Ministar Vrankić u Vitezu na susretu hrvatskih i bh. gospodarstvenika

Zamjenik predsjedatelja Vijeća ministara i ministar financija i trezora Dragan Vrankić, na sinoćnjem skupu uglednih hrvatskih i bh. gospodarstvenika, održanom u Vitezu,  u organizaciji Veleposlanstva RH u BiH,  bio je uvodničar na temu „Što donosi stand by aranžman BiH s MMF-om“.

 

Domaćin susreta bio je veleposlanik RH u BiH,   Tonči Staničić, koji je kazao kako su se gospodarstva i jedne i druge zemlje, i Hrvatske i BiH, našle u teškoj situaciji, koju je, uz tranziciju,  dodano opteretila svjetska globalna kriza.

„Zajedno možemo puno, a odvojeno gotovo ništa“, kazao je veleposlanik Staničić, pojašnjavajući kako je razlog okupljanja hrvatskih i gospodarstvenika iz BiH koji surađuju s hrvatskim tvrtkama, pokušaj pronalaženja načina za još bolju suradnju, na korist obje države.

           

Na susret s bh. poduzetnicima stigli su predstavnici vodećih hrvatskih tvrtki, a jednako tako, u Vitez su stigli i predstavnici poduzeća iz BiH koja su i do sada   surađivala s hrvatskim tvrtkama.

 

Susret poduzetnika organiziran je u Kongresnoj dvorani Franšiznog centra BiH, u okviru manifestacije Dani trgovine BiH, koja se u Vitezu održava od 1. do 30. lipnja ove godine.

 

Nakon   uvodnog izlaganja ministra Vrankića, poduzetnici su iskazali veliko zanimanje za ovu temu, tražeći dodatna pojašnjenja, koja bi vodila ka boljem i uspješnijem poslovanju i suradnji između dvaju država.

 

Stand by aranžman BiH s MMF-om i utjecaj na privatni sektor ekonomije u svjetlu globalne krize

 

 

Poštovani gosti,

dame i gospodo,

 

Dopustite mi da vas sve najsrdačnije pozdravim i izrazim zadovoljstvo da je ovaj skup danas organiziran. U svom izlaganju ću se osvrnuti na sljedeće oblasti:

 

1.      globalna i regionalna ekonomska kretanja

2.      posljednji pokazatelji ekonomskih aktivnosti i krize u BiH

3.      mjere protiv krize usvojene od strane Vijeća ministara koje bi trebale olakšati rad privatnom sektoru i daljnje preporuke

4.      važnost dogovorenog stand by aranžmana BiH s MMF-om za ekonomiju BiH

 

1. Globalna i regionalna ekonomska kretanja

 

Pristizanjem novih makroekonomskih pokazatelja, globalne projekcije ekonomskog rasta se konstanto revidiraju i smanjuju. Prema posljednjim procjenama MMF-a, globalni rast u 2008. godini bio je 3,2%, dok se u 2009. godini projicira pad od 1,3% što predstavlja prvi pad svjetske ekonomije nakon II. svjetskog rata. Za najrazvijenije zemlje se projicira pad od čak 3,8%, dok se za zemlje u razvitku predviđa znatno smanjenje rasta. Trenutna predviđanja MMF-a su da će zemlje u razvitku u 2009. godini rasti oko 1,6% nakon rasta od preko 6% u 2008. godini. Međutim, MMF se posebno osvrće na zemlje središnje i istočne Europe, kao zemlje koje će u okviru skupine zemalja u razvitku najviše biti pogođene krizom, a usljed visokih deficita tekućeg računa i naglog smanjenja vanjskih financijskih sredstava. Za BiH se predviđa pad BDP-a od 3%, za Hrvatsku pad od 3,5%, za Srbiju pad od 2%, za Makedoniju pad od 2%, a za Crnu Goru pad od 2,7%.

 

MMF trenutno za 2010. godinu predviđa djelomičan oporavak svjetske ekonomije, koja bi trebala zabilježiti rast od 1,9%, u okviru čega se predviđa rast od 0% za razvijene zemlje, a rast od 4% za zemlje razvitku. Za BiH se u 2010. predviđa rast BDP-a od 0,5%, za Hrvatsku rast od 0,3%, za Srbiju stagnacija, odnosno rast od 0%, za Makedoniju rast od 1%, a za Crnu Goru opet pad od 2%. Međutim, MMF upozorava da se ovaj oporavak može očekivati samo ukoliko vlade budu učinkovitije i koordinirano rješavale probleme u financijskom sektoru, a fiskalna politika bude igrala središnju ulogu u poticaju potražnje.

 

Nakon što je početkom posljednjeg kvartala prošle godine postalo jasno da će globalna financijska kriza imati snažan utjecaj na realni sektor ekonomije širom svijeta, vlade većine zemalja su kreirale mjere za ublažavanje posljedica krize kojim bi se ubrizgao fiskalni poticaj u privatni sektor putem vladinih infrastrukturnih projekata i povećala likvidnost financijskog sektora.

 

2. Posljednji pokazatelji ekonomske krize u BiH

 

Objavljeni pokazatelji za posljednjih šest mjeseci u BiH pokazuju da se kriza snažno odrazila i na bh. ekonomiju iako su neki pokazatelji za ožujak i travanj blago bolji, odnosno pad ekonomski aktivnosti je nešto ublažen.

 

Uvoz BiH je nakon snažne prosječne stope rasta od 22% u prvih 10 mjeseci 2008. godine počeo padati u studenom. Ukupan uvoz u prva četiri mjeseca 2009. godine pao je za 24% u odnosu na isto razdoblje 2008. godine. S druge strane, bh. izvoz je nakon prosječne stope rasta od 16% u prvih 10 mjeseci 2008. godine, također, počeo slabiti krajem 2008. godine. Ukupan izvoz u prva četiri mjeseca ove godine pao je za 22% u odnosu na isto razdoblje 2008. godine. Na ovako loše podatke o vanjskoj trgovini, koja je praktično krizom vraćena na razinu ispod 2007. godine, utjecalo je smanjenje globalnih cijena burzanskih sirovina široke potrošnje, ali je sasvim izvjesno da je svoj utjecaj pokazao i pad ekonomske moći zemalja u koje izvozimo, kao i pad kupovne moći u našoj zemlji.

 

Negativni trend se odrazio i na podatke o industrijskoj proizvodnji. U FBiH industrijska proizvodnja je padala od prosinca do veljače i to do 15% u odnosu na isto razdoblje 2008. godine. Podaci za ožujak pokazuju rast od preko 7% u odnosu na veljaču, a u travnju je zabilježen dodatni rast od 3%. Međutim, proizvodnja za prva četiri mjeseca 2009. godine niža je za 9% u odnosu na isto razbolje 2008. godine. U RS-u je industrijska proizvodnja krajem 2008. godine snažno rasla uslijed rada Rafinerije nafte. Međutim, u siječnju je i pored Rafinerije nafte zabilježen pad industrijske proizvodnje. U veljači, ožujku i travnju je prema podacima zabilježen rast, ali, i pored enormnog pozitivnog efekta proizvodnje u Rafineriji, ostale kategorije industrijske proizvodnje su i u RS-u uglavnom u padu.

 

I podaci o padu uposlenih su alarmantni. Broj uposlenih u FBiH se u siječnju smanjio za preko 6.000, u veljači je blago povećan za oko 80 osoba, a u ožujku opet smanjen za oko 1.700. Ukupno je u ožujku bilo oko 7.600 manje uposlenih nego u studenom. S druge strane, broj neuposlenih je snažno rastao za oko 6.800 u prosincu i siječnju, dok se u ožujku rast zaustavio i došlo je do blagog pada neuposlenih za 85 osoba. Ukupno je u FBiH u ožujku bilo oko 8.000 više neuposlenih nego u studenom. Broj neuposlenih u RS-u u travnju je veći za oko 6.000 u odnosu na studeni.

 

3. Mjere Vijeća ministara koje bi trebale olakšati rad privatnom sektoru i daljnje preporuke

 

Vijeće ministara BiH je 5. ožujka usvojilo šesnaest (16) mjera za ublažavanje utjecaja globalne ekonomske krize na gospodarstvo BiH. Mjere koje bi neizravno trebale pomoći gospodarstvenicima uključuju:

 

1.      Smanjenje stope obveznih pričuvi u CBBiH i angažiranje dodatnih slobodnih javnih proračunskih sredstava, putem ulaganja i putem poslovnih banaka, sve u cilju daljnjeg povećanja likvidnosti financijskog sektora – to je i urađeno i, kao što znate, CBBiH je nedavno dodatno smanjila stopu obvezne pričuve čime su oslobođena sredstva banaka kako bi one mogle osigurati kreditna sredstva gospodarstvu.

2.      Usvajanje Zakona o trošarinama i uvođenja posebne cestarine u iznosu 0,10 KM po litri – što je okončano, a čime smo uskladili zakonske odredbe s EU standardima i SSP-om, ali i osigurali jasnije definiranje proizvoda na koje se naplaćuje trošarina, poboljšali djelovanje mjerodavnih tijela u pogledu suzbijanja nelegalnog prometa trošarinskih proizvoda, te otklonili odredbe koje su djelovale nepoticajno na određene gospodarske tokove i/ili pogodovale sivoj ekonomiji (npr. etil-alkohol, tradicionalna prirodna alkoholna pića, kava).

3.      Ubrzanje procesa implementacije IPA projekata, koji sadrže i infrastrukturne projekte i poticaje malim i srednjim poduzećima u iznosu 40 milijuna eur-a.

4.      Osiguranje dodatne potpore izvozu povećanjem jamstvenog fonda IGA-e, kao i potporu funkcioniranju jamstvenih fondova na razini entiteta ili uspostavi jamstvenog fonda na razini BiH.

5.      Donošenje odluke o korištenju sredstava sukcesije kako bi se djelomično ublažile posljedice pada prihoda u proračunima i osigurala sredstva za rješavanje zaostalih obveza koje se dijelom odnose i na obveze privatnim kompanijama u FBiH - što je već provedeno.

6.      Zaustavljanje rasta plaća u javnom sektoru koje neizravno utječu i na konkurentnost bh. privatnog sektora. Sukladno nedavno okončanim pregovorima o stand by aranžmanu s MMF-om Vijeće ministara se obvezalo smanjiti plaće svih uposlenih za oko 7%, odnosno osnovicu za plaće vratiti na razinu iz 2008. godine.

 

Pored ovih, kao posebno važnu, istaknuo bih mjeru Vijeća ministara o redovitoj fiskalnoj koordinaciji putem Fiskalnog vijeća i poticaj entiteta na harmonizaciju zakonodavstva iz svih oblasti, a posebice iz oblasti izravnih poreza. Mjere Vijeća ministara su, također, 5. ožujka prihvaćene i od strane Fiskalnog vijeća BiH.

 

Iako su i entiteti usvojili mjere koje bi bile korisne ukoliko se provedu, mišljenja sam da   treba  pripremiti glavne okvirne mjere jednog koordiniranog plana mjera koje bi usvojile sve razine vlasti, na temelju entitetskih mjera i mjera Vijeća ministara, s tim da bi se trebala osigurati komplementarnost ovih mjera. Taj okvirni plan bi bio manje detaljan, njime bi se osigurala realne, financijski održive i komplementarne entitetske mjere, a na njemu bi se dalje pripremio detaljni Akcijski plan za svaku od razina vlasti s konkretnim financijskim implikacijama, rokovima i mjerodavnostima za svaku od mjera.

 

Krovne mjere bi, po mom mišljenju, trebale sadržavati sljedeće opće preporuke:

 

• Potrebu za dobro usmjerene fiskalne poticaje na infrastrukturne projekte koji daju poticaj privatnom sektoru i rastu ekonomije
• Potrebu smanjenja primanja uposlenih u svakom segmentu javnog sektora na svim razinama kako bi se poboljšala konkurentnost privatnog sektora
• Potrebu smanjenja doprinosa u oba entiteta, posebno u FBiH
• Potrebu poboljšanja poslovnog ambijenta putem smanjenje potrebnih procedura za utemeljenje, vođenje i zatvaranje poduzeća
• Izgradnju istinski jedinstvenog ekonomskog prostora (harmonizacija izravnih poreza i doprinosa – što je spomenuto i u mjerama usvojenim od strane Vijeća ministara)
• Kontinuirani angažman u unapređivanju strukture i učinkovitosti javne potrošnje
• Završavanje procesa privatizacije i angažiranje u restrukturiranju poduzeća; te
• Unapređivanje učinkovitosti ulaganja u obrazovanje i ulaganje u razvitak vještina “izvan škole”

 

4. Važnost dogovorenog stand by aranžmana BiH s MMF-om za ekonomiju BiH

 

Najbolja mjera koju su bh. vlasti poduzela za ublažavanje krize upravo je potpisivanje stand by aranžmana s MMF-om.

 

Naime, sam statut MMF-a navodi da je svrha uspostavljanja MMF-a "da olakšava širenje i uravnoteženost međunarodne trgovinske razmjene i da tako pridonosi temeljnim ciljevima ekonomske politike – promociji i održavanju visoke razine zaposlenosti i realnog dohotka, te razvoju mogućnosti proizvodnje svih članica."

 

MMF, kao i Svjetska banka, na vanjsku trgovinu gledaju iz perspektive inzistiranja na zdravom ukupnom makroekonomskom okviru zemlje u cilju osiguranja zdrave vanjske pozicije zemlje. Tako se MMF fokusira na šire reforme koje će pozitivno djelovati i na sektor vanjske trgovine i na valutne režime. MMF-ov zadatak je i osiguranje poticaja rastu međunarodne razmjene i osiguranje mogućnosti zemljama da putem stand by aranžmana isprave neuravnoteženosti u platnoj bilanci. Na taj način, zemlje mogu koristiti stand by aranžmane za ispravljanje tih neuravnoteženosti u platnoj bilanci i nije nužno korištenje dugoročno destruktivnim mjerama, kao što je npr. mijenjanje vrijednosti valute. Tako aranžmani s MMF-om neizravno daju stimulaciju zemlji da svoje vanjskotrgovinske uvjete učine dugoročno zdravim.

 

Što se tiče BiH, stand by aranžman jasno navodi da se mora održati valutni odbor, a također i pruža dio sredstava od stand bya za eventualno povećanje pričuvi u CBBiH ukoliko to bude potrebno da bi se osiguralo potpuno pokriće valutnog odbora.

 

Pored ovih općih koristi stand by aranžmana, nama je stand by nužan i zbog više drugih razloga.

 

Najočigledniji razlog su naravno sredstava za proračunsku potporu.

 

Međutim, možda čak i važnije od sredstava je to što, u doba globalne ekonomske krize i javnosti i ulagačima poznatim problemima održavanja razine potrošnje na socijalni sektor u FBiH i održavanja razine plaća u javnom sektoru na svim razinama, stand by aranžman predstavlja signal ulagačima da će fiskalna politika zemlje biti pod kontrolom i kvalitetnija, te da će sukladni makroekonomski okvir biti «zdraviji». Također, druge međunarodne financijske institucije, kao npr. Svjetska banka, plasirat će sada svoja dodatna sredstva u BiH.

 

Nadalje, reforme u fiskalnom sektoru na kojima insistira MMF, a koje uključuju smanjenje i kontrolu primanja u javnom sektoru će, također, doprinijeti povećanju konkurentnosti privatnog sektora koji se više neće natjecati s visokim javnim plaćama.

 

Pored svega navedenog, nama je stand by koristan i zbog povećanja kontrole i fiskalne stege, ali i zbog toga što će stand by rezultirati sveobuhvatnim, kvalitetnim i pravovremenim skupljanjem i objavljivanjem fiskalnih pokazatelja. Tužno je, ali istinito, da je nama MMF morao doći i konsolidirati podatke sa svih razina vlasti i utvrditi fiskalnu poziciju ove zemlje. Sada smo u okviru stand bya utvrdili mehanizam za redovito objavljivanje konsolidiranih kvartalnih fiskalnih podataka pri Fiskalnom vijeću. Ukoliko želimo ostvariti kontrolu nad javnim rashodima u BiH, nužno je da Fiskalno vijeće BiH počne planirati i pratiti javne rashode BiH kao cjelinu i na svim razinama vlasti. Trenutno se zbog posebnosti ustroja državnih institucija «kola lome» samo na državnom proračunu, povremeno se spominju proračuni entitetskih vlada, a niže razine vlasti se ne spominju iako se tu dešava preko 65% javnih rashoda ove zemlje, odnosno oko 7,3 milijarde KM!

 

Još jedna važna korist stand by aranžmana je što su se u okviru stand bya bh. vlasti opredijelile za poboljšanje statistike. Naime, mi ne možemo znati kakva je trenutna situacija u gospodarstvu, kako je trebamo popraviti i kada trebamo žurno djelovati. Mi smo trenutno u situaciji da imamo samo godišnje podatke o BDP-u, koji su ne samo upitnog kvaliteta, već se i objavljuje veoma kasno. Npr. posljednji podaci koje mi trenutno imamo objavljene je BDP u 2007. godini! Zato je u okviru stand bya dogovoreno da će državna agencija i entitetski zavodi za statistiku dodatno uskladiti BDP podatke pripremljene po rashodnom i proizvodnom pristup (uključiti sivu ekonomiju) i pravovremeno ih objavljivati, te će se početi pripremati i kvartalni podaci o BDP-u.

 

Konačno, MMF će nas „natjerati“ da redovito koordiniramo politike na razini BiH. U doba ekonomske krize, vlade svih zemalja su svjesne da fiskalna politika treba igrati središnju ulogu u poticaju potražnje, putem fiskalnih poticaja koji će kreirati potražnju. Ovo je od posebne važnosti za našu zemlju imajući u vidu sustav valutnog odbora koji nam minimalizira manevre u monetarnoj politici, te nam je praktično fiskalna politika jedini poligon za djelovanje. Istovremeno, trebamo znati da ova zemlja ima iznimno kompleksan i decentraliziran fiskalni sustav što znatno ojačava fiskalnu koordinaciju. Prošlog mjeseca je održan veliki samit u Londonu na temelju kojeg smo mogli vidjeli da su i velike ekonomske sile svjesne da se mjere protiv krize trebaju donositi koordinirano. Zamislite onda koliko je važno da u ovako maloj zemlji mjere budu koordinirane između institucija BiH, entiteta i Distrikta Brčko, čije ekonomske aktivnosti apsolutno djeluju kao sustav spojenih posuda i toga svi trebamo biti svjesni. Zato je od izrazite važnosti da mjere protiv krize, ali i općenito sva ekonomska politika u BiH, bude koordinirana i komplementarna.

 

Dopustite mi na kraju podijeliti  osobni stav s vama. Mislim kako trebamo iskoristiti ovu globalnu ekonomsku krizu, koja nas je na bolan način podučila da trebamo napraviti velika poboljšanja i reforme. Imamo prigodu da putem mjera politika i stand by aranžmana načinimo poboljšanja koja će dugoročno koristiti našoj ekonomiji i za ovdje izneseno ću se snažno zalagati u okviru svojih mogućnosti u radu Fiskalnog vijeća./kraj