentna ograničenja koja dejtonski okvir postavlja, poput posljednjeg na planu reforme policije, će biti otklonjena isključivo putem međunarodno važećih standarda, i evro-atlantskih integracija, na isti način kako je to riješeno reformom odbrane. Međunarodni standardi i najbolja demokratska praksa će nas odvesti u budućnost, oslobođene strahova i tenzija. Mi vjerujemo da put koji Bosna i Hercegovina čvrsto prati predstavlja važno iskustvo i na međunarodnom nivou. Mir je danas čvrst a država je reintegrirana. Trenutni procesi u Bosni i Hercegovine su jasan dokaz toga.

Naime, u posljednje tri godine učinjeno je više na planu uozbiljavanja i reintegriranja države, te uspostavljanja i funkcioniranja njenih ključnih poluga, nego u prethodnih sedam. Dozvolite mi da u ovom trenutku vašoj pažnji skrenem činjenicu da postoji jasna uzročno-posljedična veza između međunarodne afirmacije Bosne i Hercegovine i ispunjavanja međunarodno preuzetih obaveza, OHRABRENJA I OBAVEZA, na jednoj strani i reformskog plimnog vala na domaćem terenu. Ključna karakteristika dosad implementiranih reformi je da su postignute osiguranjem političkog dogovora, a ne međunarodnim pritiskom ili nametanjem od strane trenutnog Visokog predstavnika tj. putem postizanja pune saglasnosti entiteta o prenosu njihovih nadležnosti na državni nivo. Formiranje i uspostava državnog ministarstva za odbranu je bio ključni korak naprijed prema programu Partnerstvo za mir. Brojne institucije i agencije na polju sanitarne zaštite sada djeluju također sa državnog nivoa. Također smo u finalnoj fazi pripreme za uspostavu PDV-a u Bosni iHercegovini što će konsolidirati i prilagoditi biznis okolinu za strane investicije. Također bilježimo kontinuiran rast direktnih stranih investicija preko dvije godine, pri čemu je naš bruto nacionalni dohodak u 2004 porastao za 6% što je regionalni rekord. Jedna od najznačajnijih međunarodnih obaveza BiH jeste saradnja s Haškim tribunalom i tom se pitanju sa strane domaćih organa pridaje veliki značaj. Iako je ovo godina u kojoj je, i u entitetu RS ostvaren veliki napredak na tom planu, sramotna je činjenica da dvojica najtraženijih ratnih zločinaca nisu privedeni pred lice pravde.
Evidentno intenziviranje saradnje s Tribunalom, međutim, iznenadne dobrovoljne predaje nakon godina skrivanja, te lokacije sa kojih su se bjegunci javljali, jasno ukazuje na činjenicu da je odgovornost BiH i njenih organa bila znatno manja, a SCG znatno veća. Zabrinjavajuća je i činjenica da su mnogi bjegunci upravo preko Beograda našli privremena utočišta izvan regiona.

Reformom pravosuđa uspostavljeni su Tužilaštvo i Sud BiH, kao i Visoko sudsko i tužilačko vijeće. Bosna i Hercegovina je prva zemlja u regiji koja je zadovoljila međunarodne standarde za procesuiranje ratnih zločina. Državno vijeće će raditi u skladu s najboljim evropskim praksama uz optimalne tehničke uvjete. Proces reguliranja pitanja vezanih za organiziranje suđenja u državama u kojima je zločin počinjen, međutim, opterećen je problemom dvojnog državljanstva, ali vjerujemo da će i uz pomoć relevantnih međunarodnih institucija ovaj problem biti prevaziđen.

U skladu s navedenim i svojim međunarodnim obavezama, BiH podržava sve aktivnosti i mirovne inicijative usmjerene na prevenciju sukoba, te izgradnju mira i sigurnosti u post-konfliktnim zonama. Bosna i Hercegovina danas ima svoje vojne posmatrače u Kongo, Kipar, Etiopiju i Eritreju, a civilnu policiju u Liberiju i Haiti. Takođe, ovog ljeta, poslali smo tim deminera u Irak kao znak naše podrške Iračanima u procesu uspostave demokratske države.
Što se tiče situacije u Iraku, BiH je izrazila zadovoljstvo postizanjem konsenzusa članica Vijeća sigurnosti UN po pitanju rezolucije o prijenosu suvereniteta sa okupacionih snaga na legitimno izabrane nosioce zakonodavne i izvršne vlasti, te utemeljenje Iraka kao suverene demokratske države. Ovo je neophodan preduslov za početak sveobuhvatne reforme Iračkog društva i države. Rekonstrukcija će i dalje ostati ključno pitanje za njene građane. Ujedinjene nacije igraju glavnu ulogu u pružanju humanitarne pomoći, rekonstrukciji i obnavljanju državnih i lokalnih institucija vlasti, uz pomoć specijalizovanih agencija UN. Od velikog značaja je postojanje volje zemalja članica UN da pruže pomoć Iraku u uspostavljanju stabilnosti i sigurnosti, učestvujući u njegovoj rekonstrukciji, pružajući pomoć u ljudstvu, tehnici i drugim potencijalima.
Bosna i Hercegovina podržava univerzalnu implementaciju Programa akcije, usaglašenog na UN konferenciji o pitanjima malog i lakog naoružanja.
Takođe, podržavajući ciljeve i obaveze prihvaćene na posebnom zasjedanju UN-a posvećenom AIDS-u, BiH je formirala poseban Državni savjetodavni odbor za borbu protiv ove bolesti koji treba da doprinese ostvarivanju međunarodno prihvaćenih ciljeva do kraja ove godine.

Po pitanju finansiranja međunarodnih mirovnih operacija, svjesni smo da je to jedno od ključnih pitanja za ostvarivanje uloge i ciljeva UN, te da nedostatak novca može biti itekakva prepreka spašavanju ljudskih života. Zalažemo se za princip ravnomjernijeg i pravičnijeg doprinosa, pri čemu, apeliramo na razvijene zemlje da svojim ključnim primjerom daju signal i ostalima da se radi o zajedničkoj obavezi.

BiH usaglašava kandidature za rukovodne pozicije u tijelima i organima UN-a za koje će se glasati na 60. Zasjedanju Generalne skupštine u okviru Istočnoevropske regionalne skupine, vodeći računa o ravnomjernoj regionalnoj zastupljenosti. BiH ima interesa da naši predstavnici budu birani na rukovodne funkcije u tijelima i organima UN-a i spremni smo ponuditi kvalitetne kandidate.

Gospodine Predsjedniče,

Želim iskoristiti ovu priliku i još jednom izraziti u ime građana Bosne i Hercegovine zahvalnost koju osjećamo za pomoć i podršku međunarodnoj zajednici za sve što nam je pomogla tokom našeg teškog perioda. Od trenutka kada smo postali punopravni član Ujedinjenih nacija, Bosna i Hercegovina se borila za svoju nezavisnost i opstanak. Danas, mi smo kredibilan međunarodni partner i ostajemo spremni da podržimo proces kreiranja boljeg, efikasnijeg i spremnijeg sistema Ujedinjenih nacija koji će se baviti upozorenjima i izazovima 21 vijeka.
Također, prije nego zaključim, dopustite mi da Vam iz iskustva BiH predložim kao posebno značajno, intenziviranje saradnje UN s drugim organizacijama, pogotovo onim regionalnog karaktera. Regionalna saradnja u našem dijelu svijeta omogućila je afirmiranje stabilizacije i spostavljanje političkih, ekonomskih i veza sveobuhvatne saradnje na principima međusobnog poštovanja i međuovisnosti. Demokratizacija, liberalizacija trgovine, saradnja na planu rješavanja pitanja prekograničnog karaktera, intenzivirana je posljednjih godina i daje rezultate kojima smo zadovoljni i koji znatno mijenjaju negativnu sliku zapadnog Balkana kakva je donedavno bila veoma prisutna u međunarodnoj javnosti čime je Bosna i Hercegovina postala izvor stabilnosti u cijelom regionu.

Gospodine Predsjedniče,

Dopustite mi na kraju da ponovim da mi u potpunosti dijelimo poglede Finalnog dokumenta plenarnog sastanka na visokom nivou da svaka zemlja mora biti odgovorna za njenu vlastitu samoodrživost, stabilnost i prosperitet. Vlada Bosne i Hercegovine će osigurati trenutne mjere da pripreme Nacionalnu strategiju za ispunjenje milenijskih ciljeva do kraja ove godine, sa specijalnim posvećenjem na transaparentnost, dobro vladanje, bolje zapošljavanje kao i bolju upotrebu internih resursa. Bilo kakva daljnja pomoć u formi opraštanja dugova i ulaska kapitala od strane privatnih investicija i Breton Vuds institucija će biti više nego dobrodošla.

Ne smije se zaboraviti: pomoć nerazvijenim zemljama i post konfliktnih društava ne predstavlja milostinju nego investiciju u budućnost cijelog svijeta. (Kraj)