Obraćanje predsjedatelja Zvizdića na Parlamentarnom forumu za europske integracije

Predsjedatelj Vijeća ministara BiH dr. Denis Zvizdić obratio se na 5. Parlamentarnom forumu za europske integracije u Sarajevu. Obraćanje predsjedatelja Vijeća ministara BiH prenosimo u cijelosti: 

Uvažena ekscelencijo, gospodine Wiegemark,

uvaženi predsjedavajući Zajedničke komisije za evropske integracije, gospodine Lovrinoviću,

poštovani predsjedavajući komisija i odbora za evropske integracije s entitetskih nivoa i Brčko Distrikta,

poštovani predsjedavajući skupština kantona,

dame i gospodo,

 

zahvaljujem se na pozivu koji ste mi uputili i drago mi je što imam priliku da pred članovima Parlamentarnog foruma za evropske integracije govorim o integralnim planovima, do sada poduzetim koracima i ostvarenom progresu u sferi implementacije Refromske agende kao usmjeravajućeg okvira za pokretanja procesa oporavka i moderniziranja ekonomije u cilju jačanja održivog, efikasnog, socijalno pravednog i stabilnog ekonomskog rasta, otvaranja radnih mjesta, bolje i pravičnije raspodjele socijalnih davanja te stvaranja održivog društvenog okruženja, te mehnizma koordinacije kao bitnog instrumenta za pravovremenu transpoziciju pravne stečevine EU u naše zakonodavstvo.

Prije toga želim taksativno navesti neke bitne aktivnosti koje su u zadnjih nekoliko mjeseci unaprijedile evropski put i ojačale ekonomski i pravnoregulatorni okvir Bosne i Hercegovine:

·        kao prvo, to je njemačko-britanska inicijativa koja je uslijedila odmah nakon općih izbora održanih u BiH u oktobru 2014. godine, kojom je definiran novi pristup za Bosnu i Hercegovinu, što je omogućilo pokretanje brojnih političkih, ekonomskih i socijalnih reformi u cilju dostizanja standarda upravljanja i održivog razvoja zemalja članica EU;

·        druga bitna činjenica jeste da su početkom 2015. godine  Predsjedništvo BiH i Parlamentarna skupština BiH, kao i lideri svih političkih partija u BiH usvojili i potpisali Izjavu o evropskoj opredijeljenosti i neophodnim reformama BiH na putu ka Evropskoj uniji kojom su se sve institucije u BiH, u skladu sa svojim ustavnim nadležnostima, obavezale da će u svoje programe rada uključiti sve reforme neophodne za napredak BiH u procesu pridruživanja EU;

·        dalje, 1. juna 2015. godine je sedam godina poslije potpisivanja stupio na snagu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, kojim je uspostavljeno blisko partnerstvo između EU i BIH;

·        i konačno, u julu je od strane Vijeća ministara, entitetskih i kantonalnih vlada usvojena Ekonomska reformska agenda BiH za period 2015 - 2018. godine, kojom su definirane brojne reformske mjere u oblasti javnih finansija, poslovne klime, tržišta rada, reforme socijalne zaštite, vladavine prava i reforme javne uprave.

Posebno želim naglasiti činjenicu da Izjava Predsjedništva BiH i Reformska agenda  spadaju u red nevelikog broja dokumenata koji su jednoglasno usvojeni na svim, za teme o kojima govorimo, referentnim nivoima vlasti i da su ova dva dokumenta, upravo zbog činjenice da su predstavljali izraz progresivne političke volje, omogućili stvaranje pozitivne atmosfere i dinamiziranje tokova evropskih integracija. Mislim da su procesi kojima svjedočimo momentum koji moramo iskoristiti i da, bez obzira na težinu reformi, iste moramo provesti u kapacitetu i rokovima koji su definirani u Agendi jer će nam to omogućiti da nadoknadimo period stagnacije i dosegnemo aktuelne faze evropskih integrativnih procesa zemalja u regionu.

Poštovane dame i gospodo,

u vezi s Reformskom agendom želim odmah na početku da razjasnim način njenog iniciranja, izrade i usvajanja, odnosno da demantiram pojedine navode da je Reformska agenda napisana i nametnuta domaćim vlastima od strane međunarodne zajednice. To jednostavno nije tačno, jer su Vijeće ministara i entitetske vlade u bliskoj saradnji s predstavnicima Delegacije Evropske unije i međunarodnih finansijskih institucija u Bosni i Hercegovini, bili bazni subjekti u predlaganju, analizi i konačnom definiranju svih mjera u Agendi.  Dakle, Agenda je produkt jasne spoznaje domaćih vlasti o problemima s kojima smo se suočavali u oblasti ekonomije, socijalne politike i vladavine prava, jasnog definiranja uzroka tih problema i konačno, modela koji će nam omogućiti da u kratkom vremenskom periodu otklonimo uočene probleme i oslobodimo, prije svega, ekonomske potencijale stavljajući ih u funkciju održivog razvoja BiH. Agenda je na sjednici Vijeća ministara, održanoj u julu 2015. godine, i  usvojena, a ista verzija je usvojena i od strane Vlade Republike Srpske, kao i Vlade Federacije Bosne i Hercegovine. Pored toga, tekst Reformske agende je usvojen i od strane kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine, te Brčko Distrikta, a s ciljem osiguranja sprovodivosti mjera predviđenih Reformskom agendom od strane svih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini.

Reformska agenda predviđa provođenje konkretnih aktivnosti koje u oblastima:

1)    javnih finansija, oporezivanja i fiskalne održivosti;

2)    poslovne klime i konkurentnosti;

3)    tržišta rada;

4)    reforme socijalne zaštite i penzija;

5)    vladavine prava i dobrog upravljanja, kao i

6)    reforme javne uprave

trebaju podstaknuti sveobuhvatne strukturalne reforme da bi se održala makroekonomska stabilnost i pospješili rast i konkuretnost.

Osim toga, kredibilna provedba mjera i aktivnosti iz Reformske agende jedan je od uvjeta koji su predviđeni posljednjim zaključcima Vijeća za vanjske poslove Evropske unije i bit će ključni parametar za procjenu validnosti naše aplikacije za članstvo u EU.

Dakle, sve mjere koje se navode u tekstu Reformske agende imaju za cilj da podstaknu ekonomski rast na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. Budući da su svi nivoi vlasti bili dužni da odmah poslije usvajanja počnu plansku implementaciju reformskih mjera iz svoje nadležnosti, odlučeno je da Vijeće ministara i vlade entiteta, a u odgovarajućoj fazi i vlade kantona, izrade akcione planove, što je i urađeno i što će, putem simbioze tih dokumenata u jedan koherentan dokument, a ta aktivnost je u završnoj fazi, omogućiti monitoring dinamičke provedbe zacrtanih ciljeva.

Potrebno je istaknuti da je konkretizacija aktivnosti iz akcionih planova već započela i da već u ovoj fazi možemo govoriti o zadovoljavajućem procentu realizacije predviđenih reformi.   

U oblasti poslovne klime i konkurentnosti na nivou Vijeća ministara usvojen je Zakon o carinskoj politici, a u završnoj fazi su izmjene i dopune Zakona o elektronskom potpisu, što će omogućiti uvođenje e-usluge za PDV i porez na dohodak.

Istovremeno, u oblasti javnih finansija u toku su pripreme za zajednički sastanak poreskih uprava, čiji je nosilac UIO, a koje će se, shodno usvojenim ciljevima, do kraja 2015. godine realizirati efikasnom razmjenom podataka, što će zasigurno dovesti do povećane naplate poreza. Na nivou Vijeća ministara u završnoj fazi je izrada budžeta institucija BiH za 2016. godinu, kao i izrada Srednjoročne strategije upravljanja dugom BiH.

U FBiH usvojeni su: Zakon o radu, Zakon o unutrašnjem platnom prometu, Zakon o privrednim društvima, Zakon o porezu na dobit, Zakon o direktnim stranim investicijama, te Izmjene i dopune Zakona o doprinosima. U RS usvojeni su: Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o investicionim fondovima, kao i Zakon o obaveznim osiguranjima u saobraćaju, Zakon o fiskalnim kasama, kao i Zakon o izmjenama i dopunama zakona o zdravstvenoj zaštiti.

U sektoru vladavine prava i dobrog upravljanja Vijeće ministara usvojilo je Strategiju i Akcioni plan reforme sektora pravde u BiH i Strategiju za borbu protiv korupcije 2015 - 2019, kao i Akcioni plan za njeno provođenje, Strategiju i Akcioni plan za prevenciju borbe protiv terorizma (2015 - 2020), kao i Krivični zakon BiH radi ispunjenja preporuka Moneyvala, a formirana je i radna grupa za praćenje obaveza iz FATF akcionog plana.

Kredibilna provedba navedenih, ali i brojnih drugih dokumenata i mjera već je počela davati pozitivne rezultate tako da su svi vitalni ekonomski i socijalni parametri u BiH u blagom porastu:

·        na tržištu rada se nastavlja povećavati broj zaposlenih lica i veći je za 1,8 posto u odnosu na isti period prošle godine, što će u nominalnom iznosu i na bazi realnih predikcija značiti oko 10.000 novozaposlenih u toku 2015. godine;

·        fizički obim industrijske proizvodnje je povećan za 2,6 posto u odnosu na isti period 2014. godine;

·        ostvareni bruto prihodi od indirektnih poreza su povećani za 4,2 posto u odnosu na isti period prošle godine;

·        povećan je izvoz u odnosu na isti period prošle godine za 4,4 posto; pokrivenost uvoza izvozom je povećana za 2,58 posto, dok je vanjskotrgovinski deficit smanjen za 5,54 posto u odnosu na isti period prošle godine;

·        u prvih  šest  mjeseci 2015. godine povećan je broj turista za 25,7 posto i broj noćenja za 27,2 posto u odnosu na isti period 2014. godine.

Istovremeno, konstantan rast proizvodnje i izvoza bilježe svi ključni razvojni sektori, a posebno sektori poljoprivrede, energetike, turizma i industrije. Posebno ističem izvoz mlijeka i mesa, što govori o povećanom nivou kvaliteta i konkurentnosti naših proizvoda koji postaju prepoznatljivi u regionalnim, pa i evropskim okvirima.

Kada govorimo o mehanizmu koordinacije, onda želim istaknuti da je proces definiranja njegovog unapređenja u toku te da su napravljeni značajni iskoraci u postizanju konačnog dogovora po ovom pitanju između Vijeća ministara BiH i entitetskih vlada. Intezivno radimo na modifikaciji postojećeg dokumenta s ciljem njegovog usklađivanja s odredbama Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju koji je stupio na snagu u junu ove godine.

Mehanizam koordinacije procesa evropskih integracija predstavlja bitan instrument koji će omogućiti adekvatno preuzimanje i provođenje pravne stečevine Evropske unije, definiranje procedura, modaliteta i načina ostvarivanja potrebne saradnje između svih nivoa vlasti u skladu s njihovim ustavnim i zakonskim nadležnostima te će osigurati efikasno predstavljanje stavova BiH „jednim glasom“ prema Evropskoj uniji. S ciljem ispunjenja navedenih zadataka, mehanizam koordinacije će biti baziran na dva osnovna načela: poštivanje ustavnih i zakonskih nadležnosti svih nivoa vlasti,  kao i načelo efikasnosti u radu tijela predviđenih mehanizmom koordinacije.

Princip uključenosti shodno ustavnim i zakonskim nadležnostima podrazumijeva da će svi nivoi vlasti biti uključeni u rad na onim poglavljima pravne stečevine Evropske unije shodno svojim izvornim i podijeljenim nadležnostima.

Kako bi ovo načelo bilo potpuno jasno, s obzirom da se pod znak pitanja stavlja uključenost pojedinih nivoa vlasti, posebno kantona, podsjetit ću na neke  ključne nadležnosti različitih nivoa vlasti unutar BiH.

Na primjer:

-         isključiva nadležnost BiH je u monetarnoj, vanjskotrgovinskoj i carinskoj politici

isključiva nadležnost Federacije BiH:

a)     utvrđivanje ekonomske politike i donošenje propisa o finansijama i finansijskim institucijama FBiH, kao i fiskalna politika BiH.

U Republici Srpskoj nadležnosti regulira član 3. Ustava Republike Srpske, koji kaže da: „Republici Srpskoj pripadaju sve nadležnosti osim onih koje su Ustavom Bosne i Hercegovine izričito prenesene na njene institucije.“

Ali, pored isključivih, imamo i podijeljene nadležnosti FBiH i kantona, kao što su:

a)     zdravstvo;

b)    politika zaštite čovjekove okoline;

c)     komunikacijska i transportna infrastruktura, u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine;

d)    socijalna politika.

Ali i isključive nadležnosti kantona kao što je:

a)     utvrđivanje obrazovne politike, uključujući donošenje propisa o obrazovanju i osiguranje obrazovanja;

b)    donošenje propisa o lokalnim postrojenjima za proizvodnju energije i osiguranje njihove dostupnosti;

c)     provođenje socijalne politike i uspostava službi socijalne zaštite;

d)    stvaranje i primjena politike kantonalnog turizma i razvoja turističkih resursa.

Nadam se da je sada malo jasnije načelo obaveznosti uključivanja svih nivoa vlasti koji pravnu stečevinu Evropske unije trebaju inkorporirati u svoje zakone. Osim toga, vidim da su predstavnici kantona članovi i ovoga foruma koji nosi naziv Parlamentarni forum za evropske integracije.

Načelo efikasnosti, koji je drugi vodeći princip u definiranju mehanizma koordinacije, kao baznu činjenicu uzima odnose koje Bosna i Hercegovina ima u procesu pristupanja Evropskoj uniji i polazeći od toga da se u procesu pregovaranja o pristupanju ne pregovara o dijelovima pravne stečevine koje se mogu ili žele preuzeti, s obzirom na to da to nije opcija, nego isključivo o rokovima u kojima moramo da ispunimo svoje obaveze, odnosno da preuzmemo svu pravnu stečevinu Evropske unije koja sada broji više desetina hiljada stranica.

Poštovane dame i gospodo,

na kraju ovog izlaganja želim kazati da, kada govorimo o Reformskoj agendi i mehanizmu koordinacije, onda nesumnjivo govorimo o kontinuiranom radu na provođenju brojnih reformi, kako na nivou Vijeća ministara tako i na entitetskom nivou. Svi ovi procesi su vrlo jasni i svi nivoi vlasti su, u skladu sa svojim ustavnim nadležnostima, započeli provođenje ovih reformi. Upravo jedan ovakav pristup Vijeća ministara i entiteta s ciljem rasta zapošljavanja već sada pokazuje prve pozitivne rezultate. Naravno, pred nama je još mnogo posla i pred nama se nalaze mnoge neizbježne pa i bolne reforme. Za to će biti neophodni sinergija i pozitivistički pristup svih nivoa vlasti, ali i progresivan i propulzivan pristup zakonodavnih institucija, njihovih komisija i odbora, koji ovakve reforme trebaju podržati pa čak i ubrzati.

S obzirom na dosadašnje razgovore koji su obavljeni s predstavnicima entitetskih vlada, kao i na osnovu realiziranih i poduzetih aktivnosti, ostajem optimista da ćemo u narednom periodu imati usaglašeni tekst, odnosno dokument mehanizma koordinacije, što će nas uz jasne pokazatelje progresa kroz realizaciju akcionih planova Refromske agende dodatno ojačati u našoj namjeri da u narednih nekoliko mjeseci podnesemo aplikaciju za članstvo u Evropskoj uniji. Želim kazati da smo morali uraditi puno posla do podnošenja aplikacije, ali  i da nas veliki posao čeka tek poslije prihvatanja aplikacije, a to je upitnik koji će imati više hiljada pitanja i mi ćemo morati pripremiti odgovore u roku od nekoliko mjeseci, a taj odgovor će uz prateće dokumente sadržavati više od 2.000 stranica.

Ali, ja vas uvjeravam da ćemo biti spremni za taj veliki posao, naravno, pod uvjetom da se sačuvaju dodatni stepen pozitivne političke volje i spremnost na postizanje dogovora o EU.

Hvala na pažnji i svako dobro.

                                                                                              (kraj)