Predsjedatelj VM BiH Adnan Terzić u Bruxellesu

Govori ( 05.12.2006 )
Predsjedatelj VM BiH Adnan Terzić u Bruxellesu
Predsjedatelj Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Adnan Terzić obratio se sudionicima konferencije balkanskih partnera Europe, koju su organizirali Prijatelji Europe, nevladina organizacija sa sjedištem u Bruxellesu. (Govor predsjedatelja Terzića)

Predsjedniče Mesiću,
Uvažene Ekselencije,
Dame i gospodo,

Veliko mi je zadovoljstvo što danas mogu podijeliti sa vama iskustva Bosne i Hercegovine u procesu evropskih integracija. Iskoristio bih priliku da se zahvalim domaćinima na pozivu i čestitam na organizaciji ovog skupa koji fokus stavlja na evropsku perspektivu zemalja Zapadnog Balkana.
Region Balkana se suviše često spominjao u negativnom kontekstu, stoga mi je drago da je ovdje odnos zemalja u regionu okarakterisan kao «natjecaj ljepote». Odmah da vam kažem, da je ljepota zemlje jedini kriterij za ulazak u Evropsku uniju, mislim da bi sve zemlje Zapadnog Balkana već davno postale članice. Mi imamo predivne planine, lijepe morske obale, očuvane šume i vode, dobru hranu i vina.
Međutim, natjecanje je mnogo složenije, Evropsko Vijeće se za to pobrinulo u Kopenhagenu još 1993. godine.
Uvjeren sam da su zemlje Zapadnog Balkana postigle u 10 godina nevjerovatan napredak. Od poslijeratnih ili tranzicijskih zemalja, svih pet, odnosno, šest, zemalja se danas nalazi na putu evropskih integracija. Ja bih želio da u tom pozitivnom okviru posmatrate region Zapadnog Balkana.

U posljednje vrijeme se sve više priča o «zamoru» od proširenja, «apsorpcijskom kapacitetu», «neprobavljivosti proširenja», što ukazuje na potrebu za reformama unutar država članica EU, kao i na potrebu za boljom komunikacijom sa građanima Evropske unije.
U tom kontekstu, mi u Bosni i Hercegovini imamo sličan izazov kao i članice EU, dakle, potrebu za našim internim reformama, kako bismo podigli standarde, uskladili praksu i procedure sa evropskim, osnažili demokratiju, i konačno dostigli ekonomsku samoodrživost i punu političku stabilnost.

Želio bih ovdje, kao premijer Bosne i Hercegovine, koji je svoj cijeli mandat posvetio euroatlantskim integracijama, da podijelim sa vama iskušenja, napore i lekcije koje smo naučili u posljednje četiri godine.
Kada je moja vlada preuzela mandat, Bosna i Hercegovina nije imala dovoljno kapaciteta da vodi bilo kakve pregovore sa Evropskom komisijom. Imali smo prije toga tzv. Mapu puta i njenih 18 smjernica koje smo ispunjavali dugo i uz pomoć visokog predstavnika. Mi smo se ipak odlučili da krenemo hrabro u proces reformi i prilagođavanja evropskim standardima. Studija izvodljivosti, iako je ocijenjena pozitivno, identifikovala je 16 područja u kojima je Bosna morala da učini značajan napredak kako bismo uopšte mogli započeti pregovore o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskom komisijom. Moja vlada je tada odlučila da preuzme odgovornost, tako da smo izradili Program implementacije 16 uslova proisteklih iz Studije izvodljivosti. Rezultat našeg rada su 31 nova institucija i 46 zakona, čime smo stvorili preduslove za otpočinjanje pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju sa EU, koji su svečano otvoreni prije nešto više od godinu dana, 25. novembra 2005. Prilikom svečanosti otvaranja pregovora komesar za proširenje EU Olli Rehn je izjavio „Bosna i Hercegovina ima jasnu evropsku perspektivu i ona je danas otvaranjem pregovora još konkretnija i predstavlja novu fazu u odnosima između Bosne i Hercegovine i Evropske unije“.
U ovom slučaju ne želim biti skroman, i stalo mi je da kažem da je Bosna i Hercegovina bila pozitivno iznenađenje za Evropsku komisiju, te je naš pregovarački tim dobio pohvale za dobru pripremljenost i pregovaračku sposobnost. Posljednja runda pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju će se održati sljedeće sedmice. Zasluge za odlično obavljen posao, uz pregovarački tim, naravno ima Direkcija za evropske integracije, ali ne smijemo zaboraviti ni podršku Misije Bosne i Hercegovine u Briselu.

Sve što smo radili, reforma poreskog sistema (uveli smo jednostopni PDV), carina, pravosuđa, javne uprave, uspostavljanje jedinstvenog ekonomskog prostora, i mnoge druge reforme i zakoni koje smo donijeli, u suštini su značili ispunjavanje Kopenhagenških kriterija. Smatram da će nam najveći izazov sigurno biti ispunjavanje Madridskog, odnosno administrativnog kriterija. Već sam rekao da je da smo oformili 31 instituciju, procjene su da će za prihvatanje cjelokupnog pravnog naslijeđa EU «acquis communautaire» biti potrebno stvoriti oko 100 novih institucija.

U Bosni i Hercegovini su 1. oktobra održani opći izbori, koji su po prvi put organizovani, provedeni i finansirani od strane institucija Bosne i Hercegovine, bez pomoći međunarodne zajednice. To je veoma dobar znak demokratizacije našeg društva. U toku je formiranje nove vlasti, do čega će, nadam se, doći što prije. Moje četvorogodišnje iskustvo u vođenju vlade mi je pokazalo da se mnogo toga može postići u toku jednog mandata. Ponosan sam što narednoj vladi ostavljam zemlju koja je već na nepovratnom putu ka euroatlanstkim integracijama. Na njima je odgovornost da li ćemo na tom putu stajati ili nastaviti ići naprijed.

Dame i gospodo,
Mi znamo da je Evropska unija regionalna grupacija država, koja svoju funkcionalnost temelji na saradnji svojih članica. Bosna i Hercegovina, kao i ostale države Zapadnog Balkana, jačaju svoj kapacitet za regionalnu saradnju kao predfazu funkcioniranja država untar Evropske unije, odnosno funkcioniranja u kapacitetu država članica.
Proces evropskih integracija možda i jeste neka vrsta regionalne utrke, ali istovremeno moramo biti i «pejsmejkeri» jedni drugima. Naše države su historijski, kulturalno i privredno veoma povezane, tako da nikome ne može odgovarati da susjedna zemlja zaostaje previše u procesu demokratizacije, uspostavljanja tržišne ekonomije, prihvatanja evropskog zakonodavstva.

Dame i gospodo,
Dozvolite mi da se na kraju osvrnem na odnos Evropske unije prema zemljama Zapadnog Balkana. Na početku svog obraćanja spomenuo sam «zamor od proširenja» kroz koji Evropska unija trenutno prolazi. Mislim da se u ovakvom tumačenju procesa proširenja gubi iz vida potpun značaj i veličina pojma “proširenje – enlargement”. Evropska unija nikada nije imala niti će imati jači vanjsko-politički instrument od proširenja. Taj instrument je riješio pitanje tranzicije osam postkomunističkih zemalja, sada članica EU. Želim naglasiti da “proširenje” ustvari znači “demokratizacija”. Ja ne mogu i ne želim da shvatim da se neko u Evropskoj uniji može zasititi ili umoriti od širenja demokratije i ljudskih prava.
Dakle, neophodno je da Evropska unija drži otvorenom perspektivu članstva za zemlje Zapadnog Balkana, kako bi se trend provođenja reformi radi usklađivanja sa evropskim standardima i dalje nastavio. (Kraj)