Vijeće ministara BiH zadužilo je resorna ministarstva (Ministarstvo komunikacija i prometa BiH, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Ministarstvo finansija i trezora BiH i Ministarstvo vanjskih poslova BiH) i Upravu za indirektno oporezivanje BiH da do sljedeće sjednice dostave informacije o tome šta je poduzeto povodom zahtjeva konzorcija Logistika BiH. Na osnovu toga bit će utvrđeni daljnji koraci s ciljem rješavanja problema bh. prijevoznika.

PRISTUPANJE KONVENCIJI PROTIV TRGOVINE LJUDSKIM ORGANIMA

Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog osnova za pristupanje Bosne i Hercegovine Konvenciji Vijeća Evrope protiv trgovine ljudskim organima.

Ministarstvo pravde BiH zaduženo je da tekst Konvencije s osnovama za pristupanje Bosne i Hercegovine ovoj konvenciji dostavi Predsjedništvu BiH u daljnju zakonom predviđenu proceduru.

Svrha Konvencije je sprečavanje i borba protiv trgovine ljudskim organima kroz inkriminaciju određenih djela, zaštitu prava žrtava krivičnih djela utvrđenih u skladu s ovom konvencijom, olakšavanje saradnje na nacionalnom i međunarodnom nivou u mjerama suzbijanja trgovine ljudskim organima, kao i mjere prevencije na nacionalnom i međunarodnom nivou.

Pristupanjem Konvenciji Bosna i Hercegovina bi pokazala snažnu odlučnost u borbi protiv neovlaštene trgovine ljudskim organima te se pridružila inicijativi jačanja mehanizama međunarodne saradnje na prevenciji i efikasnom sankcioniranju takve prakse.

BIH NASTAVLJA SARADNJU S EBRD-om ZA ZAŠTITU DEPOZITA

Vijeće ministara BiH je prihvatilo Inicijativu za vođenje pregovora radi zaključivanja Sporazuma o kreditu između Bosne i Hercegovine i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za kreditnu liniju III za Agenciju za osiguranje depozita Bosne i Hercegovine, u iznosu od 30 miliona eura. Ministarstvo finansija i trezora BiH zaduženo je da nakon završenih pregovora Vijeću ministara dostavi nacrt kreditnog sporazuma i osnove za njegovo zaključivanje.

Upravni odbor Agencije za osiguranje depozita BiH je na sjednici održanoj 27. 2. 2025. godine usvojio Odluku o odobravanju eventualnog budućeg zaduženja Agencije za osiguranje depozita BiH u visini od 30 miliona eura kod EBRD-a putem stand-by aranžmana rezerviranjem navedenih sredstava. Na osnovu toga Agencija za osiguranje depozita BiH je uputila zahtjev Ministarstvu finansija i trezora BiH da pokrene proceduru za stvaranje obaveze po osnovu vanjskog državnog duga. Također,  preporuka misije Međunarodnog monetarnog fonda je da Agencija za osiguranje depozita BiH ima kontinuirano dostupnu kreditnu liniju.

Cilj ovog kreditnog aranžmana je osigurati brzu dostupnost sredstava za zaštitu depozita fizičkih i pravnih lica  u bankama u slučaju eventualnih problema u nekoj od banaka. S obzirom na to da Fond za osiguranje depozita nema zakonsku mogućnost „posljednjeg utočišta“ u okviru budžeta ili kod Centralne banke BiH, ovakva stand-by linija služi kao efikasan mehanizam za jačanje povjerenja u bankarski sektor i očuvanje ukupne finansijske stabilnosti u zemlji.

Riječ je o stand-by kreditnoj liniji u iznosu od 30 miliona eura kod EBRD-a, s periodom raspoloživosti od pet godina. Ova inicijativa predstavlja nastavak uspješne saradnje, s obzirom na to da postojeća kreditna linija ističe u oktobru 2025. godine, a prethodna je bila aktivna u periodu od 2010. do 2017. godine.

Važno je istaknuti da prethodne kreditne linije, iako su bile na raspolaganju, nikada nisu aktivirane, odnosno nije bilo potrebe za povlačenjem sredstava. To potvrđuje stabilnost domaćeg bankarskog sektora i adekvatnu kapitaliziranost Fonda za osiguranje depozita. Osiguravanje ovakvog aranžmana za potrebe likvidnosti ujedno je i korak ka daljnjem usklađivanju s direktivama Evropske unije o sustavima osiguranja depozita.

UTVRĐEN PRIJEDLOG ODLUKE O RATIFIKACIJI

Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog odluke o ratifikaciji Amandmana br. 3 na Ugovor o finansiranju (Distribucija električne energije u BiH/C), zaključen između Bosne i Hercegovine i Evropske investicijske banke (EIB) 19. 5. 2014. godine u Sarajevu i 5. 6. 2014. godine u Luxembourgu,  koji će Ministarstvo vanjskih poslova dostaviti Predsjedništvu BiH u daljnji postupak ratifikacije.

Amandman br. 3 na Ugovor o finansiranju potpisan je 6. 3. 2025. godine u Luxembourgu i 24. 6. 2025. godine u Sarajevu. Ovim amandmanom se produžava rok raspoloživosti kredita EIB-a do 31. 12. 2027. godine, koji je zatražila JP Elektroprivreda BiH posredstvom Federalnog ministarstva finansija.

Podsjećamo da je ranije zaključenim ugovorom Bosni i Hercegovini, odnosno implementatoru projekta JP Elektroprivredi BiH odobreno 15.000.000 eura, s ciljem održavanja, moderniziranja i proširenja mreže distribucije električne energije.

FORMIRANA RADNA GRUPA ZA IZMJENE ZAKONA O SPREČAVANJU I SUZBIJANJU ZLOUPOTREBE OPOJNIH DROGA

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva sigurnosti BiH, donijelo je Odluku o formiranju Radne grupe za izradu Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprečavanju i suzbijanju zloupotrebe opojnih droga.

U Radnu grupu imenovani su delegirani predstavnici nadležnih ministarstava i drugih upravnih organizacija s nivoa BiH, Republike Srpske, Federacije BiH i Brčko distrikta BiH. Njihov zadatak je da u roku od šest mjeseci izrade nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprečavanju i suzbijanju zloupotrebe opojnih droga, uzimajući u obzir međunarodne standarde utvrđene konvencijama iz ove oblasti, te da izvrše njegovo usklađivanje s pravnom stečevinom EU-a (acquis communautaire).

Cilj izrade nacrta  je prevladavanje pravnih praznina u postojećem zakonu, te usklađivanje s međunarodnim konvencijama, standardima Evropske unije i preporukama relevantnih domaćih i međunarodnih tijela. Posebno je istaknuta potreba za efikasnom koordinacijom institucija na svim nivoima vlasti, boljim definiranjem nadležnosti, kao i uvođenjem savremenih mjera prevencije, liječenja i resocijalizacije korisnika droga.

SUDJELOVANJE BiH U PROGRAMU O KULTURNIM RUTAMA VIJEĆA EVROPE

Vijeće ministara BiH usvojilo je Izvještaj o radu Savjetodavnog vijeća za implementaciju Proširenog parcijalnog sporazuma Vijeća Evrope o uspostavi kulturnih ruta za Bosnu i Hercegovinu za period maj 2024. - maj 2025. godina.

Vijeće Evrope je program o kulturnim rutama pokrenulo 1987. godine i provodi ga u okviru tzv. Proširenog parcijalnog sporazuma sa 38 zemalja članica. Bosna i Hercegovina je u junu 2016. godine pristupila ovom sporazumu, čiji je cilj oblikovati zajednički kulturni prostor kroz razvoj kulturnih ruta, s posebnim naglaskom na podizanje svijesti o nasljeđu, obrazovanje, umrežavanje, kvalitetan i održiv prekogranični turizam, te druge povezane djelatnosti. Trenutno postoji 48 certificiranih kulturnih ruta koje prolaze kroz čitavu Evropu

Bosna i Hercegovina formalno sudjeluje u šest kulturnih ruta Vijeća Evrope, i to: Evropskoj ruti židovskog nasljeđa, Evropskoj ruti grobalja, Dunavskoj ruti željeznog doba, Vinskoj ruti, Putu rimskih careva i dunavskom putu vina, te Evropskoj ruti historijskih apoteka i ljekovitih vrtova.

Savjetodavno vijeće za implementaciju Proširenog parcijalnog sporazuma je u izvještajnom periodu iskazalo interes za uključivanje Bosne i Hercegovine u još četiri rute, i to: Evropsku rutu industrijskog nasljeđa, Transhumantno stočarstvo, Rutu oslobođenja Evrope i Evropsku rutu megalitske kulture.

Također, razmatrano je formiranje nove rute pod nazivom Srednjovjekovni kraljevski gradovi. Ova bi ruta obuhvatila gradove: Bobovac. Visoko, Tešanj, Vranduk, Maglaj, Doboj, Dobor kod Modriče, Srebrenik, Lašvu, Travnik, Jajce, Ključ, itd. Tema posjeduje potencijal za uključenje drugih država u ovu rutu, a što predstavlja jedan od kriterija za formiranje nove rute Vijeća Evrope.

Krajem 2024. godine završen je dokument Mapiranje kulturnih ruta za Bosnu i Hercegovinu (Country Mapping document for Bosnia and Herzegovina), koji nudi sveobuhvatnu ocjenu trenutne situacije i primarne ciljeve, naglašavajući razvojni potencijal programa kulturnih ruta Vijeća Evrope u Bosni i Hercegovini. Dokument je dostupan na web-stranici kulturnih ruta Vijeća Evrope.

USPJEŠNA PROVEDBA STRATEGIJE JAVNIH NABAVKI U 2024. GODINI

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Agencije za javne nabavke, usvojilo je Godišnji izvještaj o implementaciji Strategije javnih nabavki za period  2024. - 2028. godine u Bosni i Hercegovini za 2024. godinu.

U procesu razvoja Strategije urađena je detaljna situacijska analiza sustava javnih nabava te su razvijene 43 mjere sa 72 konkretne aktivnosti. Za 2024. godinu je bilo planirano 12 mjera i sve su realizirane, čime je u potpunosti ostvaren plan.

Strategija predstavlja ključni korak u usklađivanju praksi javnih nabavki u Bosni i Hercegovini s evropskim standardima i preporukama. Opći cilj je uspostava modernog, transparentnog, konkurentnog i efikasnog sistema javnih nabavki u BiH, usklađenog s pravnim poretkom Evropske unije.

USVOJEN IZVJEŠTAJ O IZVRŠENJU BUDŽETA ZA PRVO POLUGODIŠTE 2025. 

Vijeće ministara BiH usvojilo je Izvještaj o izvršenju Budžeta institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za period I - VI 2025. godine, koji će biti dostavljen Predsjedništvu BiH i Parlamentarnoj skupštini BiH na razmatranje i usvajanje.

Ukupno ostvareni prihodi, primici i finansiranje institucija BiH u prvom polugodištu 2025. godine iznosili su 593.351.278 KM, od čega su 489.906.000 KM prihodi s Jedinstvenog računa Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

Ukupno ostvareni rashodi i izdaci budžeta institucija BiH u periodu I. - VI. 2025. godine iznosili su 600.581.598 KM.

Po osnovi obveza vanjskog državnog duga u prvom polugodištu 2025. godine isplaćeno je 648,32 miliona KM, čime su u potpunosti izvršene sve preuzete obveze.

Generalni sekretarijat Vijeća ministra BiH i Ministarstvo finansija i trezora BiH zaduženi su da Izvještaj o izvršenju Budžeta institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za period I. -VI. 2025. godine objave na svojim web-stranicama.

KORIŠTENJE SREDSTAVA TEKUĆE REZERVE

Vijeće ministara BiH usvojilo je Informaciju Ministarstva finansija i trezora o raspodjeli i korištenju sredstava tekuće rezerve za period I - VI 2025. godine i zadužilo Ministarstvo finansija i trezora da taj dokument dostavi Parlamentarnoj skupštini BiH u daljnju proceduru. 

U Informaciji se navodi da je od planiranih 2.118.000 KM sredstava tekuće rezerve, tokom 2025. godine, odobreno ukupno 144.500,00 KM, od čega je realizirano 142.899,62 KM. U okviru ostatka sredstava u iznosu od 1.975.100,38 KM nalaze se sredstva u iznosu od 1.600,38 KM odobrena odlukama Vijeća ministara i dana na raspolaganje, a koja nisu realizirana u periodu izvještavanja.

Inače, za Vijeće ministara BiH u tekućoj rezervi za period I – VI 2025. godine planirano je 1.038.000 KM, odobreno 33.000 KM, a realizirano 31.399,62 KM.

Za članove Kolegija oba doma Parlamentarne skupštine BiH planirano je 180.000 KM, te odobreno i realizirano 66.500 KM, a za članove Predsjedništva BiH planirano 540.000 KM, a ništa nije odobreno ni realizirano.

Za predsjedavajuću i zamjenike predsjedavajuće Vijeća ministara BiH planirano je 360.000 KM, a odobreno i realizirano 45.000 KM.

PROVEDBA OKVIRNOG ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU

Vijeće ministara BiH usvojilo je Informaciju o provedbi Okvirnog zakona o visokom obrazovanju u Bosni i Hercegovini za 2024. godinu, koju je pripremilo Ministarstvo civilnih poslova na osnovu podataka dostavljenih od nadležnih obrazovnih vlasti i agencija.

Ministarstvo civilnih poslova zaduženo je da Informaciju dostavi entitetskim i kantonalnim ministarstvima obrazovanja, Odjelu za obrazovanje Vlade Brčko distrikta BiH, Agenciji za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta i Centru za informiranje i priznavanje dokumenata iz oblasti visokog obrazovanja.

U Informaciji je naglašena nužnost izmjena, odnosno dopuna Okvirnog zakona o visokom obrazovanju u Bosni i Hercegovini, donesenog 2007. godine, na što su ukazale i nadležne obrazovne vlasti i agencije.

USVOJENA INFORMACIJA O OSMOM SASTANKU PODODBORA ZA TRGOVINU, INDUSTRIJU, CARINU I OPOREZIVANJE IZMEĐU EU-a I BiH

Vijeće ministara BiH usvojilo je Informaciju o održanom osmom sastanku Pododbora za trgovinu, industriju, carinu i oporezivanje između Evropske unije i Bosne i Hercegovine, 29. 4. 2025. godine.

Na ovom sastanku, koji je održan u Bruxellesu, uz mogućnost online praćenja i sudjelovanja, razmotrena su pitanja provođenja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, usklađivanja zakonodavstva u Bosni i Hercegovini s acquisom EU-a i provođenja drugih preuzetih obaveza u sljedećim oblastima: trgovine, slobodnog kretanja robe, industrijske politike, malog i srednjeg poduzetništva, carina i oporezivanja.

Kako je uobičajena praksa, naknadno je Evropska komisija dostavila preporuke Evropske unije, kao i listu dodatnih pitanja, kako bi joj institucije u Bosni i Hercegovini pružile dodatne informacije po pojedinim pitanjima u sektorima koji su bili predmet razmatranja ovog sastanka. Odgovore na dostavljena pitanje Evropske komisije prikupila je Direkcija za evropske integracije u saradnji s nadležnim institucijama na svim nivoima vlasti.

Direkcija za evropske integracije zadužena je da uime Vijeća ministara Bosne i Hercegovine obavijesti nadležne institucije Vijeća ministara BiH, vlade entiteta, kantona i Brčko distrikta Bosne i Hercegovine o Informaciji i da od njih zatraži da dostave informacije o provođenju preporuka Evropske komisije.

Također, Direkcija za evropske integracije zadužena je da Evropskoj komisiji dostavi odgovore institucija u Bosni i Hercegovini na dodatna pitanja.

INFORMACIJA O SASTANKU PODODBORA ZA POLJOPRIVREDU I RIBARSTVO IZMEĐU EU I BIH

Vijeće ministara BiH usvojilo je Informaciju Direkcije za evropske integracije o održanom osmom sastanku Pododbora za poljoprivredu i ribarstvo između Evropske unije i Bosne i Hercegovine, 19. 11. 2024. godine.

Na sastanku, održanom putem online platforme, delegacije su razmotrile pitanja provedbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju u trgovinskim i tržišnim aspektima, kao i razvoja bilateralnih trgovinskih odnosa u sektorima poljoprivrede i ribarstva, poljoprivrede i ruralnog razvoja, fitosanitarne, veterinarske i oblasti sigurnosti hrane te ribarstva i akvakulture.

Evropska komisija je tek 29. 7. 2025. u pisanom obliku dostavila preporuke i popis daljnjih aktivnosti koje su institucije u Bosni i Hercegovini u obavezi ispuniti a dodatne informacije i dokumente dostaviti Evropskoj komisiji radi pružanja informacija po pojedinim pitanjima u svim oblastima koje su bile predmet razmatranja ovog sastanka. Preporuke i popis daljnjih aktivnosti su sastavni dio ove informacije.

Direkcija za evropske integracije zadužena je da obavijesti nadležne institucije Vijeća ministara BiH, vlade entiteta, kantona i Brčko distrikta Bosne i Hercegovine o usvojenoj informaciji i da od njih zatraži da dostave informacije o provođenju preporuka i sve dodatne informacije i dokumente nakon održanog osmog sastanka Pododbora. Prikupljene informacije i dokumente Direkcija za evropske integracije zadužena je dostaviti Vijeću ministara BiH na upoznavanje, a potom Evropskoj komisiji.

ANALIZA TRGOVINSKE RAZMJENE POLJOPRIVREDNO-PREHRAMBENIH PROIZVODA

Vijeće ministara BiH usvojilo je Analizu trgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda Bosne i Hercegovine sa svijetom za 2024. godinu, koju je pripremilo Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa.

Prema analizi, obim vanjskotrgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda Bosne i Hercegovine sa svijetom u 2024. godini je dostigao rekordnih šest milijardi KM s deficitom od 3,8 milijardi KM. Izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz BiH na vanjska tržišta je iznosio 1,1 milijardu KM i veći je za 9 %, dok je vrijednost uvoza znatno veća i iznosila je 4,9 milijardi KM te je zabilježen rast od 10 %.

S ukupnom vrijednošću uvoza od 2,8 milijardi i izvoza od 495 miliona KM Evropska unija je najznačajniji trgovinski partner BiH kada je riječ o trgovinskoj razmjeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Oko 45 % ukupne vrijednosti izvoza plasirano je na tržište EU-a, dok je oko 56 % poljoprivredno-prehrambenih proizvoda na tržište BiH uvezeno iz EU-a.

Ukupna ostvarena vrijednost izvoza prema CEFTA partnerima u 2024. godini je iznosila 459 miliona KM (11 % više od izvoza u 2023. godini), dok je vrijednost uvoza iznosila 1,4 milijarde KM (7 % više nego 2023. godine), pri čemu je zabilježen deficit u iznosu od 914 miliona KM. CEFTA u ukupnom izvozu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda ima udio od 42 %, dok je udio u ukupnom uvozu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda manji i iznosi oko 28 %.

Promatrajući pojedinačno zemlje trgovinske partnere, 20 % ukupnog izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz Bosne i Hercegovine plasira se u Hrvatsku, 19 % u Srbiju, 11 % u Crnu Goru, 8 % u Sjevernu Makedoniju, 7 % u Tursku, 5 % u Sloveniju, 4 % u Italiju, 4 % u Njemačku, 3 % u Austriju i 3 % na Kosovo*. Oko 25 % ukupnog uvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda na tržište Bosne i Hercegovine uvozi se iz Srbije, 12 % iz Hrvatske, 8 % iz Njemačke, 7 % iz Italije, 6 % iz Mađarske, 5 % iz Brazila, 5 % iz Poljske, 4 % iz Nizozemske, 3 % iz Turske, 3 % iz Austrije i 2 % iz Slovenije.

U strukturi izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda dominiraju primarni proizvodi poput mlijeka, smrznutih malina, pšeničnog brašna, konzerviranih proizvoda, dok su prerađeni proizvodi manje zastupljeni poput kečapa i ostalih umaka od paradajza, slatkog keksa, vafla i oblatni i dr. Za razliku od izvoza, u uvozu top deset poljoprivredno-prehrambenih proizvoda dominiraju prerađeni proizvodi poput vode, piva dobivenog od slada, cigareta, bezalkoholnih pića, goveđeg mesa, zatim primarnih poput šećera za rafiniranje, kafe i dr.

____________________

*Ovaj naziv ne prejudicira status Kosova i u skladu je s Rezolucijom 1244 SB UN i odlukom Međunarodnog suda pravde o kosovskoj deklaraciji o nezavisnosti.

ANALIZA AFTERCARE PROGRAMA: STRANI ULAGAČI PLANIRAJU ŠIRENJE I NOVA ZAPOŠLJAVANJA

Vijeće ministara BiH primilo je na znanje Analizu Aftercare programa za 2024. godinu.

U sklopu ovog programa, FIPA je posjetila 30 kompanija sa stranim kapitalom, s ukupnim realiziranim investicijama u iznosu od 727,4 miliona eura (1,4 milijarde KM), koje zapošljavaju 5683 radnika. Od tog broja, 5417 radnika su novozaposleni, dok je 266 preuzeto privatizacijom ili akvizicijom. Planirane investicije u naredne tri godine iznose 163,4 miliona eura, a očekuje se otvaranje 1777 novih radnih mjesta.

Od 30 posjećenih kompanija, njih 21, odnosno 70 %, je iz proizvodnog sektora. Realizirane investicije u okviru proizvodnje su 569,9 miliona eura (početne investicije 172,6 miliona eura i reinvesticije 397,3 miliona eura). Zaposlena su 3074 radnika od kojih je 2.946 novih radnih mjesta i 128 preuzetih radnika. U naredne tri godine planirane su investicije u okviru proizvodnje u iznosu od 123,1 milion eura i zaposlenje za novih 1340 radnika. Od 21 proizvodne kompanije, samo tri su navele da ne planiraju reinvesticije i povećanje broja radnika, dok 18 kompanija ili 85,7 % planira rast i nova zapošljavanja.

Aftercare program predstavlja sistemsku aktivnost kojom se prate investicije nakon njihove realizacije. Glavni cilj je održavanje kontakta s investitorima, pomoć u rješavanju problema i stvaranje poticajnog okruženja za njihovo širenje i reinvestiranje.

SAGLASNOST FONDACIJI MIKROFIN ZA APLICIRANJE KOD RAZVOJNE BANKE VIJEĆA EVROPE

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva finansija i trezora, dalo je saglasnost mikrokreditnoj fondaciji MIKROFIN Banjaluka za podnošenje aplikacije Razvojnoj banci Vijeća Evrope za programski zajam u sektoru mikrofinansiranja.

Razvojna banka Vijeća Evrope dodjeljuje kredit MIKROFIN-u u iznosu od 10.000.000 eura za djelomično finansiranje njenih aktivnosti mikrokreditiranja za poslovne i poljoprivredne kredite kao podršku ženama i preduzećima u vlasništvu žena za sticanje proizvodnih sredstava, obrtni kapital ili izgradnju i proširenje poslovnih prostora, čime se daje doprinos stvaranju mikropreduzeća i samozapošljavanje.

MIKROFIN, kao zajmoprimac, u potpunosti snosi rizik otplate kredita, rizik finansiranja u ciljnom sektoru i osigurava kreditoru sva potrebna pokrića i garancije za odobrenje kredita.

Obaveza davanja suglasnosti za investicije koje Razvojna banka Vijeća Evrope provodi u Bosni i Hercegovini proističu iz članova II i VII Statuta (Articles of Agreement) Razvojne banke Vijeća Evrope i nije vezana za zaduživanje Bosne i Hercegovine niti za izdavanje suverenih državnih garancija.

DRŽAVLJANSTVO BiH U PODRUČJU EKONOMIJE

Vijeće ministara BiH donijelo je Odluku o sticanju državljanstva Bosne i Hercgovine, za državljanina Sjedinjenih Američkih Država Seana Christophera Kearneya, na prijedlog Privredne komore Federacije BiH.

Kearney je izvršni finansijski direktor (chief finansial officer) i član Upravnog odbora američke grupacije kompanija Genomenon, Inc, koja se bavi razvojem softvera za genetsku umjetnu inteligenciju te već duži niz godina, indirektno i direktno, investira u Bosnu i Hercegovinu.

SAGLASNOST ZA IMENOVANJE

Vijeće ministara BiH, na prijedlog  Ministarstva vanjskih poslova, dalo je saglasnost za imenovanje majora Pi Yaoxiana za sekretara vojnog atašea Narodne Republike Kine u Bosni i Hercegovini. (kraj)

Fotografije možete preuzeti na linku:

https://www.flickr.com/photos/vijeceministara/albums/72177720328931168/