Announcements

Održana 157. sjednica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine

Announcements

08/24/2011



Vijeće ministara BiH, na današnjoj sjednici, utvrdilo je većinom glasova Prijedlog zakona o sistemu državne pomoći u BiH s ciljem uspostavljanja i osiguranja konkurentnih tržišnih uslova, kao i izvršavanja obaveza po zaključenim međunarodnim ugovorima.

            Predlagač, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, dostavit će Prijedlog zakona Parlamentarnoj skupštini BiH na razmatranje po osnovnom zakonodavnom postupku.

            Ovaj zakon ima za cilj izgradnju sistema državne pomoći i uspostavu bolje koordinacije u usmjeravanju javnih sredstava u razvojne projekte, uz fokusiran podsticaj privredi u pravcu poboljšanja konkurentnosti zemlje i ravnomjernog razvoja svih krajeva Bosne i Hercegovine.

            Zakonom se uređuju opći uslovi za dodjelu, kontrolu dodjele i korištenja državne pomoći, kao i odobravanje i povrat nezakonito dodijeljene državne pomoći, popis i izvještavanje o državnoj pomoći.

            Davaoci državne pomoći su BiH, RS, FBiH, Brčko Distrikt, kantonalne, gradske i općinske uprave te svako pravno lice koje dodjeljuje državnu pomoć ili upravlja njom. Korisnici su privredni subjekti koji učestvuju na tržištu putem proizvodnje i/ili trgovine robe ili usluga.

            Zakonom se utvrđuju nadležna tijela za primjenu i provođenje odredbi ovog zakona, posebno Vijeće za državnu pomoć BiH. Radi se o instituciji zaduženoj da osigura dosljednu primjenu ovog zakona na cjelokupnoj teritoriji BiH, a činit će je po dva predstavnika Vijeća ministara BiH i entitetskih vlada te jedan predstavnik Vlade Brčko Distrikta BiH.

            Vijeće za državnu pomoć bi trebalo da postane potpuno operativno u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovog zakona, a podzakonski akti će biti doneseni u roku od tri mjeseca od osnivanja Vijeća.

            Da bi odluke Vijeća bile pravno valјane, potrebno je da za njih glasa najmanje šest članova Vijeća, s tim da to podrazumijeva glas najmanje jednog člana iz svakog konstitutivnog naroda u BiH.

            Zakonsko reguliranje sistema državne pomoći bitan je preduslov za daljnji napredak Bosne i Hercegovine u procesu evropskih integracija i ispunjenje međunarodnih obaveza koje je država preuzela. Donošenje ovog zakona je uslov iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i Privremenog sporazuma o trgovini i trgovinskim pitanjima između Evropske zajednice i BiH te sporazuma CEFTA 2006, kao i Sporazuma o osnivanju energetske zajednice Jugoistočne Evrope.

            Vijeće ministara je izvršilo ponovno imenovanje Mira Džakule za v.d. direktora Uprave za indirektno oporezivanje na period od 90 dana, počevši od 25.8.2011. godine.

            Zadužen je Ured za zakonodavstvo da pripremi rješenje o imenovanju.

            Vijeće ministara BiH prihvatilo je Sporazum o izmjenama Sporazuma između BiH, Federacije BiH i Republike Srpske o prijenosu nadležnosti i nastavku finansiranja i rada Komisije za imovinske zahtjeve raseljenih lica i izbjeglica u skladu s članom 16 . Aneksa VII  Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini.

            Izmjenama Sporazuma vrši se smanjivanje broja članova ove komisije sa sedam na tri, s tim da će po jednog člana imenovati Vijeće ministara i vlade entiteta. Mandat Komisije trajat će do završetka posla, a najduže godinu dana od dana imenovanja.  

            Prijedlog sporazuma bit će dostavljen vladama entiteta na usvajanje, nakon čega će ga potpisati predsjedavajući Vijeća ministara i predsjednici entitetskih vlada.  

            Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog sporazuma o zajmu i projektu između Bosne i Hercegovine, koju zastupa Ministarstvo finansija i trezora, i Republike Srpske, koju zastupa Ministarstvo finansija Republike Srpske, Elektro Doboja d.d. Doboj i KfW-a, Frankfurt na Majni, za Projekt „Hidroelektrana Cijevna III“.

            Ministarstvo finansija i trezora dostavit će Prijedlog sporazuma Predsjedništvu BiH u daljnju proceduru, a za potpisnika je predložen ministar finansija i trezora.

            Riječ je o projektu za izgradnju HE Cijevna III na rijeci Bosni, kapaciteta 13,8 MW, kao i podizanju odgovarajućih bočnih nasipa. Cilj ovog projekta je stvaranje obnovljivih izvora energije, što će doprinijeti održivom ekonomskom rastu BiH te globalnoj zaštiti klime.

            Projekt će biti finansiran kreditom od 50 miliona eura, s rokom otplate od 15 godina i grejs periodom od četiri godine, s alokacijom na Republiku Srpsku.

            Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog sporazuma o zajmu, Faza III Projekta modernizacije bolnica u Bosni i Hercegovini, između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Srpske i „The Export-Import Bank of Korea“ (vladine agencije za EDCF).

            Ministarstvo finansija i trezora dostavit će Prijedlog sporazuma Predsjedništvu BiH u daljnju proceduru, a za potpisnika je predložen ministar finansija i trezora.

            Ovim sporazumom bit će finansiran Projekt rekonstrukcije Kliničkog centra Banja Luka – izgradnja i opremanje Južnog krila.

            Iznos predloženog zajma je do 30 miliona američkih dolara, s rokom otplate od 40 godina i grejs periodom od deset godina, s alokacijom na Republiku Srpsku.

            Vijeće ministara BiH prihvatilo je Inicijativu i imenovalo delegaciju za vođenje pregovora radi zaključivanja Ugovora o zajmu između Bosne i Hercegovine i Evropske banke za obnovu i razvoj – Kanton Sarajevo – Projekt gradskih saobraćajnica.

            Ministarstvo finansija i trezora, nakon završenih pregovora, dostavit će Vijeću ministara BiH nacrt sporazuma s osnovama za njegovo zaključivanje u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama Bosne i Hercegovine.

             Ugovor se odnosi na projekt proširenja i modernizacije dijela gradskih saobraćajnica u Kantonu Sarajevo u ukupnoj dužini od 3,3 kilometra. Završetak projekta se očekuje do 31. decembra 2014. godine.

            Zajam iznosi 16,5 miliona eura, s rokom otplate od 15 godina, uključujući tri godine grejs perioda, i alociran je na Federaciju BiH.

            Vijeće ministara BiH usvojilo je Informaciju Direkcije za evropske integracije o potrebi unapređenja izrade Procjene utjecaja propisa (RIA) u oblasti evropskih integracija u institucijama na državnom nivou.

            Institucijama je preporučeno da rade na pripremi RIA-e u oblasti evropskih integracija za one propise koji će proizvesti najznačajnije posljedice za pojedine segmente društva (budžet, privredu, okoliš, određene socijalne grupe i sl.).

            Prilikom izrade RIA-e u oblasti evropskih integracija institucije trebaju koristiti „Kratki vodič za procjenu utjecaja propisa u oblasti evropskih integracija“, koji je pripremila Direkcija za evropske integracije.

            Također, institucijama je preporučeno da predvide finansijska sredstva u projektnim zadacima projekata tehničke pomoći za izradu RIA-e u oblasti evropskih integracija o najznačajnijim propisima iz svoje nadležnosti.

            Prilikom izrade RIA-e u oblasti evropskih integracija institucijama je preporučeno da konsultiraju Direkciju za evropske integracije u smislu određivanja prioriteta za izradu RIA-e te odabira metodologije, strukture izvještaja i određivanja opsega RIA-e.

            Vijeće ministara BiH usvojilo je Informaciju Direkcije za evropske integracije o izradi odgovora na tehničke informacije koje zahtijeva Evropska komisija i dokument Odgovori na tehničke informacije koje zahtijeva Evropska komisija.

            Dokument Tehničke informacije koje zahtijeva Evropska komisija, s pitanjima koja se tiču pravosudnog sistema, uručen je bh. zvaničnicima na sastanku Strukturirani dijalog o pravosuđu, koji je održan 6. i 7. juna u Banjoj Luci.

            Svrha dokumenta je analiza stanja pravosudnog sistema u BiH, nakon čega je planirano da Evropska komisija objavi preporuke za unapređenje ovog sektora. Bosna i Hercegovina se obavezala da će odgovore na Tehničke informacije koje zahtijeva Evropska komisija dostaviti do 31. avgusta 2011. godine.

            Vijeće ministara je sugeriralo Predsjedništvu da prilikom zauzimanja stava o Rezoluciji o nuklearnim mogućnostima Izraela, o čemu se misija Bosne i Hercegovine treba izjasniti na konferenciji u Ženevi početkom septembra, stav Bosne i Hercegovine bude identičan stavu Evropske unije, na što je obavezuje Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. (kraj)