Održana 100. sjednica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine

BiH U PROŠLOJ GODINI IMALA NAPOZITIVNIJE EKONOMSKE PARAMETRE U ODNOSU NA POSLJEDNJU DEKADU 

Vijeće ministara BiH usvojilo je svoje izvješće o radu za 2016. godinu, u kojem se navodi da je Bosna i Hercegovina u prošloj godini imala najpozitivnije ekonomske parametre u odnosu na posljednju dekadu.

Prikupljeno je najviše prihoda, a uz najmanju zaduženost u regiji i najveći porast broja zaposlenih, Vijeće ministara BiH je značajno dinamiziralo europske procese u BiH, što je rezultiralo dobivanjem Upitnika Europske komisije za pripremu mišljenja o zahtjevu za članstvo BiH u Europskoj uniji s 3.242 pitanja.

Intenzivirane su i aktivnosti BiH na ispunjavanju uvjeta iz Tallinna u cilju aktiviranja  Akcijskog plana za članstvo (MAP), gdje je postignut napredak jer je od ukupno 63 perspektivne vojne lokacije upisano 25 lokacija vojnih objekata koje se nalaze u Federaciji BiH.

Vijeće ministara BiH u prošloj godini je održalo 63 sjednice, na kojima je ukupno razmotreno 1.146 točaka te pripremljeno i urađeno 1.411 zaključaka. Utvrđeno je 19 prijedloga zakona, usvojeno sedam strategija i 13 akcijskih planova, donesene su 283 odluke, usvojeno 25 pravilnika, utvrđen 91 prijedlog ugovora, sporazuma, protokola i memoranduma i osnova za zaključivanje međunarodnih ugovora. Također, Vijeće ministara je u ovom razdoblju, između ostalog, utvrdilo 66 prijedloga odluka o ratifikaciji međunarodnih ugovora, usvojilo 190 informacija iz različitih oblasti i 133 izvješća.

Objavljeni su i rezultati popisa, usvojene su odluke o sustavu koordinacije procesa europskih integracija u BiH te o postupku usklađivanja zakonodavstva BiH s pravnom stečevinom Europske unije, a radilo se i na razvoju sektora pravde. Istovremeno je načinjen progres u ispunjavanju međunarodnih obveza u oblasti ljudskih prava te je usvojen Akcijski plan provedbe Strategije za prevenciju i borbu protiv terorizma. Donošenje Odluke o provedbi Rezolucije 1373 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda rezultiralo je skidanjem BiH s liste zemalja s nedostacima u pravnom okviru u vezi s financiranjem terorizma. Intenzivirana je i regionalna suradnja te su zaključeni brojni sporazumi sa zemljama regije i unapređena provedba postojećih.

Vijeće ministara je u 2016. godini nastavilo provedbu mjera iz Reformske agende, a njezina realizacija iznosi 53 posto. Riječ je o mjerama koje su u nadležnosti Vijeća ministara, što znači da je od 34 mjere iz Akcijskog plana do kraja 2016. godine u potpunosti realizirano 18 mjera, dok je veći broj mjera  kontinuirano u fazi provedbe.

Prvi put je na državnoj razini usvojena Srednjoročna strategija upravljanja dugom, a usvojena je i Strategija u oblasti migracija i azila i Akcijski plan za razdoblje 2016. – 2020.

 

USVOJENA POLITIKA RAZVOJA INFORMACIJSKOG DRUŠTVA BiH ZA RAZDOBLJE 2017. – 2021. GODINE

 

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva komunikacija i prometa, donijelo je Odluku o usvajanju Politike razvoja informacijskog društva Bosne i Hercegovine za razdoblje 2017. – 2021. godine.

Politikom se naglašava potreba daljnjeg i ubrzanog razvoja informacijsko-komunikacijskih tehnologija (IKT) u BiH u skladu s preporukama i dokumentima Europske unije u ovoj oblasti, u prvom redu strategijom „Europa 2020“ i ,,Digitalnom agendom za Europu“.

Glavni cilj Politike razvoja informacijskog  društva BiH je planiranje aktivnosti kojima će se maksimalno iskoristiti društveni i ekonomski potencijal IKT, naročito interneta, a poseban segment ove politike je posvećen razvoju domaće softverske industrije. To je i jedan od  sedam stupova razvoja definiranih ovom politikom, a među ostalim su uspostavljanje brzog i ultrabrzog pristupa internetu, jačanje digitalne pismenosti, znanja i e-uključivanja te uspostavljanje jedinstvenog digitalnog tržišta koje uključuje uspostavljanje online usluga i digitalnih sadržaja s visokom razinom povjerenja. Stupove razvoja prati više od 80 programa s pojedinačnim ciljevima i zadacima, dok će strategijom, za čije se donošenje sada stvaraju uvjeti, biti definiran konačan broj stupova i programa.

Prema Politici, vizija razvoja informacijskog društva u narednom razdoblju je „Bosna i Hercegovina - digitalna država, koja je prepoznala društveni i ekonomski potencijal IKT i širokopojasnog pristupa."

 

OČUVATI VIŠE OD 5.200 RADNIH MJESTA I ZAŠTITI DOMAĆE DOBAVLJAČE

 

Vijeće ministara BiH usvojilo je i uputit će Parlamentarnoj skupštini BiH Informaciju Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa o aktualnoj krizi u kompaniji „Agrokor“ i njezinim poslovnim društvima u Bosni i Hercegovini s mogućim implikacijama na domaću ekonomiju.

Informacija sadrži  zaključke više sastanaka predstavnika nadležnih institucija u BiH, resornih ministara zemalja regije i predstavnika Vijeća ministara BiH s predstavnicima Vlade Republike Hrvatske.    

Vijeće ministara BiH, u skladu s postignutim dogovorom s predstavnicima Vlade R. Hrvatske, očekuje dostavljanje sveobuhvatnog plana aktivnosti za stabilizaciju stanja u „Agrokoru“ s detaljnom inventurom obveza i dugovanja ovog koncerna, kao i planom za izmirenje i kontinuirano praćenje obveza prema dobavljačima bez diskriminacije.

Do tada će aktivnosti nadležnih institucija BiH biti usmjerene na zaštitu interesa bh. kompanija iz sustava „Agrokor“, njihovih zaposlenih radnika, dobavljača, kooperanata, manjinskih dioničara i domaćih kreditora.

Nadležne institucije u BiH, u skladu sa zakonskim ovlastima, provode opsežniju i kontinuiranu kontrolu financijskih tokova između kompanija kćeri „Agorokora“, uz zabranu rizičnih transakcija.

U „Agrokorovim“ kompanijama kćerima u Bosni i Hercegovini zaposleno je više od 5.200 radnika, aktivno je više od 1.300 dobavljača, a ova gospodarska društva imaju godišnji obrt od više od 500 milijuna eura.

Prema dostupnim podacima, dugovanja dobavljačima „Agrokorovih“ kompanija u BiH na dan 31. 12. 2016. godine iznosila su 318 milijuna KM, od čega 170 milijuna KM domaćim dobavljačima. U prva tri mjeseca 2017. godine dugovanja prema domaćim dobavljačima su smanjena na 131 milijun KM, od čega je 74 milijuna KM s dospijećem.

Prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje BiH, tvrtke „Agrokora“ u BiH nemaju dugovanja po osnovi PDV-a, zaključno s 30. 3. 2017. godine.

 

47 MILIJUNA EURA IZ EU ZA FINANCIRANJE DRŽAVNOG PROGRAM AKTIVNOSTI ZA BiH 

 

Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog sporazuma o financiranju državnog programa aktivnosti za Bosnu i Hercegovinu za 2016. godinu između Europske unije i Bosne i Hercegovine, koje predstavljaju Europska komisija i Direkcija za europske integracije Vijeća ministara BiH.

Ovaj program ukupno je vrijedan 48.473.308 eura, od čega će Europska unija financirati 47 milijuna eura, dok će iz proračuna institucija BiH biti osigurano 1.304.558,35 eura, a ostali korisnici IPA-e osigurat će 168.750,00 eura.

Pojedinačni ugovori kojima se provodi ovaj sporazum bit će zaključeni najkasnije tri godine, a ugovori se moraju izvršiti najduže do šest godina od datuma zaključivanja ovog sporazuma. 

Podsjećamo da je BiH ranije potpisala okvirni sporazum o aranžmanima za provedbu financijske pomoći Unije BiH u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA II) koji je stupio na snagu, čime su se stekli uvjeti za operativnu realizaciju ovog programa.

Program aktivnosti za 2016. godinu bit će implementiran putem devet projekata iz četiri sektora: Demokracija i upravljanje, Vladavina prava i osnovna prava, Konkurentnost i inovacije te Obrazovanje, zapošljavanje i socijalne politike.

Ministarstvo financija i trezora dostavit će prijedloge sporazuma Predsjedništvu BiH u daljnju proceduru, a za bh. potpisnika predložen je direktor Direkcije za europske integracije Edin Dilberović.

 

ZA PODRŠKU  RAZVOJNOJ POLITICI JAVNIH FINANCIJA 74,5 MILIJUNA EURA 

 

Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog sporazuma o zajmu vrijednom 74.500.000,00 eura između Bosne i Hercegovine i Međunarodne banke za obnovu i razvoj, koji je usmjeren za podršku razvojne politike javnih financija u BiH.

Od ovog iznosa Federaciji BiH bit će alocirano 44.700.000,00 eura, a Republici Srpskoj 29.800.000,00 eura za provođenje mjera u cilju unapređenja transparentnosti javnih financija i jačanja regulatornog okvira za smanjenje srednjoročnih fiskalnih pritisaka u oblastima mirovina, zaposlenosti u javnom sektoru, nesolventnosti i lijekova. Rok otplate zajma je 32 godine, uključujući sedam godina grejs perioda.

Ministarstvo financija i trezora  dostavit će Prijedlog sporazuma Predsjedništvu BiH u daljnju proceduru, a za bh. potpisnika predložen je ministar financija i trezora.

 

OSTVAREN NAPREDAK U REALIZACIJI AKCIJSKOG PLANA FATF-a

 

Vijeće ministara BiH usvojilo je Informaciju Ministarstva sigurnosti o realizaciji Akcijskog plana FATF-a i zadužilo ranije obvezane institucije da okončaju sve preostale aktivnosti iz Akcijskog plana za realizaciju FATF preporuka, najkasnije do 25. svibnja ove godine.

Prema Informaciji, ostvaren je napredak u realizaciji preporuka iz Akcijskog plana FATF-a,  nakon što je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o udrugama i zakladama stupio na snagu 31. 12. 2016. godine te nakon što je Vijeće ministara BiH usvojilo Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o upravi. Također, očekuje se i potpuno uspostavljanje posebne web-stranice koja bi s jednog mjesta omogućila pristup svim elektroničkim registrima udruga i zaklada koji se vode na različitim razinama u BiH, koju je uspostavilo Ministarstvo pravde BiH, te se u tom pravcu očekuje dogovor s Republikom Srpskom.

Republika Srpska je u završnoj fazi usuglašavanja kaznenog zakona s  preporukama FATF-a, što je Brčko Distrikt BiH već uradio, a očekuje se da se taj posao okonča i u Federaciji BiH.   Pokrenute se hitne procedure u Brčko Distriktu BiH za usvajanje zakona o tržištu vrijednosnih papira.   

 

RATFIKACIJA  SPORAZUM O SURADNJI BiH I CRNE GORE U PROCESU PRISTUPANJA EU

 

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva vanjskih poslova, utvrdilo je i uputit će Predsjedništvu BiH Prijedlog odluke o ratifikaciji Sporazuma o suradnji između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Crne Gore u procesu pristupanja Europskoj uniji, koji je potpisan 14. 2. 2017. godine u Podgorici.  

Dvije države ovim sporazumom uspostavljaju partnerske odnose i intenziviraju suradnju  u svim oblastima bitnim za provođenje reformi koje ih vode k punopravnom članstvu u Europskoj uniji. (kraj)