Štovani premijeru Milanoviću,
štovane ekselencije,
dame i gospodo,
оsobita mi je čast i zadovoljstvo obratiti se ovako cijenjenoj audijenciji i to na skupu koji se kroz sve ove godine obilježio, bez premca, kao najistaknutiji događaj ove vrste u široj regiji. Obzirom da je ovaj jadranski biser, tada kao republika, prije više od pola tisućljeća imao izrazito izgrađene kapacitete i ustroj, čak i za tadašnje zapadnoeuropske prilike, smatram da postoji i simbolična povezanost između mjesta održavanja i teme ovogodišnjeg samita - „Izgradnja države i EU iskustvo“ .
Nakon demokratskih promjena u svim posttranzicijskim zemljama ove regije, glavni zadatak je bio izgradnja novih državnih kapaciteta koji se mogu na odgovarajući način suočiti s novim političkim, sigurnosnim i osobito ekonomskim okruženjem u kojem su se našli. Jedan teorijski pristup opisuje izgradnju države kao aktivnosti poduzete od strane vanjskih čimbenika koji pokušavaju izgraditi institucije slabije, postkonfliktne ili propale države. Vanjski čimbenik u slučaju svih ovdje nazočnih se manifestirao kroz instituciju Europske unije, koja je kroz svoj proces pristupanja propisala niz zakona i propisa koji izravno i kvalitetno doprinose izgradnji zemlje. Socijalističko naslijeđe nazočno u državama središnje i istočne Europe je nekima više, a drugima manje otežalo ovu metamorfozu iz stagnirane zemlje istočnog bloka u modernu i uređenu europsku državu. Prvenstveno je bilo nužno uvjeriti građane da je pristupanje Europskoj uniji u interesu uređivanja države, odnosno u njihovom vlastitom interesu, a ne neka pravila igre nametnuta izvana. Nakon ovoga uvjeravanja nastaje strmoviti put ispunjavanja uvjeta za pristupanje Uniji, što su neki ovdje završili, drugi na dobrom putu i naš domaćin Republika Hrvatska, koja je pred njenim pragom.
Proces pristupanja Europskoj uniji zemljama ove regije podrazumijeva izrazitu promjenu u svim sferama naših društava. Polazeći od tržišne konkurencije roba i usluga u novim uvjetima, jačanje civilnog društva i neovisnosti pravosuđa, usklađivanje sigurnosne politike, fiskalne stabilnosti i odgovornosti, usvajanje novih standarda i nove zakonske regulative, reforme u sustavima zdravstvenog i mirovinskog osiguranja, sloboda kretanja kapitala i rada, razvoja infrastrukture i mnogih drugih novina koje predstavljaju šok za države koje još uvijek ne stoje čvrsto na nogama nakon tranzicije. Ove promjene su, međutim, nužne kako bi svaka država pristupnica kroz duži rok uživala u prednosti pridruživanja europskoj obitelji, a ponajprije kako bi sebi uredila državu u skladu s normama razvijenih zemalja Europe i svojim državljanima osigurala prosperitet.
Bosna i Hercegovina, koja je potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s Europskom unijom 2008. godine, unatoč izrazito složenoj ekonomskoj, ustavnoj i naročito političkoj situaciji, odlučno je krenula europskim putem. Za razliku od drugih država regije koje su načelno etnički homogene i jednostavnije uređene, Bosna i Hercegovina je država triju konstitutivnih naroda s pripadajućim interesima, po političkom ustroju ima državnu razinu vlasti, dvaju entiteta i deset županija u jednom entitetu, i povrh toga ustavnu podjelu nadležnosti između svih navedenih razina vlasti. Ovaj realitet je, dakako, otežao i shodno tome osporio naš put ka Uniji, ali je Bosna i Hercegovina napravila važne korake u približavanju kroz dijalog svih sudionika u ovom vrlo važnom procesu. Glavni zadatci u ovoj godini su uspostaviti efikasni koordinacijski mehanizam uvažavajući ustavni poredak Bosne i Hercegovine na temelju čega će se pristupiti izradi Programa integriranja BiH u EU, te uskladiti Ustav Bosne i Hercegovine s Europskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda osloncem na presudu Europskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci protiv BiH. Po svoj prilici, kada ispunimo preostale uvjete do kraja ove godine, Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju će stupiti na snagu, odnosno bit će Bosni i Hercegovini dodijeljen kandidatski status.
Dakako da je dobivanje kandidatskog statusa samo prijelaz u drugu fazu i nastavak mukotrpnog puta do punopravnog članstva u Europskoj uniji. Regionalna suradnja po pitanju europskih integracija već godinama postoji i iskoristio bih ovu priliku iskreno se zahvaliti svima koji su svojim znanjem, iskustvom i na druge načine pomogli Bosni i Hercegovini na svom putu. Smatram, međutim, da treba jačati ovaj vid suradnje osobito s onim zemljama regije koje su ili kandidat ili imaju predkandidatski status. Uvjeren sam da bi pojačana suradnja država koje imaju sličnu pozadinu i koje su prošle kroz sličan popis zadataka zasigurno olakšala i znatno ubrzala put ovih država prema Europskoj uniji, što je u strateškom interesu svih sudionika ove europske pripovijetke.
Hvala na pažnji!
