Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na danas održanoj sjednici u Sarajevu, razmotrilo je oko 300 materijala među više od 160 točaka dnevnog reda te je jednoglasno usvojilo Dokument okvirnog proračuna institucija (DOP) Bosne i Hercegovine za razdoblje 2023. - 2025. godine.

Dokument okvirnog proračuna institucija BiH za razdoblje 2023. - 2025. godine bit će usuglašen s Globalnim okvirom fiskalne bilance i politika u BiH za isto razdoblje, nakon što ga usvoji Fiskalno vijeće BiH. 

Ovaj dokument sadrži srednjoročni okvir proračuna institucija BiH i preliminarni nacrt proračuna institucija BiH za 2023. godinu, zajedno s preliminarnim procjenama rashoda za 2024. i 2025. godinu.

Prema DOP-u, ukupni okvir financiranja institucija BiH za 2023. godinu iznosi 1.275.400.000 KM, od čega je financiranje od neizravnih poreza 1.020.500.000 KM. Istovremeno su preliminarno dani rashodi institucija BiH za 2024. godinu u iznosu  1.254.200.000 KM, a za 2025. godinu okvirne procjene iznose 1.251.300.000 KM.

Dokument okvirnog proračuna prioritetno, između ostalog, podržava nastavak reformi u vezi s ispunjavanjem uvjeta za Europsko partnerstvo, daljnje provođenje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), te osiguranje sredstava za provođenje lokalnih izbora 2024. godine, kao i potrebnih sredstava za provođenje višegodišnjih projekata proračunskih korisnika i poboljšanje materijalnog statusa zaposlenih u institucijama BiH  u ovom razdoblju.

Na ovaj način otvara se prostor da Ministarstvo financija i trezora pripremi nacrt zakona o proračunu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obveza BiH za 2023. godinu i dostavi ga na utvrđivanje Vijeću ministara BiH, radi daljnjeg upućivanja Predsjedništvu BiH, ovlaštenom za njegovo predlaganje Parlamentarnoj skupštini BiH, koja ga u konačnici i usvaja.

OMOGUĆEN IZVOZ IZ BiH DRVENIH BRIKETA

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, donijelo je Odluku o izmjenama Odluke o privremenoj zabrani izvoza određenih šumskih drvnih sortimenata, ogrjevnog drva i proizvoda od drva, kojom se omogućava izvoz iz BiH drvenih briketa, s obzirom na to da na tržištu BiH nema zainteresiranih kupaca.

Prethodno je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske svojom inicijativom zatražilo omogućavanje izvoza briketa koji su dodatni proizvod u drvnoj industriji  i bez tržišta u BiH, pa bi zbog troškova njihovog skladištenja bila dovedena u pitanje proizvodna radna mjesta i opstanak drvoprerađivačkih subjekata koji su do sada izvozili ovaj proizvod. 

PRIVREMENO UKINUTE CARINE NA UVOZ ELEKTRIČNIH AUTOMOBILA

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, donijelo je Odluku o privremenoj suspenziji i privremenom smanjenju carinskih stopa pri uvozu novih električnih i hibridnih automobila do 31. 12. 2022. godine, nakon inicijative Gospodarske komore FBiH.

Odlukom se do kraja godine ukida carina na uvoz električnih automobila u BiH i značajno smanjuje carinska stopa za uvoz hibridnih automobila s dosadašnjih 15% na 5%.

Na ovaj način Vijeće ministara BiH želi motivirati građane, te javni i privatni sektor, na kupovinu i uvoz ove vrste automobila, s ciljem smanjenja zagađenja zraka i bolje zaštite okoliša, ali i podizanja sigurnosti u prometu.

Istovremeno bi zbog porasta uvoza električnih i hibridnih vozila u BiH trebalo doći do otvaranja novih radnih mjesta kod ovlaštenih trgovaca ili servisa, ali i porasta ulaganja u električne punionice, što je još jedan poticaj ubrzanju realizacije projekta električnih punionica za ovu vrstu vozila, čija je priprema u tijeku.    

Uvođenjem značajnih olakšica na uvoz električnih i hibridnih vozila Vijeće ministara BiH će doprinijeti dekarbonizaciji kao jednom od ključnih stupova Zelene agende za Zapadni Balkan u borbi protiv klimatskih promjena.  

PODRŠKA KONKURENTNOSTI I ODRŽIVOSTI MALIH I SREDNJIH PODUZEĆA

Vijeće ministara BiH usvojilo je Informaciju Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa o dosadašnjim aktivnostima u vezi sa sudjelovanjem Bosne i Hercegovine u Programu Europske unije (EU) za jedinstveno tržište (Single Market Programme).

Utvrđeno je postojanje interesa Bosne i Hercegovine da sudjeluje u stupu 2 Programa - Konkurentnost i održivost malih i srednjih poduzeća za razdoblje 2022. - 2027. godina, koji je nastavak ranijeg (COSME) programa EU u kojem je sudjelovala BiH.     

S tim u vezi, zaduženo je Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa da, kao nositelj aktivnosti, a u suradnji s Direkcijom za europske integracije kao koordinatorom za programe pomoći Europske unije, provede aktivnosti potrebne za zaključivanje Sporazuma o sudjelovanju Bosne i Hercegovine u Programu Europske unije za jedinstveno tržište u dijelu Programa stup 2 - Konkurentnost i održivost malih i srednjih poduzeća.

Bosna i Hercegovina će pokrenuti proceduru za sudjelovanje u stupu 1 Programa - Povećanje efikasnosti jedinstvenog tržišta, stupu 4 Programa - Unapređenje interesa potrošača i osiguranje visoke zaštite potrošača i sigurnosti proizvoda te stupu 5 Programa - Visoka razina zdravlja i sigurnosti za ljude, životinje i biljke u lancu ishrane ako Vijeće ministara BiH, na osnovi inicijative nadležnih institucija, utvrdi da i dalje postoji interes za sudjelovanje Bosne i Hercegovine u ovim stupovima Programa od 2023. godine.

Vijeće Europske unije i Europski parlament u travnju 2021. godine usvojili su Program Europske unije za jedinstveno tržište za razdoblje 2021. - 2027. godine, ukupno vrijedan više od 4,2 milijarde eura.

RAZMOTREN ZAHTJEV POLJOPRIVREDNIKA ZA UVOĐENJE PLAVOG DIZELA

Vijeće ministara BiH upoznato je sa Zahtjevom Udruge poljoprivrednih proizvođača – mljekara Republike Srpske za oslobađanje dizelskog goriva za poljoprivrednu proizvodnju od plaćanja trošarina i cestarina, koji je dostavljen iz Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, te je zadužilo Upravu za neizravno oporezivanje BiH da dostavi mišljenje o ovom zahtjevu.

UTVRĐENI KRITERIJI ZA DODJELU GRANTOVA VMBiH ZA PROJEKTE U OBLASTIMA KULTURE, SPORTA, INOVATORSTVA, ZNANOSTI …

Vijeće ministara donijelo je sedam odluka kojima se utvrđuju kriteriji za dodjelu grant sredstava Ministarstva civilnih poslova u 2022. godini za podršku projektima u oblastima kulture, znanosti, sporta, inovatorstva, pripreme projekata za sredstva iz fonda Horizont te za sufinanciranje projekata nevladinih organizacija u vezi s prevencijom HIV-a i tuberkuloze u BiH.

Riječ je o odlukama o kriterijima za dodjelu sredstava iz tekućeg granta za 2022. godinu iz proračuna Ministarstva civilnih poslova, i to: „Sufinanciranje projekata kulture u Bosni i Hercegovini“ (ukupna vrijednost granta 3.097.000,00 KM); „Sufinanciranje sportskih manifestacija“ (1.342.000,00 KM); „Međunarodna kulturna suradnja“ (390.000,00 KM);  „Podrška tehničkoj kulturi i inovatorstvu u Bosni i Hercegovini“ (117.000,00 KM); Programi za pripremu projekata i potencijalnih kandidata za sredstva iz fonda Horizont (444.000,00 KM) i „Sufinanciranje projekata nevladinih organizacija u području prevencije HIV-a, tuberkuloze i zavisnosti u Bosni i Hercegovini“ (50.000,00 KM).

Također je donesena  Odluka o kriterijima za dodjelu sredstava iz tekućeg granta za realizaciju projekata bilateralne suradnje u oblasti znanosti na osnovi međunarodnih sporazuma za 2022. godinu (100.000,00 KM), uz korekciju na sjednici.

Sredstva će biti dodjeljivana u skladu s kriterijima propisanim ovim odlukama, putem javnog natječaja objavljenog na web-stranici Ministarstva civilnih poslova, s tim da će obavijesti o ovim natječajima biti objavljene u tri dnevna lista koja izlaze na području cijele BiH.

Novina je da će prijavitelji koji ne budu zadovoljili kriterije natječaja biti informirani putem web-stranice Ministarstva civilnih poslova.

USVOJENA SREDNJOROČNA STRATEGIJA UPRAVLJANJA DUGOM BiH

Na sjednici je usvojena Srednjoročna strategija upravljanja dugom BiH za razdoblje 2021. - 2024. godine, čime se ispunjava jedna od obveza iz Akcijskog plana za provođenje  Reformske agende na razini Vijeća ministara BiH.

Ova strategija zasnovana je na srednjoročnim strategijama upravljanja dugom Republike Srpske, Federacije Bosne i Hercegovine i Brčko distrikta BiH, uključujući i vanjski dug institucija BiH.

Osnovni cilj ove strategije je osiguravanje financijskih sredstava za financiranje potreba države, entiteta i Brčko distrikta, uz prihvatljivu razinu troškova financiranja i rizika. Dodatni cilj predstavlja razvoj domaćeg tržišta vrijednosnih papira.

Ministarstvo financija i trezora će prilikom budućeg vanjskog zaduživanja primjenjivati smjernice definirane ovom strategijom.

Srednjoročna strategija upravljanja dugom za razdoblje 2021. - 2024. godine bit će objavljena na službenoj internetskoj stranici Ministarstva financija i trezora BiH.

UVOJENA SVEOBUHVATNA STRATEGIJA UPRAVLJANJA JAVNIM FINANCIJAMA DO 2025.

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine usvojilo je prijedlog Sveobuhvatne strategije upravljanja javnim financijama u Bosni i Hercegovini za razdoblje 2021. - 2025. godine, s ciljem usklađenog provođenja reformi u BiH i postizanja daljnjeg napretka u ovoj oblasti.

Na ovaj način Bosna i Hercegovina ispunjava preuzete obveze u procesu pridruživanja EU i slijedi međunarodne preporuke u pogledu ispunjavanja 14 prioriteta u dijelovima koji se odnose na javne nabave i javne financije.

Usvajanje ove strategije  omogućit će  korištenje proračunske podrške iz Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA). 

Reforme koje se odnose na upravljanje javnim financijama u BiH u ovom strateškom dokumentu oslanjaju se na šest stupova, 30 mjera i 278 aktivnosti, koje će biti provedene do kraja 2025. godine. 

Prijedlog strategije pripremilo je zajedničko radno tijelo sastavljeno od predstavnika državnog i entitetskih ministarstava financije i Direkcije za financije Brčko distrikta BiH, uz tehničku podršku Međunarodnog monetarnog fonda.

Usvajanju ovog važnog dokumenta prethodila je izrada četiri strateška dokumenta za unapređenje upravljanja javnim financijama u razdoblju 2021. - 2025. godine, koja su usvojili Vijeće ministara BiH i vlade Republike Srpske, Federacije BiH i Brčko distrikta BiH.

USVOJEN AKCIJSKI PLAN ZA UNAPREĐENJE PRAVA LGBT OSOBA U BiH

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, usvojilo je Akcijski plan za unapređenje ljudskih prava i osnovnih sloboda LGBT osoba u Bosni i Hercegovini za razdoblje 2021. - 2024. godine, uz sugestije na sjednici u pogledu nadležnih institucija za provođenje aktivnosti.

Na ovaj način BiH ispunjava jedan od ključnih prioriteta u pretpristupnom procesu pridruživanja BiH Europskoj uniji, ali i obveze proistekle iz međunarodnih konvencija.    

Usvajanje Akcijskog plana potvrda je opredijeljenosti BiH da doprinese poštovanju, zaštiti i ostvarivanju prava i sloboda LGBT osoba, te suzbijanju predrasuda i stereotipa prisutnih u društvu.

U fokusu Akcijskog plana je ostvarivanje tri opća cilja: jednake mogućnosti i zabrana diskriminacije, jednaka prava u svim oblastima života i društvo poštovanja raznovrsnosti.

Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice - Agencija za ravnopravnost spolova dostavit će Vijeću ministara BiH izvješće o realizaciji ovog plana. 

PODRŽAN PROJEKT MEDICINSKOG KOMPLEKSA BANJA LUKA

Vijeće ministara BiH usvojilo je Inicijativu Ministarstva financija i trezora i imenovalo izaslanstvo za vođenje pregovora radi zaključivanja Ugovora o financiranju između Bosne i Hercegovine i Republike Srpske i Europske investicijske banke (Projekt medicinskog kompleksa Banja Luka).

Cilj Projekta je proširenje i unapređenje infrastrukture Medicinskog kompleksa na Paprikovcu u Banjoj Luci. Sastoji se od Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske (UKCRS), Fakulteta medicine i zdravstvene njege Univerziteta u Banjoj Luci i Centra za obrazovanje i istraživanje.

Projekt podržava prvu fazu dugoročnog plana infrastrukturnog razvoja ovog kompleksa za pružanja visokokvalitetne zdravstvene njege i usluga medicinskog obrazovanja za potrebe građana.

Iznos predloženog vanjskog duga je 75 milijuna eura s rokom otplate od 25 godina, uključujući šest godina grejs perioda i alokacijom na Republiku Srpsku.  

Planirano je da projekt bude implementiran do kraja 2024. godine.

Nakon završenih pregovora Ministarstvo financija i trezora će Vijeću ministara BiH dostaviti prijedlog za zaključivanje ovog  ugovora u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i jamstvima Bosne i Hercegovine.

BiH NASTAVLJA SUDJELOVANJE U EU PROGRAMU FISCALIS

Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog sporazuma između Europske unije i Bosne i Hercegovine o sudjelovanju Bosne i Hercegovine u programu Unije Fiscalis za razdoblje 2021. – 2027., s ciljem jačanja suradnje sa zemljama EU-a u oblasti oporezivanja.

Bosna i Hercegovina na ovaj način nastavlja sudjelovanje u programu Fiscalis, nakon pristupanja 2015. godine u prvom ciklusu koji je trajao do 2020. godine, što predstavlja važan korak u procesu daljnjeg usuglašavanja legislative s Europskom unijom, posebno u oblasti neizravnog oporezivanja.

Ovaj program je usmjeren na poboljšanje funkcioniranja poreznih sustava unutarnjeg tržišta pružanjem podrške državama sudionicama, njihovim poreznim upravama i službenicima u borbi protiv poreznih prevara i utaja, što će rezultirati boljim prikupljanjem poreza.

Aktivnosti koje se provode u okviru ovog programa značajno će utjecati na poboljšanje funkcioniranja unutarnjeg tržišta i poticanje konkurentnosti BiH unutar Unije. 

Bosna i Hercegovina će u razdoblju od 2021. do 2027. godine za sudjelovanje u ovom programu osigurati 230.497,00 eura, s tim da je značajan dio sredstava moguće osigurati iz IPA-e.

Prijedlog sporazuma s Osnovama za njegovo zaključivanje bit će dostavljen Predsjedništvu BiH u daljnju proceduru, a za bh. potpisnika je predložen ministar financija i trezora. 

VMBiH PODRŽAO DEKLARACIJU O BUDUĆNOSTI INTERNETA 

Predsjedatelj Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Zoran Tegeltija potpisat će Deklaraciju za budućnost interneta, nakon što su ministri podržali tekst ove deklaracije u kojoj su utvrđeni vizija i principi otvorenog, besplatnog, globalnog, pouzdanog i sigurnog interneta.

Deklaracijom je, između ostalog, naglašeno da internet treba funkcionirati kao jedinstvena, decentralizirana mreža, gdje se digitalne tehnologije koriste na pouzdan način, izbjegavajući nepravednu diskriminaciju između pojedinaca i omogućavajući konkurentnost online platformi, kao i fer konkurenciju među poduzećima.

BiH U PROGRAMU TERITORIJALNE SURADNJE S HRVATSKOM I CRNOM GOROM

Vijeće ministara BiH usvojilo je Informaciju o programu teritorijalne suradnje Interreg VI-A IPA Hrvatska - Bosna i Hercegovina - Crna Gora 2021. – 2027. i ovlastilo  direktora Direkcije za europske integracije da potpiše pismo suglasnosti za ovaj program.

Potpisivanje pisma suglasnosti preduvjet je za podnošenja programa Europskoj komisiji na odobrenje koje se očekuje u jesen 2022. godine.

Radi se o Programu prekogranične suradnje za razdoblje 2021. - 2027. godine, kojim zemlje sudionice jačaju suradnju, s ciljem poticanja pametnog, zelenog i uključivog razvoja prekogranične regije provođenjem zajedničkih projekata i aktivnosti.

Programsko područje obuhvaća Brčko distrikt i 109 općina/gradova u Bosni i Hercegovini, 12 županija u Hrvatskoj, kao i 11 općina u Crnoj Gori, ukupne površine 87.453,95 četvornih kilometara teritorija s 5.587.836 stanovnika, od kojih 55,67% živi u BiH, 35,73% u Hrvatskoj i 8,60% u Crnoj Gori.

Ukupna vrijednost ovog programa je 138.453.763,57 eura, s tim da doprinos Europske unije iznosi 117.685.699,00 eura. Ostatak sredstava u iznosu od oko 15% od ukupne vrijednosti projekta osigurat će korisnici ovog programa, i to projektni partneri u odobrenim projektima i  nadležne institucije u svim zemljama korisnicama, koje su dužne osigurati sredstva za sufinanciranje tehničke pomoći. 

Na sjednici je Direkcija za europske integracije zadužena da do naredne sjednice Vijeću ministara BiH dostavi informaciju o poduzetim koracima u vezi s formiranjem struktura za korištenje IPA-e, s prijedlogom konkretnih mjera  za rješavanje ovog pitanja. 

NASTAVLJA SE DIJALOG BiH S EU NA RAZINI PODODBORA

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine usvojilo je Dokument za  raspravu za  šesti sastanak Pododbora za promet, energiju, okoliš i regionalni razvoj između Europske unije (EU) i Bosne i Hercegovine, nakon što je upoznato s revidiranom informacijom o održavanju ovog sastanka u novom terminu koji će naknadno biti dogovoren. 

Na sjednici je k znanju primljen dnevni red i dana suglasnost na prijedlog sastava izaslanstva BiH koje će s predstavnicima Europske komisije razgovarati o napretku ostvarenom između dva sastanka u sektorima zaštite okoliša, klimatskih politika, regionalnog razvoja, energetike i prometa.

Usvojene su i pojedinačne informacije Direkcije za europske integracije o održavanju šestog sastanka Pododbora za unutarnje tržište i konkurenciju, uključujući zaštitu zdravlja i potrošača, između EU i BiH, kao i o održavanju šestog sastanka Pododbora za trgovinu, industriju, carine i oporezivanje između BiH i EU.

Direkcija za europske integracije zadužena je da, u suradnji s nadležnim institucijama u BiH i nadležnim tijelima Europske komisije, provede sve potrebne radnje za održavanje ovih sastanaka u novom terminu.

Predsjedatelji izaslanstava BiH u ova tri pododbora bit će na raspolaganju medijima u vezi s ovim sastancima. 

MOSTOVI KOD GRADIŠKE I SVILAJA BIT ĆE UVRŠTENI U SPORAZUM IZMEĐU BiH I HRVATSKE

Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog osnova za zaključivanje Dodatka Sporazumu između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Hrvatske o održavanju i rekonstrukciji cestovnih mostova na državnoj granici, koji je predložilo Ministarstvo komunikacija i prometa.

Dodatkom sporazumu se omogućava uvrštavanje mosta kod Gradiške i mosta kod Svilaja u mostove za koje je način održavanja i planiranja sredstava za tu namjenu određeno bilateralnim sporazumom o održavanju i rekonstrukciji cestovnih mostova na državnoj granici između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske.

Praktično će se sve odredbe Sporazuma između Vijeća ministara BiH i Vlade RH o održavanju i rekonstrukciji cestovnih mostova na državnoj granici, koji je potpisan krajem rujna 2020. godine, primjenjivati i na novoizgrađene mostove Svilaj i Gradiška.

Prijedlog osnova bit će dostavljen Predsjedništvu BiH u daljnju proceduru, a za bh. potpisnika je predložen ministar komunikacija i prometa.

OBNOVA VODNOG PUTA RIJEKE SAVE

Na sjednici je utvrđen Prijedlog sporazuma između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Srbije o načinu financiranja i izrade projektno-tehničke dokumentacije „Hidrotehnički i bagerski radovi na uređenju kritičnog sektora za plovidbu - ušće Drine i Save“, čime se stvaraju uvjeti za realizaciju ovog projekta.

Na ovaj način BiH i Srbija unapređuju suradnju u obnovi i modernizaciji međunarodnog vodnog puta rijeke Save.

Sporazumom se, između ostalog, uređuje način financiranja i izrada projektno-tehničke dokumentacije, vođenje upravnih postupaka, te izdavanje suglasnosti i građevinske dozvole.

Prema ovom sporazumu, Srbija se obvezuje projektno-tehničku dokumentaciju bez naknade ustupiti BiH, na osnovi koje će BiH izdati građevinsku dozvolu, kao i druge potrebne dozvole za izvođenje hidrotehničkih i bagerskih radova na dijelovima vodnog puta koji pripadaju Bosni i Hercegovini. 

Prijedlog sporazuma bit će dostavljen Predsjedništvu BiH u daljnju proceduru, a za bh. potpisnika je predložen ministar komunikacija i prometa.  

BiH I RUMUNJSKA JAČAJU OBRAMBENU SURADNJU 

Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog osnova za pokretanje postupka za vođenje pregovora radi zaključivanja Sporazuma između Ministarstva obrane Bosne i Hercegovine i Ministarstva nacionalne obrane Rumunjske o obrambenoj suradnji.

Na ovaj način želi se uspostaviti pravni okvir za suradnju nadležnih ministarstava dvije države u području obrane, i na taj način doprinijeti regionalnom miru i sigurnosti.

Na bazi zaključenog sporazuma nadležna ministarstva obrane dvije države sačinit će godišnji plan suradnje.

Prijedlog osnova bit će dostavljen Predsjedništvu BiH u daljnju proceduru, a za bh. potpisnika je predložen ministar obrane. 

USVOJEN MIGRACIJSKI PROFIL ZA 2021.

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva bezbjednosti, usvojilo je Migracijski profil Bosne i Hercegovine za 2021. godinu, a njegovim ažuriranjem na godišnjoj razini BiH ispunjava jednu od obveza u vezi s liberalizacijom viznog režima te osigurava uvid u ključne trendove u oblasti migracija.

U Migracijskom profilu se navodi da su bh. diplomatsko-konzularna predstavništva u prošloj godini izdala 18.427 viza, što je značajno povećanje u odnosu na 2020. godinu, kada je zbog pandemije Covida-19 izdano samo 1.857 viza. Na granici BiH izdano je sedam viza u prošloj godini, što je značajno povećanje u odnosu na 2020. godinu, kada su izdane tek tri vize.  

Granična policija u 2021. godini odbila je 5.038 ulazaka u BiH, što je povećanje za 11,34% u odnosu na 2020. godinu, kada je odbijeno 4.525 ulazaka.

Broj otkrivenih nezakonitih prelazaka državne granice BiH  u prošloj godini iznosio je 8.834 i manji je za oko 25% u odnosu na godinu ranije, kada je otkriveno njih  11.857.

Strancima u BiH odobreno je 417 stalnih boravaka u prošloj godini, što je povećanje od 33,65% u odnosu na 2020. godinu, kada je odobreno 312 stalnih boravaka.

U prošloj godini značajno je povećan broj otkaza bezviznih ili privremenih boravaka, kojih je bilo 444, što je više za 158,14%  u odnosu na 2020. godinu, kada je zabilježeno njih 172. Istovremeno je za 342,86% povećan broj otkaza stalnih boravaka u BiH, kojih je u 2021. godini bilo 62, u odnosu na njih 14 tokom 2020. godine.

U prošloj godini u odnosu na prethodnu godinu povećan je i broj rješenja o  protjerivanju, i to za 10%, a izdano je njih 1.330 u odnosu na 2020. godinu, kada je izdano 1.209.

U skladu sa sporazumima o readmisiji, prihvaćeno je 417 bh. državljana u prošloj godini.

U PROŠLOJ GODINI SMANJENI RASHODI I BROJ ZAPOSLENIH U INSTITUCIJAMA BiH

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva financija i trezora,  usvojilo je Izvješće o izvršenju Proračuna institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obveza Bosne i Hercegovine za 2021. godinu.

Ukupno ostvareni prihodi, primici i financiranje na raspolaganju institucijama BiH u prošloj godini iznosili su 1.056.921.442 KM i za 6% su viši u odnosu na planirane. Istovremeno su ukupno ostvareni rashodi i izdaci iznosili 929.555.358 KM i manji su za oko 59,5 milijuna KM u odnosu na prethodnu godinu, zbog privremenog financiranja institucija BiH tijekom cijele 2021. godine.

Smanjenje rashoda se u prvom redu odnosi na manje izvršenje tekućih grantova i transfera, kao i manje izvršenje kapitalnih izdataka institucija BiH u odnosu na prethodnu godinu.

Bruto plaće i naknade troškova zaposlenih ostale su na istoj razini kao u 2012. godini, čime je nastavljena primjena odluka Vijeća ministara BiH o njihovom smanjivanju. Istovremeno je prošloj godini zabilježeno smanjenje broja zaposlenih u institucijama BiH.

U prošloj godine, sve dospjele obveze po osnovi vanjskog državnog duga su izmirene blagovremeno u ukupnom iznosu 772.787.436,86 KM. 

Ministarstvo financija i trezora dostavit će ovo izvješće Predsjedništvu BiH i Parlamentarnoj skupštini BiH, a bit će objavljeno na web-stranicama Vijeća ministara BiH i Ministarstva financija i trezora.

Na sjednici je usvojeno i Izvješće o izvršenju Proračuna institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obveza Bosne i Hercegovine za razdoblje I. – III. 2022. godine, kada je na snazi bilo privremeno financiranje.  

Prema Izvješću, ukupni prihodi, financiranje i primici na raspolaganju institucijama BiH u prvom kvartalu 2022. godine iznosili su 236.891.731 KM, a rashodi i izdaci 214.862.641 KM i manji su za oko 8,5 milijuna KM u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

Ukupno izvršeni rashodi i izdaci za servisiranje vanjskog duga BiH u ovom razdoblju iznosili su 165.374.433 KM i manji su za oko 8,8 milijuna KM u odnosu na prethodnu godinu.

Ministarstvo financija i trezora objavit će ovo izvješće na svojoj web-stranici.

U PRVOM KVARTALU OVE GODINE PORASTAO IZVOZ U ZEMLJE CEFTA-e

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, usvojilo je Analizu vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine za razdoblje I. – III. 2022. godine, u kojoj se navodi da je izvoz iz BiH u zemlje CEFTA-e  porastao za 69,4%.

U robnoj razmjeni sa CEFTA-om, BiH je zabilježila je suficit  u vrijednosti 21,77 milijuna KM, dok je u istom razdoblju prošle godine zabilježen deficit od 55,83 milijuna KM.

Rastao je i izvoz iz BiH u zemlje Europske unije za 39,7% u ovom razdoblju u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok je uvoz veći za 31,7%, što je pozitivno utjecalo na  pad trgovinskog deficita za 13,2%.

Europska unija je i dalje glavni vanjskotrgovinski partner naše zemlje koja u ukupnom obimu robne razmjene sudjeluje s 66,3 %; slijede zemlje potpisnice sporazuma ,,CEFTA 2006“ s 15%, a ostale zemlje sudjeluju s 21,7%.

Ukupna robna razmjena BiH u prvom kvartalu ove godine iznosila je 10,59 milijardi KM, što je za oko tri milijarde KM više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, kada je iznosila 7,47 milijardi KM. Vrijednost izvezene robe bila je 4,29 milijardi KM, a vrijednost uvezene robe iznosila je 6,30 milijardi KM, dok je vanjskotrgovinski deficit u porastu i iznosio je 2,01 milijardi KM.

Glavne karakteristike u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isto razdoblje prethodne godine bile su povećanje vanjskotrgovinske razmjene za 41,8%, rast izvoza za 39,9%, rast uvoza za 43,1%, te pad stope pokrivenosti uvoza izvozom za 1,55%.

Prethodno je usvojena Analiza vanjskotrgovinske razmjene BiH za 2021. godinu, u kojoj se navodi da je zabilježen rast izvoza roba za 35,66%, dok je uvoz porastao za 27,9%, te je ostvaren rast stope pokrivenosti uvoza izvozom od 3,78%.

Ukupna robna razmjena u ovom razdoblju iznosila je 35,87 milijardi KM. Vrijednost izvezene robe iznosila je 14,27 milijardi KM, a uvezene  robe 21,60 milijardi KM, što je utjecalo na rast trgovinskog deficita za 15,05% u odnosu na prethodnu godinu. 

IZMJENE PRAVILNIKA U VEZI SA SPREČAVANJEM PRANJA NOVCA I FINANCIRANJEM  TERORIZMA

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva sigurnosti, donijelo je Odluku o osnivanju Radne skupine za izradu Prijedloga pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o provođenju Zakona o sprečavanju pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti.

Za članove Radne skupine imenovani su predstavnici Ministarstva sigurnosti, Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), entitetskih agencija za bankarstvo, Ministarstva unutarnjih poslova Republike Srpske, Federalnog ministarstva unutarnjih poslova i Policije Brčko distrikta BiH.

Radna skupina će u roku od tri mjeseca sačiniti Prijedlog pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o provođenju Zakona o sprečavanju pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti.

Izmjene i dopune ovog pravilnika inicirala je SIPA, s ciljem preciznijeg definiranja odredbi u vezi sa sumnjivim transakcijama, te usklađivanja liste zemalja koje imaju zadovoljavajuće propise za sprečavanje pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti. 

PROVESTI PREPORUKE IZ GRECO IZVJEŠĆA

Vijeće ministara BiH usvojilo je Informaciju o usvajanju Privremenog izvješća o usklađenosti Bosne i Hercegovine s preporukama GRECO-a u četvrtom krugu evaluacije.

Usvojena i Informacija o usvajanju Drugog dodatka Drugom izvješću o usklađenosti Bosne i Hercegovine s preporukama GRECO-a u trećem krugu evaluacije.

Ministarstvo sigurnosti će u ime Vijeća ministara BiH proslijediti  urgenciju svim nadležnim institucijama u Bosni i Hercegovini o potrebi prioritetne realizacije GRECO preporuka iz trećeg i četvrtog kruga evaluacije.

Na sjednici je odobreno objavljivanje ovih izvješća na internetskim stranicama Ministarstva sigurnosti BiH i GRECO-a.

PRIJEM U DRŽAVLJANSTVO

Vijeće ministara BiH donijelo je pojedinačne odluke o stjecanju državljanstva Bosne i Hercegovine, kojima se u državljanstvo BiH primaju sportaši Hidajet Hankić i Bego Kujraković na preporuku Nogometnog saveza BiH, te  gospodarstvenik Miroslav Starčević.

UTVRĐEN NAJMANJI IZNOS SREDSTAVA ZA STRANCE

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog Ministarstva sigurnosti, donijelo je Odluku o najmanjem iznosu sredstava potrebnom za izdržavanje stranca za vrijeme namjeravanog boravka u Bosni i Hercegovini za 2022. godinu.

Najmanji iznos sredstava kojima stranac mora raspolagati prilikom ulaska u BiH za 2022. godinu nije mijenjan u odnosu na prethodne godine i iznosi 150,00 KM ili protuvrijednost u stranoj konvertibilnoj valuti, za svaki dan namjeravanog boravka u BiH.

USVOJENE ČETIRI SMJERNICE  

Vijeće ministara BiH donijelo je Odluku o usvajanju smjernica iz Politike upravljanja informacijskom sigurnošću u institucijama Bosne i Hercegovine za razdoblje 2017. - 2022. godine, koju je pripremilo Ministarstvo komunikacija i prometa u suradnji s Ministarstvom sigurnosti.  

Ovom odlukom usvajaju se smjernice, i to o korisničkim računima i pravima pristupa,  o sigurnosnim kopijama, o zaposlenju i prekidu zaposlenja te za izradu metodologije i procjene rizika.

Radi se o tehničkom dokumentu koji je sačinjen u skladu sa zahtjevima ranije usvojene politike, a s ciljem uspostavljanja boljih i sigurnijih procedura u računalnim informacijskim sustavima u institucijama BiH, usklađenim s međunarodnim ISO standardima.

PRECIZIRANJE STATUSA STRANACA TIJEKOM STANJA PRIRODNE NESREĆE

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva sigurnosti, donijelo je  Odluku o izmjenama i dopuni Odluke o statusu stranaca za vrijeme važenja Odluke o proglašenju nastanka stanja prirodne ili druge nesreće na teritoriju Bosne i Hercegovine.

Na ovaj način se preciziraju okolnosti u kojima se ova odluka može primijeniti.

RASPOREĐENA POMOĆ VLADE SLOVENIJE

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog Ministarstva sigurnosti, donijelo je Odluku o raspodjeli međunarodne pomoći za zaštitu i spašavanje u opremi i drugim sredstvima.

Riječ je o međunarodnoj pomoći za zaštitu i spašavanje za potrebe suzbijanja širenja koronavirusa, koja je dobivena od Vlade Republike Slovenije, a sastoji se od zaštitnih maski, kombinezona velike i srednje zaštite, te zaštitnih naočala.

Pomoć će biti raspoređena nadležnim ustanovama u Republici Srpskoj (37,5%), u Federaciji BiH (61,5%), i u Brčko distriktu BiH (1%).

OD 1. RUJNA TOPLI OBROK SLUŽBENICIMA  I ZAPOSLENICIMA 11,00 KM

Vijeće ministara BiH donijelo je Odluku o izmjeni Odluke o visini novčane naknade zaposlenim u institucijama Bosne i Hercegovine za ishranu tijekom rada.

Ovom odlukom se zaposlenim u institucijama BiH  'topli obrok' od 1. rujna 2022. godine povećava sa sadašnjih 8,00 KM na 11,00 KM. 

Izuzetak su izabrani i imenovani dužnosnici (članovi Predsjedništva BiH, zastupnici i izaslanici Parlamentarne skupštine BiH, predsjedatelj Vijeća ministara BiH, ministri i zamjenici, rukovoditelji institucija i njihovi zamjenici), kojima naknada za ishranu neće biti povećana i iznosit će 6,00 KM.   

Na sjednica je donesena Odluka o izmjenama Odluke o visini, načinu i postupku ostvarivanja prava na naknadu za prijevoz na posao i s posla u institucijama Bosne i Hercegovine.

Na ovaj način se dnevna i tjedna naknada za prijevoz utvrđena na osnovu udaljenosti mjesta rada od mjesta prebivališta zaposlenog zavisno od broja kilometara povećava za oko 20 %, počevši od 1. rujna ove godine.

POSEBAN DODATAK NA PLAĆU ZA POLICIJSKE SLUŽBENIKE

Vijeće ministara BiH, na prijedlog  Ministarstva sigurnosti, donijelo je Odluku o utvrđivanju visine posebnog dodatka na plaću policijskim službenicima u policijskim tijelima Bosne i Hercegovine i državnim službenicima u Državnoj agenciji za istrage i zaštitu koji obavljaju poslove koji su u neposrednoj vezi s operativno-istražnim poslovima.

Odlukom se utvrđuje visina posebnog dodatka na plaću policijskim službenicima u policijskim tijelima BiH (Državnoj agencije za istrage i zaštitu, Graničnoj policiji BiH i Direkciji za koordinaciju policijskih tijela) i državnim službenicima u Državnoj agenciji za istrage i zaštitu koji obavljaju poslove koji su u neposrednoj vezi s operativno-istražnim poslovima.

Uzimajući u obzir rizik, razinu odgovornosti i uvjete rada na određenim radnim mjestima, visina dodatka može ići do 40 % osnovne plaće, odnosno do 50 % za one koji su raspoređeni u Jedinicu za specijalnu podršku u Državnoj agenciji za istrage i zaštitu. 

Imenovanim policijskim službenicima, uključujući direktore, zamjenike direktora i pomoćnike direktora policijskih agencija, ne pripada pravo na poseban dodatak u smislu odredaba ove odluke.

IMENOVAN KOORDINACIJSKI TIM ZA SURADNJU S NR KINOM

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, donijelo je Odluku o imenovanju Koordinacijskog tima za suradnju s Narodnom Republikom Kinom u promoviranju prijateljske suradnje sa zemljama srednje i istočne Europe, uz korekcije na sjednici.

U novi saziv Koordinacijskog tima imenovani su predstavnici ministarstava vanjskih poslova, vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, komunikacija i prometa te financija i trezora. 

Koordinacijski tim je zadužen za komunikaciju i koordinaciju po svim pitanjima „17+1 suradnje“, pripremu sastanaka i poslovnih foruma, kao i za provođenje rezultata tih sastanaka. O poduzetim aktivnostima dužni su informirati Vijeće ministara Bosne i Hercegovine.

STANJE U OBLASTI MIGRACIJA

Vijeće ministara BiH usvojilo je mjesečne informacije Ministarstva sigurnosti o stanju u oblasti migracija u Bosni i Hercegovini,  počevši od siječnja do travnja 2022. godine, a koje će biti dostavljene Predsjedništvu BiH u daljnju proceduru razmatranja.

Službi  za poslove sa strancima u razdoblju od početka siječnja do kraja travnja ove godine prijavljeno  je ukupno 3.865 nezakonitih migranata, što je za oko 4,6% manje u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Državljani Afganistana i Pakistana i dalje čine najveći broj prijavljenih nezakonitih migranata.

Granična policija BiH u nezakonitom prelasku ili pokušaju nezakonitog prelaska državne granice u četiri mjeseca ove godine evidentirala je 1.433 osobe, što je za 32% manje u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

Prethodno je usvojena Informacija Ministarstva sigurnosti o stanju u oblasti migracija u Bosni i Hercegovini za 2021. godinu, koja će biti dostavljena Predsjedništvu BiH i Parlamentarnoj skupštini BiH.

Prema Informaciji, u prošloj godini je oslabio migracijski pritisak na bh. granicu u odnosu na 2020. godinu.

Službi  za poslove sa strancima u prošloj godini prijavljeno je ukupno 15.812 nezakonitih migranata, među kojima je njih 76% iz Afganistana, Pakistana i Bangladeša.

Zlouporaba azila je i dalje naglašena, o čemu govori podatak da je 14.688 osoba iskazalo namjeru za podnošenje zahtjeva za azil, ali je samo njih 167, odnosno oko 1% od ukupnog broja onih koji su iskazali namjeru, podnijelo  zahtjev za azil u BiH.

U prosjeku je na mjesečnoj razini u svim centrima za smještaj migranata boravilo 3.836 osoba, u odnosu na prosjek od njih 5.903  iz 2020. godine. 

U prošloj godini je otvoren privremeni prihvatni centar „Lipa“ na području Bihaća, a zatvoreni su privremeni prihvatni centri „Sedra“ u Cazinu i „Bira“ u Bihaću.

Bosna i Hercegovina je u prošloj godini intenzivirala aktivnosti na zaključivanju sporazuma o readmisiji, te su nacrti sporazuma dostavljeni:  Egiptu, Maroku, Ukrajini, Afganistanu, Libanonu, Bangladešu, Iranu i Tunisu, dok su inicijative za zaključivanje ovih sporazuma upućene Palestini, Jemenu, Libiji, Eritreji i Somaliji.

SUDJELOVANJE BiH U PROGRAMIMA EU HORIZONT I ERASMUS+

Vijeće ministara BiH usvojilo je pojedinačne informacija o sudjelovanju Bosne i Hercegovine u programima Horizont 2020 (H2020) i stupnju uspješnosti te u  Erasmus+ programu u dijelu koji se odnosi na obrazovanje i mlade za 2021. godinu, uz sugestiju na sjednici.

Kada je riječ o sudjelovanju u Horizont programu u razdoblju od 2014. do 2020. godine, institucije iz BiH ukupno su povukle 8,58 milijuna eura. Podneseno je 699 prijava, od kojih je 558 bilo kredibilno za ocjenjivanje, a odobreno je 67 projekata u kojima sudjeluje 113 institucija iz BiH. Stupanj uspješnosti je 12,19 % u odnosu na ukupan N2020 prosjek od 11,88% (odnosi se na broj odobrenih od ukupno podnesenih prijava projekata).

U vezi s Erasmus+ programom, Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine će u suradnji s nadležnim obrazovnim vlastima, agencijama za obrazovanje u BiH i ostalim ključnim akterima osigurati nužne uvjete za nastavak sudjelovanja Bosne i Hercegovine u ovom programu za razdoblje 2021. - 2027. godine. Bosna i Hercegovina neće trebati potpisati  novi sporazum ni platiti ulaznu kartu za nastavak sudjelovanja u ovom programu, te će nastaviti koristiti fondove namijenjene za Zapadni Balkan za sudjelovanje u aktivnostima unutar međunarodne dimenzije Erasmus+ programa.

NASTAVAK PROJEKTA DIGITALIZACIJE JAVNIH RTV SERVISA

Vijeće ministara BiH usvojilo je Informaciju o statusu Projekta digitalizacije javnih radiotelevizijskih servisa u Bosni i Hercegovini.

Ministarstvo komunikacija i prometa je zaduženo da nastavi redovito izvještavati Vijeće ministara Bih o realizaciji ovog projekta.

Nakon što su javni radiotelevizijski servisi u Bosni i Hercegovini dostavili specifikaciju opreme za drugu i treću fazu digitalizacije, Ministarstvo komunikacija i prometa je raspisalo međunarodni poziv za njezinu nabavu, čime je nastavljen Projekt  digitalizacije javnih radiotelevizijskih servisa u BiH.

Prema Informaciji, na programu posebne namjene – Projekt digitalizacije ukupno raspoloživa neutrošena namjenska sredstva za realizaciju ovog projekta iznose 29.876.699,99 KM, od čega su proračunska sredstva 9 milijuna KM, sredstva RAK-a 12.126.699,99 KM i UMTS  sredstva 8.750.000,00 KM.

PROVOĐENJE SPORAZUMA O PITANJIMA SUKCESIJE

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine usvojilo je Informaciju Ministarstva financija i trezora o implementaciji Sporazuma o pitanjima sukcesije, u kojoj se daje pregled aktivnosti o provođenju ovog sporazuma i njegovih sedam aneksa.

Ministarstvo financija i trezora BiH će osigurati potrebnu koordinaciju i podršku ovlaštenim pregovaračima u pregovorima na implementaciji Sporazuma o pitanjima sukcesije bivše SFRJ.

Vijeće ministara BiH je zadužilo člana Zajedničke komisije Aneksa A, koji se odnosi na pokretnu i nepokretna imovinu, da uputi zahtjev predstavnicima ostalih država nasljednica bivše SFRJ za sazivanje sastanka ove zajedničke komisije, kako bi započeo njezin rad.

U usvojenim zaključcima je konstatirano da se implementacija Aneksa B u vezi s diplomatskom i konzularnom imovinom odvija zadovoljavajućom dinamikom, te je istaknuta potreba da ovlašteni predstavnik Bosne i Hercegovine u ovoj komisiji nastavi započete aktivnosti s ciljem konačne raspodjele DKP imovine bivše SFRJ.

Istovremeno je ovlašteni predstavnik BiH u Zajedničkoj komisiji za Aneks C zadužen da ažurira aktivnosti na raspodjeli financijskih potraživanja i dugovanja bivše SFRJ.

S ciljem ažuriranja sukcesije arhivskih fondova bivše SFRJ u okviru Aneksa D zadužen je direktor Arhiva BiH da intenzivira aktivnosti na digitalizaciji i preuzimanju arhivskih fondova bivše SFRJ.

Radi efikasne primjene Aneksa G koji se odnosi na privatno vlasništvo i stečena prava u Republici Hrvatskoj i Republici Srbiji, zaduženo je Ministarstvo pravde BiH da ažurira aktivnosti na zaključivanju bilateralnih ugovora o imovinskopravnim odnosima s tim državama.

U Informaciji se, između ostalog, navodi da je pitanje mirovina u okviru Aneksa E riješeno u skladu sa Sporazumom o pitanju sukcesije i uglavnom putem zaključenih bilateralnih sporazuma o socijalnom osiguranju. Dodaje se da će Aneks F, koji se odnosi na ostala prava i interese, biti rješavan u skladu s načelima uspostavljenim Aneksom C.

SKLADIŠTENJE IZBORNOG MATERIJALA

Vijeće ministara BiH usvojilo je Informaciju o rješavanju skladišnog prostora za potrebe Središnjeg izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine i zadužilo Službu za zajedničke poslove institucija BiH da osigura adekvatan skladišni prostor za ove potrebe.

Središnje izborno povjerenstvo BiH zatražilo je od Službe za zajedničke poslova institucija BiH da se osigura prostor u državnom vlasništvu za potrebe skladištenja izbornog materijala, kako bi se proveli raniji zaključci Vijeća ministara BiH i ostvarile proračunske uštede.  

Iz proračuna institucija BiH za ove namjene je od 2003. godine do 10. svibnja ove godine  izdvojeno 1.980.000,00 KM.    

KORIŠTENJE I RASPODJELA TEKUĆE PRIČUVE ZA PROŠLU GODINU 

Vijeće ministara BiH usvojilo je Informaciju o raspodjeli i korištenju sredstava tekuće pričuve za razdoblje I. – XII. 2021. godine, koju će Ministarstvo financija i trezora dostaviti Parlamentarnoj skupštini BiH.

Prema Informaciji, od planiranih 2.450.000,00 KM sredstava tekuće pričuve u 2021. godini odobreno je ukupno 1.217.735,20 KM, od čega je realizirano 1.217.703,72 KM.

Gotovina polovica ovih sredstava dodijeljena je za pružanje pomoći Republici Hrvatskoj (500 tisuća KM) i Općini Kostajnica u BiH (100 tisuća KM) za saniranje posljedica potresa koji se dogodio u prosincu 2020. godine na području Sisačko-moslavačke županije.

SURADNJA VMBiH S NEVLADINIM SEKTOROM

Na sjednici je usvojeno Izvješće Ministarstva pravde o provođenju Sporazuma o suradnji između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i nevladinih organizacija u Bosni i Hercegovini za 2021. godinu.

U izvješću se, između ostalog, navodi da je Savjetodavno tijelo Vijeća ministara Bosne i Hercegovine za suradnju s nevladinim organizacijama u 2021. godini pokrenulo aktivnosti na izradi strategije za stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva.

PROVOĐENJE ZAKONA O KONTROLI KRETANJA ORUŽJA I VOJNE OPREME ZA 2021.

Vijeće ministara BiH usvojilo je Izvješće Ministarstva sigurnosti o provođenju Zakona o kontroli kretanja oružja i vojne opreme za 2021. godinu,  u kojem se navodi da je izdano 757 rješenja kojim se odobrava kretanje oružja i vojne opreme.

To je povećanje od 22,69% u odnosu na 2020. godinu, kada je izdano ukupno 617 rješenja kojima se odobrava kretanje oružja i vojne opreme. 

Od ukupnog broja izdanih rješenja u prošloj godini za izvoz je bilo 501, a za  uvoz 256 rješenja.

REALIZACIJA ZAKLJUČAKA VMBiH

Na prijedlog Generalnog tajništva razmotren je Pregled realizacije zaključaka Vijeća ministara BiH za prvi kvartal 2022. godine te su usvojeni odgovarajući zaključci s ciljem unapređenja provođenja zaključaka.

U razdoblju od 1. 1. do 31. 3. 2022. godine održano je pet sjednice Vijeća ministara BiH, i to tri redovite i dvije izvanredne, a ukupno su donesena 64 zaključka.

Od ukupnog broja zaključaka realizirano je njih 55 ili 86%, dok 9 zaključaka nije realizirano. Pregledom realizacije obuhvaćeno je 12 institucija Vijeća ministara BiH. 

SUGLASNOST ZA IMENOVANJE OBRAMBENOG ATAŠEA SAD-a U BiH

Na prijedlog Ministarstva vanjskih poslova dana je suglasnost za imenovanje Erica R. Adamsa na poziciju obrambenog atašea Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini. (kraj)