Predsjedatelj Zvizdić na 15. jubilarnom WEF-u

Predsjedatelj Vijeća ministara BiH dr. Denis Zvizdić, s kolegama iz Albanije, Crne Gore, Srbije, Kosova i Makedonije, prisustvovao je danas jubilarnom 15. Vienna Economic Forumu o temi „Ekonomija susreće politiku – regionalna suradnja kao dio integracija EU-a – digitalizacija – prevladavanje praznina i šansa za skok u razvoju“. Obraćanje predsjedatelja Vijeća ministara BiH objavljeno je u cijelosti: 

Poštovane dame i gospodo,

drago mi je biti danas ovdje u Beču i prije nego se osvrnem na temu, želim čestitati 15 godina postojanja Bečkog ekonomskog foruma i istaknuti značaj jačanja suradnje unutar ove i drugih postojećih platformi. 

Promjene koje nam donosi digitalno doba, nove digitalne tehnologije poput umjetne inteligencije, interneta stvari, velikom brzinom transformiraju sve oblasti našeg života, od ekonomije, obrazovanja, politike i drugih sfera našeg života.  Živimo u razdoblju ljudske povijesti koje doživljava digitalnu paradigmu, u kojem se događa pomak od tradicionalnog gospodarstva, zasnovanog na industrijskoj revoluciji, prema gospodarstvu baziranom na informacijama i podacima koje obrađuju kompjuteri. Na sve ove izazove, u današnje globalno vrijeme, izolirani istupi i pojedinačni napori niti su mogući niti su konstruktivni. U tom smislu međusobna suradnja, kako na međunarodnoj tako i na regionalnoj razini, usklađivanje i komplementarne akcije su nužni kako bi sva naša društva mogla biti konstruktivnim dijelom novog digitalnog doba.

• U cilju promoviranja globalnog partnerstva za razvoj, jake posvećenosti integraciji i tranzicijskim procesima u regiji jugoistočne Europe u političkom, ekonomskom i sigurnosnom smislu, svjesni smo potrebe za ubrzavanjem procesa europskih integracija Bosne i Hercegovine, dok je članstvo u EU-u vanjskopolitički prioritet i strateški cilj Bosne i Hercegovine.

• Zemlje regije, u okviru brojnih regionalnih inicijativa, preuzele su političku inicijativu i preuzele regionalno vlasništvo u procesu aktivnog stvaranja ideja mira, sigurnosti, dobrosusjedske suradnje i ekonomskog razvoja. Izuzetno mi je drago da se oblasti regionalne suradnje kontinuirano unapređuju i prožimaju sve sfere društva na taj način brišući i fizički vidljive, a i one nevidljive granice. Politička odgovornost leži u osiguranju potrebnih platformi, usvajanjem onih politika i poduzimanjem akcija na svim razinama kako bismo prvenstveno prepoznali potrebe, a onda i adekvatno reagirali na zahtjeve kako pojedinaca tako i društava i naših poslovnih zajednica.

Mnogi su primjeri gdje je regija Zapadnog Balkana u proteklim desetljećima uspjela adresirati praznine koje su nastale tijekom nemilog razdoblja 1990-ih te ne samo ublažiti posljedice nego i aktivno raditi na njihovom zacjeljivanju. Taj put naravno nije završen, i još dosta posla predstoji, ali konstruktivne diskusije, fokusi na ključne, ekonomske teme i aktivnosti koje se baziraju na osiguranju bolje budućnosti jesu one oblasti koje nam trebaju biti prioritetne.

Integracija Zapadnog Balkana u paneuropsko digitalno tržište je jedna od takvih oblasti koja predstavlja važan segment naše regionalne suradnje. Usvajanjem Mape puta za regionalno ekonomsko područje na summitu zemalja Zapadnog Balkana održanom u Trstu 2017.  otvorilo je put za daljnje jačanje suradnje i u toj oblasti. Želim naglasiti da je Zapadni Balkan zemljopisno okružen državama članicama EU-a i povezivanje infrastrukture EU-a i Zapadnog Balkana, kao i ubrzavanje razvoja u području digitalnih usluga, predstavlja važan prioritet.

Europska komisija je u svibnju 2018. godine na digitalnoj skupštini u Sofiji pokrenula Digitalnu agendu za Zapadni Balkan, koja je dio sveobuhvatne strategije dubljeg povezivanja regije, čija je budućnost u Europskoj uniji. Agendu je u Sofiji prihvatila i BiH te je njezina potpisnica.

Digitalna agenda ima za cilj podržati tranziciju regije u digitalnu ekonomiju i donijeti prednosti digitalne transformacije kao što su brži ekonomski rast, više radnih mjesta i bolje usluge građanima. Posvećenost Digitalnoj agendi treba osigurati da građani imaju vještine koje odgovaraju zahtjevima nove ekonomije te će pomoći modernizaciji javne uprave, ojačati kibernetičku sigurnost, poboljšati poslovnu klimu i sl. Bosna i Hercegovina ostaje posvećena realizaciji te agende, osobito ulaganju u širokopojasnu povezanost, jačanje i razvijanje digitalne infrastrukture; povećanje svijesti o kibernetičkoj sigurnosti i jačanje kibernetičkog prostora – osobito ćemo raditi na uspostavi struktura za brzi odgovor, suradnji institucija, razmjeni informacija i razvijanju e-servisa.

Značaj integracije Zapadnog Balkana u paneuropsko digitalno tržište je zaista višestruk, ali ću se fokusirati na nekoliko segmenta za koje smatram da donose dodatne vrijednosti regiji, a to su: BDP, zaposlenost, razvoj inovativnosti i potpuno novih industrija baziranih na digitalnim tehnologijama i, po meni najvažniji segment, kreiranje novih obrazovnih politika.

• Želim naglasiti pozitivan učinak digitalizacije na rast BDP-a kako u BiH tako i u regiji.

Rezultati istraživanja pokazuju da proces digitalne transformacije stvara ekonomski rast. Tako npr. istraživanje rađeno u 33 zemlje OECD-a pokazuje da udvostručavanje brzine širokopojasne mreže ima pozitivan utjecaj na ekonomiju tako što se povećava BDP za 0,3 posto.

Raduje me vijest da su rezultati istraživanja za zemlje Zapadnog Balkana ohrabrujući. Rezultati su pokazali da 10-postotno povećanje indeksa digitalizacije ima pozitivan efekt na ekonomiju kroz rast BDP-a za 0,63 posto na Zapadnom Balkanu.

Dakle, taj dodatni ekonomski rast može doprinijeti konvergenciji Zapadnog Balkana, s tržištem od oko 18 milijuna stanovnika, da se približi  prosjeku EU-a. Ovaj potencijal nije važan samo u smislu ekonomskih implikacija nego i sposobnosti gospodarstava u regiji da se pridruže Europskoj uniji, kao i potencijalnih neizravnih utjecaja na društvenu transformaciju.

Stoga će usvajanje politike koje pojačavaju digitalnu transformaciju potaknuti regionalne ekonomske rezultate između regije i EU-a.

• Pozitivan utjecaj digitalne transformacije na produktivnost i zapošljavanje se može vidjeti iz rezultata gdje postoje i dokazi da je intenzivnija digitalna transformacija povezana s novim stvaranjem radnih mjesta u proizvodnom sektoru Zapadnog Balkana, budući da povećanje razine digitalne transformacije za 1 posto odgovara otprilike 1,16 posto povećanju zaposlenosti.

• Digitalizacija industrije ne samo da predstavlja najbrže rastući trend već i vrlo značajan izvor razvoja i inovativnosti.

• Digitalno obrazovanje je vrlo važan segment u ovom procesu. Ali isto tako važno je da se svi ljudi uključe u ovaj proces jer to možemo uspjeti samo promjenama u obrazovanju. Smatram da je važno napomenuti da škole trebaju bolje pripremiti učenike za digitalni svijet. Digitalne vještine su potrebne i trebaju biti dodane u plan rada škola.

Kada govorimo o spremnosti BiH i Zapadnog Balkana na proces digitalizacije važno je napomenuti da su nužne velike investicije u infrastrukturu, potrebna je suradnja vlada i Europske unije kako bismo bili sigurni da se stvara okruženje pogodno za digitalnu ekonomiju i investicije u ovom sektoru.

Smatram da aktivan angažman u procesu digitalizacije ekonomije može pozitivno doprinijeti borbi protiv nezaposlenosti u BiH kao i zemljama regije. Kada govorimo o prioritetima Zapadnog Balkan i digitalnoj agendi, moram naglasiti da je u BiH dosta toga urađeno u proteklih nekoliko godina, ali naši građani očekuju više od nas, tako da nas čeka još mnogo posla kako bismo našim građanima omogućili što bolje digitalne usluge. I mi to moramo ispuniti.

Neprihvatljivo je plaćati ogromne troškove roaminga kada smo u Skoplju, Beogradu ili u nekoj od zemalja regije. Kao jedno od ključnih pitanja koje je potrebno riješiti u idućem razdoblju jest sniženje cijena rominga između zemalja/ekonomija Zapadnog Balkana.  U Bruxellesu je 6. 11. 2018. godine predstavljen novi nacrt sporazuma o snižavanju cijena roaminga između šest zemalja Zapadnog Balkana. Bosna i Hercegovina podržava aktivnosti u tom procesu te ćemo dati svoj doprinos i nadamo se da će na idućem digitalnom summitu koji se održava u Beogradu u travnju iduće godine imati priliku zaključiti taj sporazum te kroz njegovu primjenu osigurati opipljive i pozitivne efekte za građane regije. 

Nadalje, digitalno obrazovanje smatram važnim segmentom i reforme u ovom polju su nužne. Samo boljim razumijevanjem digitalnih tehnologija možemo otkloniti strahove i preći iz pasivnog u aktivno stanje, tako što ćemo sami prepoznati potencijal za promjene. Kako bismo postigle ovo potrebna su ulaganje u tehnologiju, obrazovanje i razvoj STEM vještina (eng. science, technology, engineering i mathematics). To u praksi znači: više digitalnog obrazovanja u školama i sveučilištima, više dodatnog digitalnog obrazovanja u kompanijama, državnim institucijama i politici. Ne smijemo zaboraviti ni druge grupe, na primjer starije osobe koje također treba uključiti u digitalno društvo.

Pružanje podrške digitalnoj pripremljenosti malih i srednjih poduzeća je jedan od važnih segmenata. IT industrija i start up-okruženje u BiH su još u ranoj fazi, ali radujem me vijest da imamo IT kompanije koje pružaju usluge velikim svjetskim kompanijama. Ovdje želim spomenuti start up-kompanije iz BiH koje rade IT usluge za svjetske kompanije kao što su Google, Airbus i dr.

Trenutačno stanje digitalizacije Zapadnog Balkana nije na europskoj razini i toga moramo biti svjesni. Međutim, smatram da zajedničkim trudom i radom možemo doprinijeti razvoju jedinstvenog digitalnog tržišta u BiH i regiji Zapadnog Balkana, što bi doprinijelo razvoju poslovanja dovodeći do ekonomskog rasta, povećanja produktivnost, inovacija, transformaciju javne usluge i poboljšanja kvalitete života građana u BiH i regiji. U tom smislu me raduje i današnja diskusija na ovu veoma bitnu temu te razmjena ideja i mišljenja koja će svaku zemlju pojedinačno, kao i regiju u cijelosti, uvesti u digitalno doba.(kraj)