Predsjedatelj Vijeća ministara na Institutu Karamanlis u Ateni

Govori ( 27.06.2008 )
Predsjedatelj Vijeća ministara na Institutu Karamanlis u Ateni
Predsjedatelj Vijeća ministara BiH dr. Nikola Špirić rekao je na Karamanlis institutu za demokraciju da je europska ideja toliko jaka da je nitko u BiH ne može zaustaviti. „Prolazićemo kroz zahtjevan period, gdje će nam biti potrebni snažna politička volja, kompromis i dijalog, ali sa optimizmom vjerujem da ćemo savladati prepreke možda i brže nego što mnogi očekuju“, rekao je Špirić u obraćanju ministrima, zastupnicima, predstavnicima diplomatskog kora, akademske zajednice i drugim uglednim javnim ličnostima u Ateni.

Špirić je rekao da je počašćen pozivom Fondacije Karamanlis i Karamanlis instituta za demokraciju da se obrati i da vjeruje da je ovaj poziv izraz toplih osjećanja i balkanske solidarnosti koju Grci imaju prema narodima Bosne i Hercegovine.
„Posebno, želim da se zahvalim Kostasu Ahileasu Karamanlisu, ambasadoru Molivijatisu i ministrima Ahileasu Karamanlisu i Joanisu Varviciotisu. Svi mi u jugoistočnoj Evropi radujemo se sve izvjesnijem, ali i zahtjevnom okončanju procesa stupanja u zajednicu evropskih naroda, a inspiraciju nalazimo u djelu i naslijeđu velikog državnika Konstantina Karamanlisa. Večeras ovde, pred ovim slikama, govorim samo nekoliko metara od mjesta na kojem on počiva, i istinski osjećam da je njegov vizionarski duh večeras sa nama. Više od bilo koga u ovom dijelu svijeta, Karamanlis je posvetio svoj život stvaranju ujedinjene, prosperitetne, demokratske i mirne Evrope, koja je sposobna da prevaziđe prošlost i da definiše svoju budućnost za dobrobit evropskih naroda i svjetskog mira i stabilnosti. Zahvaljujući njemu, Grčka je bila prva zemlja jugoistočne Evrope koja se još 1981. priključila Evropskoj uniji. Bio je to trenutak kada je proces koji je mnogo ranije počeo doživio svoj vrhunac. Deset godina nakon njegove smrti, pravedno je reći da je novija evropska istorija potvrdila vrijednosti Karamanlisovih ideja i inicijativa, a da izučavanje njegovog naslijeđa predstavlja neiscrpan izvor inspiracije za nove generacije“, poručio je Špirić.
Predsjedatelj Vijeća ministara je podvukao da dolazi iz zemlje koja je u prošlosti bila tema svih udarnih vijesti, a sada sve izvjesnije zauzima mjesto u Europi koje joj s pravom pripada. Podsjetio je da se u BiH od 1992. do 1995. godine desio nesretni ratni sukob, koji je uz angažman međunarodne zajednice zaustavljen Daytonskim mirovnim sporazumom.
„Namjerno upotrebljavam izraz ‚nesretni ratni sukob‚, koju su kreatori Dejtonskog mirovnog sporazuma, upisali u taj dokument. Takva definicija, koja izbjegava riječ agresija ili građanski rat, zapravo stvara prostor da lakše i hrabrije iskoračimo iz neslavne i nesretne prošlosti koju ne možemo mijenjati i uđemo u budućnost koja znači suživot, toleranciju, pomirenje i praštanje kao garanciju definitivnog uspjeha moje zemlje“, naglasio je Špirić.
Konstatirao je da je u periodu od 1995. do danas BiH uspješno savladala mnoge prepreke, suočila se sa mnogim izazovima i provela sa većim ili manjim uspjehom mnoge reforme.
„Usudio bih se reći da smo napravili veliki pomak koji se mnogima činio nemogućim pogotovo ako se uzme u obzir činjenica da je Bosna i Hercegovina jedina zemlja u Evropi koja je paralelno vodila tri teška i zahtjevna procesa: obnova ratom uništene zemlje i uspostavljanje povjerenja između, do juče, tri zaraćene strane; proces tranzicije i proces integracije u evro-atlantske tokove“, kazao je predsjedatelj Vijeća ministara BiH.
On je predočio da nema oblasti u BiH koja nije reformisana ili nije zahvaćena reformama. „Tako smo, na primjer, uspješno proveli reformu odbrane, obavјeštajnog sektora, poreskog sistema, reformisali smo sektor pravosuđa i počeli sa procesuiranjem osoba osumnjičenih za ratne zločine u okviru BiH pravosuđa; uspješno provodimo reformu obrazovanja kao i reformu javne uprave“, naveo je Špirić.
Ocijenio je da je BiH postigla veliki napredak i u sferi ekonomije. „Iako se ne može govoriti o dobroj ekonomiji sasvim sigurno se može govoriti o ekonomiji koja je na dobrom putu. U 2007. godini je zabilježen stabilan rast bruto društvenog proizvoda, što se realno očekuje i u 2008. i 2009 godini. 2007. godina je takođe bila godina u kojoj su zabilježena rekordna strana ulaganja“, dodao je Špirić.
Zaključio je da je navedeni napredak Europska unija nagradila odlukom o potpisivanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruženju, koji je predsjedatelj Špirić potpisao 26. lipnja 2008. godine u Luxembourgu.
Ovom prigodom naglasio je osobno zadovoljstvo što je njegov prvi zvanični bilateralni posjet nakon potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruženju upravo posjet prijateljskoj Grčkoj.
„Simbolika je velika, jer je upravo u prijateljskoj Grčkoj, odnosno u Solunu u isto ovo vrijeme 2003. godine proces stabilizacije i pridruživanja potvrđen kao politika Evropske unije prema zapadnom Balkanu. Neizmjerno sam sretan što je BiH postala dijelom tog procesa što je i potvrđeno potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju“, istaknuo je Špirić.
„Potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju je veliki čin za Bosnu i Hercegovinu jer taj sporazum smatram najvažnijim dokumentom za BiH poslije Dejtonskog mirovnog sporazuma. Za mene je potpis konačna potvrda evropske perspektive BiH i otvorena vrata za prosperitetnu budućnost.
Bosna i Hercegovina u kulturnom i geografskom smislu pripada Evropi. Ukoliko želimo da i formalno postanemo njen dio, moraćemo udvostručiti naše napore kako bismo sa uspjehom savladali sve one izazove koje su savladale i sve zemlje sadašnje članice Evropske unije“, kazao je predsjedatelj Špirić.
Konstatirao je da je velika sreća BiH što može iskoristiti lekcije koje su već naučene u procesu europskog povezivanja.
„Uvjeren sam da ćemo uspjeti i prije nego što se očekuje, ukoliko se opredjelimo za put dijaloga i kompromisa, ukoliko se naučimo međusobno uvažavati, baš kao što to rade i zemlje članice Evropske unije. Za održiva rješenja i dalji napredak BiH je prvestvеno potrebna strpljivost, izgradnja unutrašnjeg povjerenja i ravnopravnost njenih građana. Osim toga evropska ideja mora biti vlasništvo svih njenih građana i ona mora biti prisutna u svim porama naših života jer upravo evropska ideja predstavlja srećno ostvarenje najviših humanih i civilizacijskih tekovina našeg kontinenta.
Evropska ideja nema alternative. Sa zadovoljstvom konstatujem da je iz današnje perspektive uspjeh te ideje očigledan. Molim vas, naše provjerene i dokazane prijatelje, da nas u tome podržite“, zaključio je predsjedatelj Špirić. (kraj)