Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog  zakona o mjernim jedinicama u Bosni i Hercegovini radi harmoniziranja sa zakonodavstvom EU-a u tom području uz tehničke korekcije  Ureda za zakonodavstvo Vijeća ministara BiH.     

Odredbama ovog zakona, koji je predložio Institut za mjeriteljstvo BiH, uređuju se zakonske mjerne jedinice u Bosni i Hercegovini, njihovi nazivi i simboli, područja i način primjene i obveza njihove uporabe u BiH, te vrši usklađivanje s pravnom stečevinom EU, a sve s ciljem bolje zaštite potrošača i slobodnog tržišta.

Prijedlogom zakona, koji nosi oznaku 'EI', definirane su zakonske mjerne jedinice koje se obvezno koriste pri uporabi mjernih instrumenata, pri izračunu rezultata mjerenja ili indikacije mjerne veličine u područjima zakonskog mjeriteljstva, gospodarstva, javnog zdravstva, javne sigurnosti i za administrativne svrhe.

Nadzor nad primjenom ovog zakona provode Institut za mjeriteljstvo Bosne i Hercegovine i nadležne inspekcijske službe.

Prijedlog zakona o mjernim jedinicama bit će dostavljen Parlamentarnoj skupštini BiH na razmatranje po skraćenoj proceduri. Trenutno važeći zakon donesen je 2001. godine i nije usklađen sa zakonodavstvom EU-a iz području mjernih jedinica.

EU PRIORITET: USVOJENA STRATEGIJA VM BiH ZA STVARANJE POTICAJNOG OKRUŽENJAZA RAZVITAK CIVILNOG DRUŠTVA

Na prijedlog Ministarstva pravde usvojena je u novom tekstu Strategija Vijeća ministara Bosne i Hercegovine za stvaranje poticajnog okruženja za razvitak civilnog društva 2025. - 2029. godine s Akcijskim planom za njeno provođenje za razdoblje 2025. - 2026.

Ovo je prvi strateški dokument u ovom području kojim se želi osigurati učinkovito poticajno okruženje za civilno društvo, s fokusom na stimuliranje partnerstva s institucijama na državnoj razini, radi kvalitetnijih javnih politika i poboljšanih usluga građanima.

Izradi Strategije prethodila je analiza stanja koja je u obzir uzela nadležnosti Vijeća ministara BiH i raspoložive financijske i ljudske resurse te rok provedbe ove strategije.

Strategija uključuje ciljeve, mjere i aktivnosti koji se odnose na organizacije civilnog društva (OCD) - udruge i zaklade u Bosni i Hercegovini, bez obzira na mjesto njihove registracije.

Četiri operativna cilja za razdoblje 2025. -2029. godine usmjerena su na jačanje efikasnosti i transparentnosti javnog financiranja OCD-a koje vrše institucije BiH; jačanje normativnog okvira i prakse uključivanja organizacija civilnog društva u pripremu i monitoring propisa i politika iz nadležnosti institucija BiH; jačanje institucionalnih mehanizama suradnje između Vijeća ministara BiH i OCD-a;  te jačanje resursne infrastrukture civilnog društva.

Troškovi aktivnosti planiranih Akcijskim planom 2025. - 2026. godine iznose 789.000 KM, a sredstva su planirana proračunom institucija BiH i kroz asistenciju različitih tehničkih projekata.

U izradu Strategije bili su uključeni predstavnici civilnog društva putem jednomjesečne javne rasprave na portalu eKonzultacije, uz održane konzultativne sastanke uživo s predstavnicima OCD-a u Tuzli, Banjoj Luci, Bihaću i Mostaru.

Strategija je važan korak u jačanju suradnje vladinog i nevladinog sektora, tim prije što je prema zbirnom registru u BiH u listopadu 2024. bilo aktivnih 25.646 OCD-a.  

USVOJEN AP VM BiH ZA PROVOĐENJE PARTNERSTVA ZA OTVORENU VLAST

Na sjednici je usvojen Akcijski plan Vijeća ministara Bosne i Hercegovine za provođenje inicijative "Partnerstvo za otvorenu vlast" za razdoblje 2025. - 2027. godine, koji je predložilo Ministarstvo pravde fokusirajući se na aktivnosti kojima se odgovara na potrebe građana u pogledu unapređenja transparentnosti i digitalne transformacije.  

U ovom akcijskom planu naglasak je na otvaranju podataka putem koordinacije razvitka ekosustava otvorenih podataka (javnog podatkovnog dobra), antikorupciji, značaju reguliranja pitanja stvarnog vlasništva, kao i procjeni rizika ranjivosti nevladinih organizacija (NVO) od zlouporabe pranja novca i financiranja terorizma, unapređenju proračunske transparentnosti te digitalnoj transparentnosti i transformaciji državne uprave modernizacijom njenih usluga.

Akcijski plan podrazumijeva održivost provedenih mjera koje su ambicioznije postavljene u odnosu na one definirane prethodnim planom i  usklađene su s drugim procesima reforme javne uprave.

Ukupno je planirano 10 mjera i 30 aktivnosti koje će biti provedene do 31. 8. 2027. godine, izuzev onih koji se provode u kontinuitetu.

Sve planirane mjere i aktivnosti ovog akcijskog plana rezultat su dijaloga i ostvarene suradnje s predstavnicima organizacija civilnog društva, s ciljem izgradnje inkluzivnije i odgovornije vlasti u našoj zemlji.

Provođenje mjera i aktivnosti iz Akcijskog plana pratit će i koordinirati Savjetodavno vijeće, uz stručnu potporu Sektora za pravnu pomoć i razvoj civilnog društva Ministarstva pravde BiH i Ureda koordinatora za reformu javne uprave.

VM BiH: MEĐUNARODNA POMOĆ U GAŠENJU POŽARA

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva sigurnosti, donijelo je Odluku o traženju međunarodne pomoći za zaštitu i spašavanje u gašenju požara.

U dopunjenoj odluci na sjednici se navodi kako će se međunarodna pomoć tražiti samo u slučaju kada svi raspoloživi kapaciteti u BiH, uključujući vatrogasne jedinice, resurse civilne zaštite, Oružane snage BiH i druge nadležne službe na svim razinama vlasti, budu u potpunosti angažirani i kada procjena situacije ukaže na to da Bosna i Hercegovina vlastitim resursima nije u mogućnosti učinkovito odgovoriti na prijetnju.

Donošenjem Odluke omogućava se traženje međunarodne pomoći za zaštitu i spašavanje, u vidu vatrogasnih snaga, sredstava i letjelica za gašenje požara, zbog povećanog rizika od izbijanja i širenja velikih požara u Bosni i Hercegovini.

Nadležne institucije i tijela u Bosni i Hercegovini bez odlaganja su dužni provesti sve potrebne procedure radi njenog prijema.

Međunarodna pomoć za gašenje požara može se tražiti od svih država s kojima Bosna i Hercegovina ima potpisane sporazume i memorandume o suradnji u području zaštite i spašavanja, kao i putem Mehanizma civilne zaštite Europske unije.

Nadležna tijela za civilnu zaštitu u Bosni i Hercegovini primaju međunarodnu pomoć za gašenje požara.

Financijska sredstva potrebna za prijem međunarodne pomoći iz ove odluke osigurat će se iz sredstava tekuće proračunske pričuve, o čemu će Vijeće ministara BiH donijeti posebnu odluku.

OSIGURAN NASTAVAK REALIZACIJE STRATEŠKOG PROJEKTA NA KORIDORU Vc 

Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog amandmana broj 1 na Ugovor o financiranju između Bosne i Hercegovine ("zajmoprimac") i Europske investicijske banke ("banka") od 28. 12. 2020. godine, Koridor Vc Medakovo - Poprikuše ("Ugovor o financiranju") - broj operacije (Serapis N°): 2019-0751; broj ugovora (FI N°): 91.682, s Osnovama za njegovo zaključivanje.

Amandmanom se procijenjeni troškovi za realizaciju ovog projekta uvećavaju i sada iznose 722 milijuna eura u odnosu na prvobitno predviđenih 391 milijun eura, s tim da se vlastita sredstva financiranja s 51 milijun eura povećavaju na 166 milijuna eura, te se uvode dva granta WBIF-a u iznosu od 79, odnosno 137 milijuna eura. Istodobno se produžava razdoblje provođenja ovog projekta do 31. 12. 2027. godine, umjesto ranijeg roka do kraja 2025. godine.

Na taj način osiguran je nastavak realizacije strateškog projekta izgradnje dionice Medakovo – Poprikuše na Koridoru Vc.

Prijedlog amandmana 1 na Ugovor o financiranju s Osnovama za njegovo  zaključivanje  bit će dostavljen Predsjedništvu BiH u daljnju proceduru odlučivanja, a za bh. potpisnika je predložen ministar financija i trezora.  

PRODUŽEN ROK ZA REALIZACIJU PROJEKTA „MJERE ZAŠTITE OD POPLAVA RS“

Vijeće ministara BiH utvrdilo je i uputit će Predsjedništvu BiH Prijedlog amandmana broj 1 na Ugovor o financiranju između Bosne i Hercegovine ("zajmoprimac"), Republike Srpske ("promoter") i Europske investicijske banke ("banka") od 20.  prosinca 2019. godine ("ugovor o financiranju") - Mjere zaštite od poplava RS, broj operacije: (SERAPIS  N°): 2017-0697; broj ugovora (FI N°): 88.484, s Osnovama za njegovo zaključivanje, a za bh. potpisnika je predložen ministar financija i trezora. 

Ovim se amandmanom produžava rok za povlačenje sredstava do 20. prosinca 2025.  po ranije zaključenom kreditu, kojim je bilo ugovoreno razdoblje implementacije ovog projekta od rujna 2019. do siječnja 2023. godine.

BiH I EGIPAT JAČAJU SURADNJU U PODRUČJU OBRANE

Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog osnova za vođenje pregovora radi zaključivanja Sporazuma o suradnji u području obrane između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Arapske Republike Egipta kojim se jača bilateralna suradnja.

Sporazumom se definira jačanje suradnje, koja će se odvijati putem uzajamnih posjeta visokih dužnosnika za pitanja obrane, sudjelovanja u vježbama i vojnoj obuci pripadnika oružanih snaga dviju država, kao i razmjene iskustava i mišljenja u područjima zajedničkog interesa, uključujući obrambenu i sigurnosnu politiku, kontrolu oružja i razoružanja, operacije potpore miru, kao i vojno zakonodavstvo, topografiju i kartografiju.

Prijedlog osnova bit će dostavljen Predsjedništvu BiH u daljnju proceduru odlučivanja, a za bh. potpisnika je predložen ministar obrane.

PREGOVORI O SPORAZUMU O UNAPRJEĐENJU I ZAŠTITI INVESTICIJA SA SAUDIJSKOM ARABIJOM

Vijeće ministara BiH usvojilo je i dostavit će Predsjedništvu BiH Izvješće o pregovorima radi zaključivanja Sporazuma o unaprjeđenju i zaštiti investicije između Bosne i Hercegovine i Kraljevine Saudijske Arabije, s predloženom izmjenom mandata izaslanstva za pregovore, koje je pripremilo Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa.

Zaključci su doneseni kako bi se obnovili razgovori s predstavnicima Kraljevine Saudijske Arabije, s ciljem usuglašavanja bilateralnog sporazuma o unaprjeđenju i zaštiti investicija. Raniji pregovori, koji su vođeni prije dva desetljeća, nisi rezultirali obostrano prihvatljivim rješenjem zbog različitih stavova u vezi s definiranjem nacionalnog tretmana.

Podsjećamo da je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine u ljeto 2023. godine utvrdilo Načela i standarde zaštite investicija u sporazumima o unaprjeđenju i zaštiti investicija koje zaključuje Bosna i Hercegovina, koji su obvezni za bh. pregovarače u tim procesima. 

RAST IZVOZA IZ BiH U PRVOM KVARTALU OVE GODINE

Vijeće ministara BiH usvojilo je Analizu vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine za razdoblje I. - III. 2025. godine, koju je pripremilo Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa.

Ukupna robna razmjena Bosne i Hercegovine u prvom kvartalu 2025. godine iznosila je 11,30 milijardi KM, od čega je vrijednost izvezene robe bila 4,12  milijardi KM, a uvezene robe 7,18 milijardi KM, dok je vanjskotrgovinski deficit iznosio 3,07 milijardi KM.

Ukupna vanjskotrgovinska razmjena bilježi rast za 5,96 posto u ovom razdoblju u odnosu na isto razdoblje prošle godine, uz rast uvoza za 5,48 posto i rast izvoza za 6,81 posto, a povećana je  pokrivenost uvoza izvozom za 0,71 posto i iznosi 57,29 posto,

Izvoz u zemlje EU-a iznosio je 3,04 milijarde KM, što je za 5,18 posto više nego u prvom kvartalu  2024. godine, dok je uvoz iznosio 4,19 milijardi KM, što je za 3,06 posto više u odnosu na  isto razdoblje 2024. godine. 

U prvom kvartalu  2025. godine zabilježen je deficit u robnoj razmjeni sa zemljama EU-a od 1,15 milijardi KM, što je za 2,15% manje od deficita u istom razdoblju 2024. godine.

Bosna i Hercegovina je u prvom kvartalu 2025. godine najviše robe izvozila u Hrvatsku (717,76 milijuna KM), Njemačku (611,87 milijuna KM), Srbiju (454,77 milijuna KM), Austriju (397,11 milijuna KM), Sloveniju (336,71 milijuna KM) i u Italiju (302,96 milijuna KM).

Istodobno je najviše robe uvozila iz: Njemačke (802,02 milijuna KM), Italije (778,45 milijuna KM), Srbije (764,93 milijuna KM), Kine (724,65 milijuna KM), Hrvatske (678,24 milijuna KM), Turske (370,64 milijuna KM), te iz Slovenije (261,25 milijuna KM). Najveću pokrivenost uvoza izvozom u prvom kvartalu 2025. godine Bosna i Hercegovina ima s Austrijom 153,50 posto, Slovenijom 128,88 posto i Hrvatskom 105,83 posto.

POTPORA GOSPODARSTVU

Vijeće ministara BiH usvojilo je Izvješće Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa o primjeni i efektima Odluke o privremenoj suspenziji i privremenom smanjenju carinskih stopa kod uvoza određenih roba do 31. 12. 2024. godine

Vijeće ministara BiH donijelo je u izvještajnom razdoblju 12 odluka o privremenoj suspenziji i privremenom smanjenju carinskih stopa kod uvoza određenih roba od stupanja na snagu Zakona o carinskoj tarifi. Robe na koje se odnose ove odluke uključuju materijale i sirovine (repromaterijal) koje koriste domaći proizvođači u vlastitoj proizvodnji, a koji se ne mogu nabaviti na domaćem tržištu u količinama i kvaliteti potrebnoj za proizvodnju gotovih proizvoda.

Ukupno 29 gospodarskih subjekata koji posluju u okviru metaloprerađivačke industrije ostvarilo je korist na temelju ovih odluka, 28 kompanija u tekstilnoj i industriji kože i obuće te namještaja, 18 korisnika u području elektroindustrije, njih 12 u području kemijske industrije, dok je pet kompanija koristilo odluku o privremenoj suspenziji i smanjenju carinskih stopa u prehrambenoj industriji, te po jedna u drvoprerađivačkoj i grafičkoj industriji. 

Primjena odluka rezultirala je značajnim rastom ulaganja kod korisnika Odluke, koje je u prošloj godini iznosilo 165.801.325,82 KM, a ukupni prihodi kompanija oko dvije milijarde KM, uz rast vrijednosti izvoza od 242.130.088,58 KM.

Podaci govore da je velika većina gospodarskih subjekata u prošloj godini zabilježila rast proizvodnje, zaposlenih, prihoda i izvoza. Istodobno, zbog krize na tržištu EU-a zabilježeni su negativni trendovi, poput zatvaranja pogona i smanjena broja zaposlenih, u sektorima tekstila, obuće te namještaja, dok je stabilizacija poslovanja u odnosu na 2023. godinu registrirana u sektoru kemijske industrije. 

BiH DOMAĆIN MINISTARSKE KONFERENCIJE EU - ZAPADNI BALKAN IZ PODRUČJA  SIGURNOSTI I PRAVOSUĐA

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva pravde, donijelo je Odluku o formiranju Organizacijskog odbora za organiziranje ministarske konferencije EU - Zapadni Balkan iz oblasti sigurnosti i pravosuđa, koja će biti održana u Sarajevu 30. i 31. listopada 2025. godine, tijekom predsjedanja Kraljevine Danske Vijećem Europske unije.

S ciljem pravovremenog, koordiniranog i učinkovitog djelovanja nadležnih institucija Bosne i Hercegovine, članovi Organizacijskog odbora imenovani su iz državnih ministarstava pravde, sigurnosti, financija i trezora, vanjskih poslova, Direkcije za europske integracije, Generalnog tajništva Vijeća ministara BiH i Direkcije za koordinaciju policijskih tijela

Istodobno je na sjednici donesena Odluka o odobravanju 50.000 KM  iz tekuće proračunske pričuve za održavanje ministarske konferencije EU - Zapadni Balkan iz oblasti sigurnost i pravosuđa.

Na ovaj način Bosna i Hercegovina, kao država koja ima status kandidata, prvi put će biti domaćin jedne od najvažnijih konferencija  u području suradnje EU-a i država Zapadnog Balkana, koja će okupiti visoke dužnosnike europskih institucija i agencija, te resorne ministre iz država regije.  (kraj)

Link za preuzimanje fotografija: 

https://www.flickr.com/photos/vijeceministara/albums/72177720327399101