GOVOR PREDSJEDATELJA VIJEĆA MINISTARA BOSNE I HERCEGOVINE ADNANA TERZIĆA U CAVTATU NA REGIONALNOM EKONOMSKOM FORUMU

Govori ( 23.11.2004 )
GOVOR PREDSJEDATELJA VIJEĆA MINISTARA BOSNE I HERCEGOVINE ADNANA TERZIĆA U CAVTATU NA REGIONALNOM EKONOMSKOM FORUMU
Obraćajući se učesnicima Regionalnog ekonomskog forumu za jugoistočnu Evropu o temi «Konkurenti i partneri na putu k Europskoj uniji» predsjedatelj Terzić naglasio je zadovoljstvo činjenicom da jugoistok Europe izaziva sve veću pažnju i sve više se definira kao poseban region.

«Ovo je prilika da se zahvalim grupi znanstvenika iz Bosne i Hercegovine okupljenih u Akademiji znanosti i umjetnosti BiH i oko MIT centra Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, koji već od 2000. g. rade izvješće o konkurentnosti BiH. Zahvaljujući ovome, BiH je od ove godine uvrštena u Izvješće o globalnoj konkuretnosti kojeg svake godine objavljuje Svjetski ekonomski forum», rekao je Terzić i dodao:
Rangovi konkurentnosti u Izvješću o globalnoj konkurentnosti za ovu godinu pokazuju da BiH zauzima 81. od 104. mjesta po indeksu potencijala za rast, a 85. mjesto po indeksu poslovne konkurentnosti. Upoređujući rang konkurentnosti BiH po ovim indeksima sa indeksima drugih zemalja u regionu, može se primjetiti da neke zemlje, koje nisu prošle kroz ratna stradanja kao BiH, zauzimaju i lošije mjesto, što nas upućuje na zaključak da svi pojedinačno moramo ubrzati implementiranje niza reformi kojima ćemo unaprijediti svoju konkurentnost.
Istovremno, podaci Izvješća o globalnoj konkurentnosti upućuju na potrebu da svoju konkurentnost ne razvijamo samo u pravcu provođenja izoliranih nacionalnih reformi u želji da steknemo konkurentske prednosti jednih u odnosu na druge, nego da kroz produbljivanje političke i gospodarske suradnje jačamo konkuretnost regiona i kroz njega svoju nacionalnu konkurentnost.
Izvješće o globalnoj konkurentnosti cijenim kao važan dokument za sve vlade u BiH. On će biti svrstan u grupu dokumenata koji će utjecati na buduće ekonomske politike u našoj zemlji. Međutim, cijenim da je, bar kada je u pitanju BiH, ubuduće potrebno obuhvatiti više elemenata radi davanja preciznijih ocjena o konkuretnosti naše zemlje.
Tako primjerice, neki od zaključaka iz izvješća nisu sukladni analizama i ocjenama drugih, također utjecajnih međunarodnih institucija, koje direktno ili indirektno daju ocjenu o konkuretnosti zemalja.
Podsjetit ću da je EBRD u svom posljednjem tranzicijskom izvješću rangirao BiH na prvo mjesto po uspješnosti u realiziranju tranzicijskih reformi koje su u uskoj vezi s unaprjeđenjem konkuretnosti. Prema analizi jednog od najutjecajnih ekonomista u BiH, rađenih na bazi objavljenih domaćih i međunarodnih podataka, BiH je u periodu od 1998. do 2003. g. od svih zemalja u tranziciji ostvarila najveći rast GDP mjereno po paritetu kupovne moći. Globalno izvješće UNDP-a o humanom razvoju za 2003. i 2004. g. rangirao je BiH na 66. mjesto od ukupno 2002. zemlje koje su uvrštene u to izvješće.
Uvjeren sam da nedostatak adekvatne statistike, ne samo u BiH nego i u većini zemalja u regionu, još uvijek onemogućava istraživače u davanju preciznije ocjene stanja. Kao primjer ću navesti segment nezaposlenosti koji je važan za mjerenje konkurentnosti svake zemlje. Lično teško da mogu i jednu domaću vladinu ili nevladinu instituciju koja tvrdi da je nezaposlenost u BiH 45 posto smatrati ozbiljnom. Svakom stranom posjetiocu koji se i periferno bavi ekonomskom analitikom jasno je da je taj procent u BiH daleko manji, a posljednja anketna mjerenja su pokazala da je stopa nezaposlenosti oko 20 posto, što je nažalost još uvijek jako visoko.
Isto se odnosi i na deficit tekućeg računa koji je također, jedan od važnih indikatora za mjerenje konkurentnosti. Usljed nerazvijenog statističkog sustava još uvijek kao zvaničan podatak koristimo podatak MMF-a, koji ukazuje da je deficit tekućeg računa u BiH oko 18 posto od GDP. Međutim, ovaj podatak nije uključio sivu ekonomiju, za koju se svi, u zemlji i van nje, slažemo da čini oko 40 posto našeg GDP. Ukoliko bi se u GDP uključila siva ekonomija, kao što je urađeno u više nerazvijenih i razvijenih zemalja, podatak o deficitu trekućeg računa bio bi drugačiji i utjecao bi na ocjenu konkurentnosti BiH.

Pred BiH je četvorogodišnji period implementiranja Srednjoročne razvojne strategije. Implementiranjem njenih reformi želimo značajno unaprijediti našu konkurentnost koja će nam omogućiti veći priliv stranih investicija, brži rast privatnog sektora, veći izvoz i ispunjenje najvažnijih kopenhagenških principa za punopravno članstvo u EU.
Zadovoljstvo mi je i ovaj put primjetiti da smo u pripremi Srednjoročne razvojne strategije BiH koristili gore pomenuta izvješća o konkuretnosti BiH koje su radili domaći znanstvenici. U ovom segmentu želimo ići korak naprijed, te ću uskoro formirati savjetodavnu skupinu sastavljenu od znanstvenih radnika koji će zajedno sa istaknutim predstavnicima privatnog sektora i visokorangiranim državnim dužnosnicima činiti Vijeće za praćenje konkuretnosti BiH, kakvo već postoji u većini zemalja u regionu.
Ono čemu sada želim dati posebnu važnost jeste pitanje šta je to što zemlje u regionu mogu zajednički uraditi kako bi unaprijedili konkuretnost regiona, a time i svoju nacionalnu konkurentnost. Ovakva promišljanja i aktivnosti su nam potrebna.
Kao prvo moramo dosljedno liberalizirati trgovinu u regionu. Pozitivno je da smo do sada uspjeli potpisati većinu bilateralnih sporazuma o slobodnoj trgovini. Međutim, iskrenom analizom možemo utvrditi da oni još uvijek ne daju prave rezultate. Naime, većina naše trgovinske razmjene ipak se obavlja sa zemljama van regiona, mada je uočljiv rast trgovinske razmjene u okviru zemalja bivše Jugoslavije.
Pod okriljem Pakta stabilnosti nedavno je urađena studija koja jasno ukazuje na postojanje još uvijek velikog broja vancarinskih barijera za trgovinu u regionu. Stoga sam uvjeren da bi trebali potpisati multilateralni regionalni sporazum o trgovini čime bismo uklonili postojeći nivo bescarinske zaštite. Ovim bismo još više integrirali naša tržišta, povećali konkuretnost regiona i svih zemalja pojedinačno, te na taj način postali više atraktivni za strana ulaganja.

Dovoljno je osvrnuti se na primjer zemalja centralne Europe i Baltika, koje su prije petnaestak godina bile na skoro istom stadiju razvoja kao zemlje jugoistočne Europe. Ove zemlje su u mnogim segmentima svojim zajedničkim aktivnostima unaprijedile pojedinačnu konkurentnost i ubrzali integraciju u EU.
Tako npr. zemlje centralne Europe i Baltika su u periodu 1990. – 2003.g. privukle $125 milijardi na ime stranih investicija, ili oko četiri puta više nego zemlje iz našeg regiona.
Prema podacima EBRD izvoz ovih zemalja mjereno u odnosu na GDP skoro je duplo veći nego izvoz zemalja iz našeg regona, prosjek deficita tekućeg računa zemlja Jugoistočne Evrope od oko 10 posto od GDP duplo je veći nego recimo prosjek deficita tekućeg računa zemalja centralne Evrope i Baltika. Sve ove zemlje već se nalaze u EU.
Osim dalje liberalizacije trgovine, područja na kojima trebamo intenzivirati suradnju, a koja će pozitivno utjecati na unapređenje naše pojedinačne konkuretnosti, su: očuvanje stabilosti u regionu, borba protiv ilegalne imigracije, korupcije i organiziranog kriminaliteta, a posebice razvoj regionalne infrastrukture.
U nedavno objavljenoj studiji Europske komisije (REBIS) o stanju transportnog sektora u jugoistočnoj Europi navedeno je da je na oko 70 odsto putne mreže potrebno izvršiti ozbiljne popravke, a da je samo oko 10 odsto željezničke infrastrukture u zadovoljavajućem stanju. Većina carinskih prijelaza nije adekvatno opremljena i predstavlja smetnju za brži protok roba i ljudi. Realizacija već definiranih regionalnih projekata u oblasti infrastrukture, po uzoru na aktivnosti koje se odvijaju u svezi uspostave regionalnog tržišta energije, svakako će voditi unapređenju konkuretnosti regiona i svih njenih zemalja.
Unapređenje konkurentnosti BiH bitan je segment najvažnijeg cilja kojeg su pred sebe postavile vlasti i ljudi u BiH, a to je članstvo u EU. Svjesni smo težine reformi koje moramo provesti da bi postigli ove ciljeve. Ali za nas europski put nema alternative. Stoga sam uvjeren da ćemo naredne godine imati puno bolju situaciju kada je u pitanju rangiranje BiH u okviru Izvješća o globalnoj konkurentnosti.
Želim nas sve ovdje prisustne potaknuti da učinimo sve što je u našoj moći i ispunimo želju organizatora da Regionalni efonomski forum u Cavtatu postane regionalni Davos, jer se ne radi samo o prestižu organizatora nego i potrebi svih zemalja u regonu i njihovih ekonomija i njihovih gospodarstvenika - rekao je predsjedatelj Vijeća ministara BiH Adnan Terzić. (kraj)