UGOVOR O FINANSIRANJU PROJEKTA VJETROELEKTRANE “VLAŠIĆ”
Vijeće
ministara BiH, na prijedlog Ministarstva finansija i trezora, utvrdilo je
Prijedlog ugovora o finansiranju između Bosne i Hercegovine i Evropske
investicijske banke, projekt Vjetroelektrana "Vlašić", s Osnovama za
zaključivanje ugovora.
Radi se projektu izgradnje VE “Vlašić”,
čiju će realizaciju sufinansirati Evropska investicijska banka kreditom u
iznosu od 36 miliona eura, s rokom otplate od 20 godina, uključujući četiri
godine grejs perioda. Sredstva će biti alocirana na Federaciju BiH, a
implementator projekta je JP “Elektroprivreda Bosne i Hercegovine” d.d.
Sarajevo.
Projekt predviđa isporuku, instalaciju i
puštanje u pogon vjetroagregata instalirane snage do 50 MW, izgradnju temelja,
isporuku i ugradnju električne opreme i transformatora za vjetroagregate i
tornjeve, izgradnju podstanice visokog napona, izgradnju pristupnih puteva,
kablovskih tranšea, montažnog prostora i platformi za dizalice te različite konsultantske
usluge.
Realizacija projekta je planirana za 2024.
godinu.
PRODUŽITI
ROK ZA POVLAČENJE SREDSTAVA ZA PROJEKT KORIDOR VC, POČITELJ - BIJAČA
Vijeće
ministara BiH utvrdilo je Prijedlog amandmana broj 2 na Ugovor o finansiranju -
Koridor Vc, Počitelj – Bijača, između Bosne i Hercegovine i Evropske
investicijske banke od 11. 11. 2014. godine, izmijenjen 25. 9. 2018. godine,
broj operacije (SERAPIS N°): 2013-0476, Ugovor broj: (FI N°): 83.975, s Osnovama za zaključivanje
navedenog amandmana.
Amandmanom broj 2 rok za povlačenje
sredstava po navedenom ugovoru o finansiranju produžava se do 30. oktobra 2024.
godine. Razlog za produženje je to što sredstva nisu povučena u prethodno
predviđenom roku do 30. oktobra 2022. godine, koji je utvrđen Amandmanom broj
1. Prvobitni rok iz Ugovora je bio 30. oktobar 2018. godine.
Očekivani završetak radova po projektu iz
Ugovora o finansiranju između BiH i EIB-a - Koridor Vc, Počitelj – Bijača je juni
2023. godine.
SPORAZUM
O FINANSIRANJU PROGRAMA PREKOGRANIČNE SARADNJE BiH – CRNA GORA 2021. - 2027.
Vijeće
ministara BiH utvrdilo je Prijedlog sporazuma o finansiranju Programa
aktivnosti prekogranične saradnje Bosna i Hercegovina - Crna Gora za period
2021. - 2027. između Evropske unije, koju predstavlja Evropska komisija, Bosne
i Hercegovine, koju predstavlja Direkcija za evropske integracije, i Vlade Crne
Gore, koju predstavlja Ured za evropske integracije.
Bosna i Hercegovina je 18. 7. 2022. godine
potpisala Okvirni sporazum o posebnim aranžmanima za provođenje finansijske
pomoći Evropske unije Bosni i Hercegovini u okviru Instrumenta pretpristupne
pomoći (IPA III). Realizacija ovog sporazuma vršit će se kroz potpisivanje
posebnih sporazuma o finansiranju.
Program prekogranične saradnje Crna Gora -
BiH 2021. - 2027. godina Delegacija Evropske komisije je potpisala 18. 8. 2022.
godine.
Sporazumom o finansiranju je određeno da
će, od ukupno procijenjene vrijednosti Programa, koja iznosi 9.734.117,64 eura,
Evropska unija finansirati iznos od 8.400.000,00 eura. Razliku od 1.334.117,64
eura sufinansiraju korisnici granta.
Period izvršenja sporazuma je 12 godina od
njegovog stupanja na snagu, dok je period operativnog izvršenja šest godina od
stupanja na snagu.
Opći cilj Programa prekogranične saradnje
Crna Gora - Bosna i Hercegovina 2021. - 2027. godina je promoviranje
dobrosusjedskih odnosa, poticanje integracije u EU i unapređenje društvenog i privrednog
razvoja kroz zajedničke lokalne i regionalne inicijative. Programsko područje
obuhvata površinu veću od 30.022 km2, odnosno 56 općina u Bosni i
Hercegovini i 14 u Crnoj Gori.
NADZORNO TIJELO ZA
PRAĆENJE PROVEDBE REVIDIRANE STRATEGIJE ZA RAD NA PREDMETIMA RATNIH ZLOČINA
Vijeće
ministara BiH, na prijedlog Ministarstva pravde BiH, donijelo je Odluku o
formiranju Nadzornog tijela za praćenje provedbe Revidirane državne strategije
za rad na predmetima ratnih zločina. Odlukom je u Nadzorno tijelo imenovano
šest članova, šest zamjenskih članova i dva člana bez prava glasa.
Za članove Nadzornog odbora imenovani su Halil Lagumdžija iz Visokog sudskog i
tužilačkog vijeća BiH, Željko Bogut
iz Ministarstva pravde BiH, Damir Šapina
iz Federalnog ministarstva pravde, Viktor
Nuždić iz Ministarstva pravde Republike Srpske, Zekerija Mujkanović iz Pravosudne komisije Brčko distrikta BiH i Lejla Čopelj iz Ministarstva sigurnosti
BiH. Za zamjenske članove imenovani su Saša
Sarajlić (VSTV BiH), Renata
Kapetanović (Ministarstvo pravde BiH), Semir
Huremović (Federalno ministarstvo pravde), Dario Novković (Ministarstvo pravde RS), Dejan Đurović (Pravosudna komisija Brčko distrikta BiH) i Mevludin Mujezinović (Ministarstvo
sigurnosti BiH). Članovi Nadzornog tijela bez prava glasa su Minka Kreho iz Suda BiH i Ivan Matešić iz Tužilaštva BiH.
Za predsjedavajućeg Nadzornog tijela
imenovan je predstavnik VSTV-a BiH, a za zamjenika predsjedavajućeg predstavnik
Ministarstva pravde BiH. Sastancima Nadzornog tijela mogu prisustvovati
predstavnici OSCE-a, Ureda tužioca Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične
sudove i Ureda Evropske unije te drugih međunarodnih tijela koja prate rad
pravosudnih tijela.
Svi subjekti koji rade na izvršavanju
mjera iz Revidirane državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina
redovno će izvještavati Nadzorno tijelo o provedenim aktivnostima. Nadzorno
tijelo će o izvršavanju mjera iz Revidirane strategije podnositi kvartalne
izvještaje Vijeću ministara BiH na usvajanje. Ti izvještaji mogu sadržavati
prijedlog mjera za unapređenje stepena realizacije pojedinačnih strateških
mjera, odnosno Nadzorno tijelo može davati upute za poboljšanje provođenja
Revidirane strategije.
NOVI ČLANOVI RADNE GRUPE
ZA USPOSTAVU SISTEMA ZA RAZMJENU PODATAKA O PUTNICIMA
Vijeće
ministara BiH, na prijedlog Ministarstva sigurnosti BiH, donijelo je Odluku o
izmjeni Odluke o formiranju međuagencijske Radne grupe za uspostavu sistema za
razmjenu podataka o putnicima.
Ovom odlukom su imenovani novi članovi
Radne grupe iz: Ministarstva sigurnosti BiH, Halida Tihić i Ivana Veselčić,
Federalne uprave policije, Midhat Zukić,
JP Međunarodna zračna luka Mostar, Josip
Milas, i Aerodromi Republike Srpske, Duško
Bunić.
Kao razlog za donošenje ove odluke navodi
se da dosadašnji članovi Radne skupine nisu u mogućnosti ili su spriječeni u
obavljanju aktivnosti iz svoje nadležnosti.
Uspostava sistema za razmjenu podataka o
putnicima jedna je od prioritetnih mjera u dokumentu “Strategija integriranog
upravljanja granicom i Akcijski plan provođenja Strategije integriranog
upravljanja granicom u Bosni i Hercegovini za period 2019. - 2023. godine”.
IZMIJENJEN
SASTAV KOORDINACIJSKOG ODBORA ZA KONTROLU MALOG ORUŽJA I LAKOG NAORUŽANJA U BiH
Vijeće
ministara BiH, na prijedlog Ministarstva sigurnosti BiH, donijelo je Odluku o
izmjeni Odluke o imenovanju Koordinacijskog odbora za kontrolu malog oružja i
lakog naoružanja u Bosni i Hercegovini.
Ovom odlukom su u Koordinacijski odbor
imenovani novi članovi, i to Gordana
Blagojević iz Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske i Slavka Tunjić iz Policije Brčko
distrikta BiH, te sekretar Arijana
Obradović iz Ministarstva sigurnosti BiH.
Odluka o izmjeni Odluke o imenovanju
Koordinacijskog odbora za kontrolu malog oružja i lakog naoružanja u BiH
donesena je zato što je došlo je do promjene u institucijama i policijskim
agencijama u vezi sa službenicima koji ih predstavljaju, te su zatražili
promjenu svojih predstavnika u Koordinacijskom odboru.
U skladu s tim zahtjevima izvršene su
izmjene, te se nakon ovih izmjena očekuje da Koordinacijski odbor ima punu operativnost.
Nadležnost Koordinacijskog odbora je
praćenje provedbe Strategije za kontrolu malog oružja i lakog naoružanja i
Akcijskog plana za period 2021. - 2024. godine, koordinacija i iniciranje
aktivnosti s nadležnim tijelima u BiH, te aktivnosti na pripremi revidirane
strategije i akcijskog plana.
Koordinacijski odbor za kontrolu malog
oružja i lakog naoružanja u BiH ima obavezu jednom godišnje izvještavati Vijeće
ministara BiH o realizaciji ciljeva iz Strategije za kontrolu malog oružja i
lakog naoružanja i Akcijskog plana.
NOVI ČLANOVI KOMITETA ZA
UPRAVLJANJE ZRAČNIM PROSTOROM BiH
Vijeće
ministara BiH, na Prijedlog Ministarstva komunikacija i prometa BiH, donijelo
je Odluku o izmjeni Odluke o osnivanju Komiteta za upravljanje zračnim
prostorom Bosne i Hercegovine.
Ovom odlukom se u sastav Komiteta imenuju
novi predstavnici Ministarstva odbrane BiH Vladimir
Grujić i Edin Čizmić.
PODRŠKA
NASTAVKU “PERSPEKTIVE” I “PREVENTIVE”
Vijeće
ministara BiH usvojilo je Informaciju o implementaciji "Perspektiva"
programa tranzicije i zbrinjavanja otpuštenog personala i implementaciji
"Preventiva" projekta zaštite mentalnog zdravlja i psihosocijalne
asistencije u Ministarstvu odbrane BiH i Oružanim snagama BiH u 2022. godini.
U Informaciji se navodi da je u proteklom
sedmogodišnjem periodu implementacije “Perspektive” ukupno asistirano 170
otpuštenih osoba i utrošeno 498.780 KM. Neiskorištena finansijska sredstva iz budžeta
za 2016, 2017, 2018, 2019, 2020, 2021. i 2022. godinu, u ukupnom iznosu od
1.039.220 KM, prenose se i udružuju sa sredstvima koja će za ove namjene biti
planirana u periodu 2023 - 2025. godine.
Usvajanjem Zakona o izmjenama
i dopunama Zakona o službi u OS BiH iz 2018. godine pomjerene su starosna
granica i dužina profesionalne vojne službe za vojnike (do navršenih 40 godina
starosti i 20 godina vojne službe). Prema podacima Zajedničkog štaba OSBiH,
novu starosnu granicu dostići će u 2023. godini 131 vojnik, u 2024. godini 191
vojnik, u 2025. godini 202 vojnika, u 2026. godini 199 vojnika, u 2027. godini
211 vojnika, a u 2028. godini 214 vojnika, odnosno ukupno 1.148 vojnika.
U Informaciji se također
navodi da Ministarstvo odbrane BiH već sedam godina uspješno provodi i projekt
„Preventiva", koji je usmjeren na oblast zaštite mentalnog zdravlja i psihosocijalne
asistencije i relaksacije pripadnika Ministarstva odbrane i OS BiH.
ISKAZAN INTERES ZA
UVEĆANJE GLASAČKOG UDJELA BiH U IDA-i
Vijeće
ministara BiH usvojilo je Informaciju Ministarstva vanjskih poslova BiH o
iskazanom interesu za uvećanje glasačkog udjela Bosne i Hercegovine u
Međunarodnom udruženju za razvoj (IDA) i prihvatilo Pismo namjere u vezi s tim.
Ovlašten je guverner BiH u Grupaciji
Svjetske banke da uime Bosne i Hercegovine potpiše i uputi IDA-i Pismo namjere kojim se iskazuje interes za uvećanje
glasačkog udjela u IDA-i po osnovi dobrovoljnog uvećavanja uplate u ukupnom
iznosu od 3.000.000,00 USD u okviru dvadesetog punjenja IDA-e za period 2022. -
2025.
Uvećanje doprinosa u IDA-i na dobrovoljnoj
osnovi doprinosi međunarodnom ugledu Bosne i Hercegovine, jačanju njenog
položaja u Grupaciji Svjetske banke te povećanju njene glasačke snage u IDA-i.
STANJE
U OBLASTI MIGRACIJA U BiH U 2022. GODINI
Vijeće
ministara BiH usvojilo je Informaciju o stanju u oblasti migracija u Bosni i
Hercegovini za 2022. godinu i zadužilo Ministarstvo sigurnosti BiH da
Informaciju dostavi Predsjedništvu BiH te Predstavničkom domu i Zajedničkoj
komisiji za odbranu i sigurnost Parlamentarne skupštine BiH.
U Informaciji je predstavljen pregled
razvoja politike i zakonodavstva, aktivnosti tijela nadležnih za upravljanje
migracijama u BiH i prikazani najznačajniji preliminarni statistički podaci te
navedeni izazovi u upravljanju migracijama u BiH i podaci o provođenju Plana
mjera i aktivnosti za efikasno upravljanje migracijama u BiH.
Kao jedno od ključnih obilježja u 2022.
godini navedeno je to da upravljanje migracijama ostaje među 14 ključnih
prioriteta koje BiH treba ispuniti na svom evropskom putu i nakon dodjele
statusa zemlje kandidatkinje za članstvo u Evropskoj uniji.
Konstatirano je da je usvojena nova
Strategija u oblasti migracija i azila, kojom se srednjoročno usmjerava razvoj
u ovoj oblasti, uvedene su i pripremljene zakonodavne izmjene u određenim
područjima migracija te usvojen 14. Migracijski profil Bosne i Hercegovine.
U 2022. godini je povećan broj migranata
koji su nezakonito ušli na teritoriju BiH, u odnosu na 2021. godinu, dok je
istovremeno broj iskazanih zahtjeva za azil ostao na istom nivou.
Otvaranjem privremenog prihvatnog centra
„Lipa", koji osigurava smještaj za sve kategorije migranata na lokaciji
koja je prihvatljiva lokalnoj zajednici zatvorena su tri privremena prihvatna
centra na području Unsko-sanskog kantona.
Uspostavljen je efikasniji sistem
koordinacije i upravljanja migracijama kroz jačanje institucija BiH, a dvije
godine nakon usvajanja provodi se 75 % ukupnog broja planiranih aktivnosti iz
dokumenta Plan mjera i aktivnosti za efikasno upravljanje migrantskom krizom u
Bosni i Hercegovini.
Ministarstvo sigurnosti BiH zaduženo je da
ubuduće informaciju o stanju u oblasti migracija u BiH dostavlja Vijeću
ministara BiH jednom u tri mjeseca.
KONSULTACIJE
S EK O ODLUCI O PRIVREMENOJ ZABRANI IZVOZA DRVNIH SORTIMENATA
Vijeće
ministara BiH upoznalo se s Informacijom Direkcije za evropske integracije
(DEI) BiH o održanim konsultacijama s Evropskom komisijom u vezi s donošenjem
Odluke Vijeća ministara BiH o privremenoj zabrani izvoza određenih šumskih
drvnih sortimenata, ogrjevnog drva i proizvoda od drveta.
U Informaciji se navodi da su, na konsultacijama
održanim 21. 9. 2022. godine, predstavnici Evropske komisije ukazali na
proceduralne propuste u vezi s poštivanjem Sporazuma o stabilizaciji i
pridruživanju. Naglasili su da, prema odredbi člana 40. stava 4. Sporazuma,
strane mogu početi primjenjivati mjere predostrožnosti koje su potrebne za
rješavanje određene situacije kada izuzetne okolnosti zahtijevaju trenutno
djelovanje, ali su o tome dužne odmah obavijestiti drugu stranu.
Predstavnici Ministarstva vanjske trgovine
i ekonomskih odnosa BiH su predstavili argumente i statističke podatke koji
opravdavaju donošenje Odluke te obrazložili probleme koji su uzrokovali
poremećaj na tržištu Bosne i Hercegovine i kritične nestašice proizvoda, koji
su predmet Odluke o privremenoj zabrani.
Zaključeno je da će Evropska komisija
formalni stav o opravdanosti pozivanja na član 40. Sporazuma o stabilizaciji i
pridruživanju dostaviti nakon što prouči podatke koji opravdavaju donošenje
Odluke po toj osnovi.
Konsultacijama su prisustvovali
predstavnici Glavne uprave Evropske komisije za susjedstvo i pregovore o
proširenju, Glavne uprave Evropske komisije za trgovinu, Delegacije Evropske
unije u BiH, Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Ministarstva
vanjskih poslova BiH, Misije Evropske unije i DEI-ja BiH.
PREPORUKE
EK NAKON 6. SASTANKA PODODBORA ZA INOVACIJE, INFORMACIJSKO DRUŠTVO I SOCIJALNU
POLITIKU
Vijeće
ministara BiH usvojilo je Informaciju Direkcije za evropske integracije (DEI)
BiH o održanom šestom sastanku Pododbora za inovacije, informacijsko društvo i
socijalnu politiku između Evropske unije i Bosne i Hercegovine, 20. 10. 2022.
godine.
Nakon sastanka, na kojem su razmotrena
pitanja provođenja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, usklađivanja
zakonodavstva, uspostavljanja strateškog okvira i jačanja institucionalnih
kapaciteta u oblastima informacijskog društva i medija, socijalne politike i
zapošljavanja, obrazovanja i kulture te istraživanja i inovacija Evropska
komisija je u pisanoj formi dostavila listu preporuka.
Lista sadrži deset preporuka iz oblasti
Informacijsko društvo i mediji, 14 preporuka iz oblasti Socijalna politika i
zapošljavanje, 15 preporuka iz oblasti Obrazovanje i kultura i četiri preporuke
iz oblasti Istraživanje i inovacije.
Nadležne institucije Vijeća ministara BiH
zadužene su da u najkraćem roku postupe u skladu s preporukama Evropske
komisije i da na zahtjev DEI-ja BiH dostave informacije o njihovoj provedbi.
Također, pozivaju se vlade entiteta,
kantona i Brčko distrikta BiH da u najkraćem roku postupe u skladu s
preporukama Evropske komisije i da na zahtjev DEI-ja BiH dostave informaciju o
tome.
Direkcija za evropske integracije BiH je
zadužena da prikupljene informacije dostavi Evropskoj komisiji.
INFORMACIJA
O KRETANJU MAKROEKONOMSKIH POKAZATELJA ZA 2022. GODINU
Vijeće
ministara BiH, na prijedlog Direkcije za ekonomsko planiranje BiH, usvojilo je
Informaciju o kretanju makroekonomskih pokazatelja za januar - decembar 2022.
godine.
Prema preliminarnim statističkim podacima
za 2022. godinu, u BiH je nastavljen trend rasta ekonomske aktivnosti iz
prethodne godine. U periodu od januara do septembra zabilježen je relativno
snažan realni ekonomski rast od 4,4 % u odnosu na isti period prethodne godine,
a rast fizičkog obima industrijske proizvodnje u 2022. godini iznosio je 1,7%.
Podaci o broju zaposlenih osoba za 2022.
godinu nisu potpuni, ali je u novembru 2022. godine zabilježeno povećanje broja
zaposlenih za 2,3 % u odnosu na isti mjesec prethodne godine.
Prosječna neto plaća u novembru 2022. godine
iznosila je 1.175 KM i veća je za 14,9 % u odnosu na novembar 2021. godine, a
istovremeno je nastavljen trend rasta javnih prihoda koji su zabilježili
uvećanje od 15,6 % u poređenju s 2021.
godinom.
Tokom 2022. godine zabilježeno je i
uvećanje vanjskotrgovinske razmjene za 1/3, odnosno za 10,7 milijardi KM, s tim
da je registriran rast izvoza za 25,9 %, a uvoza za 32,6 %.
USVOJEN
IZVJEŠTAJ KOMISIJE ZA SARADNJU S NATO-om
Vijeće
ministara BiH usvojilo je Izvještaj o radu Komisije za saradnju s NATO-om Bosne
i Hercegovine za period 1. 7. 2022. - 31. 12. 2022. godine.
Tokom izvještajnog perioda Komisija je
održala dvije sjednice na kojima je jednoglasno usvojila prijedlog dokumenta
„Program reformi Bosne i Hercegovine 2022“. Također, predsjedavajući Komisije
za saradnju s NATO-om Josip Brkić
održao je niz bilateralnih susreta s visokorangiranim zvaničnicima NATO-a.
IZVJEŠTAJ
O PROVOĐENJU SPORAZUMA O IZGRADNJI MOSTA PREKO SAVE KOD GRADIŠKE
Vijeće
ministara BiH, na prijedlog Ministarstva komunikacija i prometa BiH, usvojilo
je Izvještaj o provođenju Sporazuma o izgradnji međudržavnog mosta preko rijeke
Save kod Gradiške i priključnih dionica međudržavne ceste E-661 između Vijeća
ministara BiH i Vlade Republike Hrvatske za period od 1. 7. do 31. 12. 2022.
godine.
S obzirom na to da su radovi predviđeni
ugovorom završeni do 20. 6. 2022. godine, tokom ovog izvještajnog perioda
vršene su pripreme za tehnički pregled objekta i izdavanje upotrebne dozvole.
Izdavanje upotrebnih dozvola za most i priključne trase u Bosni i Hercegovini i
Republici Hrvatskoj okončano je 27. 12. 2022. godine. Za usluge nadzora nad
radovima do 31. 12. 2022. godine isplaćeno je 1.725. 540, 57 eura s PDV-om.
USVOJENA
ANALIZA VANJSKOTRGOVINSKE RAZMJENE BiH ZA 2022. GODINU
Vijeće
ministara BiH, na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa
BiH, usvojilo je Analizu vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine za
2022. godinu.
Ukupna robna razmjena Bosne i Hercegovine
za 2022. godinu iznosila je 46,61 milijardu KМ. Izvezeno je roba u vrijednosti
od 17,97 milijardi KM, dok je vrijednost uvezene robe bila 28,64 milijardi KM,
što je dovelo do vanjskotrgovinskog deficita od 10,66 milijardi KM. U odnosu na
prethodnu godinu zabilježen je porast izvoza od 25,9 %.
Evropska unija je i dalje glavni
vanjskotrgovinski partner Bosne i Hercegovine s udjelom od 63,3 % u robnoj
razmjeni, zatim zemlje CEFTA-e s 14,6 % i ostale zemlje s 22,1 %. Tokom 2022.
godine izvoz u EU porastao je za 27,2 % u odnosu na prethodnu godinu. Najviše
smo izvozili u Hrvatsku, Njemačku, Srbiju, Italiju, Austriju i Sloveniju, a
uvozili iz Italije, Srbije, Njemačke, Hrvatske, Kine i Turske, dok najveću
pokrivenost uvoza izvozom imamo s Austrijom (170,5 %), Slovenijom (127,7 %),
Hrvatskom (94,1 %), Njemačkom (89,1 %), Srbijom (77,3 %) i Italijom (56,2 %).
BORBA PROTIV PRANJA NOVCA
I FINANSIRANJA TERORIZMA
Vijeće ministara BiH
usvojilo je Dopunu Procjene rizika
od pranja novca i finansiranja terorizma u Bosni i Hercegovini za period 2022.
- 2024. godine i Akcijskog plana za borbu protiv pranja novca i finansiranja
terorizma u Bosni i Hercegovini za period 2022. - 2024. godine.
Procjena
rizika od pranja novca i finansiranja terorizma, koja prema preporukama Radne grupe
za finansijske aktivnosti (FATF) predstavlja međunarodni standard, podijeljena
je u osam tematskih cjelina na kojima su kontinuirano radili predstavnici
nadležnih institucija, podijeljeni u osam podgrupa.
Nadležna tijela
svih nivoa vlasti u BiH provela su sveobuhvatnu analizu rizika kojima je izložen
sistem borbe protiv pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti u BiH
kako bi mjere koje se poduzimaju bile razmjerne utvrđenim rizicima.
Dopunom
Procjene rizika, među ostalim, obuhvaćene su procjene prijetnji i procjene
ranjivosti od pranja novca, zatim procjene ranjivosti osiguravajućih društava,
bankarskog sektora i sektora tržišta vrijednosnih papira te procjena rizika od finansiranja
terorizma.
Akcijski plan
sadrži ključne aktivnosti s identificiranim problemima, nositelje aktivnosti, potrebne
aktivnosti za smanjenje ranjivosti, kao i očekivane ishode i mjere za
utvrđivanje ishoda.
Usvajanje
Dopune Procjene rizika od pranja novca i finansiranja terorizma u Bosni i
Hercegovini za period 2022. - 2024. godine i
Akcijskog plana za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma u Bosni i
Hercegovini za period 2022. - 2024. godine imat će izravan utjecaj
na nastavak aktivnosti u procesu evaluacije Moneyvala.
USVOJEN
AKCIJSKI PLAN 2021.–2025. U VEZI S PROVEDBOM STRATEGIJE U OBLASTI MIGRACIJA I
AZILA
Vijeće ministara BiH, na
prijedlog Ministarstva sigurnosti, usvojilo je Akcijski plan za period 2021. – 2025. godine u vezi
s provedbom Strategije u području migracija i azila.
Akcijski
plan sadrži sedam strateških ciljeva razvrstanih u konkretne aktivnosti i mjere
koje bi se trebale poduzeti u predviđenom roku. Ciljevi obuhvaćaju unapređenje sistema
sveobuhvatnog upravljanja politikama migracija i azila, povećanje efikasnosti
kontrole državne granice, efikasnije upravljanje nezakonitim migracijama na
području BiH, unapređenje sistema azila, borbu protiv krijumčarenja migranata i
trgovine ljudima, kao i podršku zakonitim migracijama i integraciju stranaca
koji zakonito borave u BiH te jačanje mehanizama koordinacije u upravljanju
migracijama.
ODLUKA
O ANGAŽIRANJU RESURSA OSBiH NA PRUŽANJU POMOĆI CIVILNIM TIJELIMA
Vijeće
ministara BiH upoznalo se s Odlukom o angažiranju resursa Oružanih snaga (OS)
Bosne i Hercegovine na pružanju pomoći civilnim tijelima u privremenom
angažiranju inženjerijskih jedinica OSBiH na području grada Gradiške, koju je
donijelo Predsjedništvo BiH 21. 12. 2022. godine.
Ovom se
odlukom daje ovlast ministru odbrane dа angažira OSBiH radi pružanja pomoći
civilnim tijelima na području grada Gradiške, u koordinaciji s Ministarstvom
sigurnosti BiH.
Odluka
se odnosi na ustupanje i postavljanje montažnog mosta te angažiranje ljudstva
za postavljanje mosta na području grada Gradiške. Ovlast za angažiranje resursa
OSBiH će trajati 12 mjeseci, s mogućnošću produženja.
Ministarstvo
odbrane BiH dužno je, ako se ukaže potreba, u saradnji s Ministarstvom finansija
i trezora BiH osigurati dodatna sredstva za realizaciju ove odluke.
Ministar
odbrane BiH izvijestit će Predsjedništvo BiH i Parlamentarnu skupštinu BiH o
realizaciji ove odluke. (kraj)