OBRAĆANJE PREDSJEDAVAJUĆEG VM ADNANA TERZIĆA AKADEMICIMA BIH POVODOM IZVJEŠTAJA O GLOBALNOJ KONKURENTNOSTI BIH 2005.-2006.

Govori ( 28.11.2005 )
OBRAĆANJE PREDSJEDAVAJUĆEG VM ADNANA TERZIĆA AKADEMICIMA BIH POVODOM IZVJEŠTAJA O GLOBALNOJ KONKURENTNOSTI BIH 2005.-2006.

Poštovani akademici. Dame i gospodo. Dozvolite mi da se zahvalim na pozivu da ponovo govorim u Akademiji nauka i umjetnosti BiH u povodu aktivnosti na izradi Izvještaja o globalnoj konkurentnosti kojeg svake godine, uz pomoć domaćih stručnjaka, objavljuje Svjetski ekonomski forum. Ovo je prilika da se zahvalim naučnim radnicima iz BiH koji su uložili trud na izradi ovog izvještaja, ali i Svjetskoj banci koja je inicirala rad na njemu i u jednom dijelu ga finansirala. Zahvaljujući njihovom radu BiH je od prošle godine uvrštena u Izvještaj o globalnoj konkurentnosti. (govor objavljen u cjelosti)

Bez sumnje radi se o važnoj aktivnosti koja raznim nivoma vlasti u BiH pruža informacije o stanju globalne konkurentnosti naše ekonomije. Kao i prethodni izvještaj, ovaj najnoviji predstvljat će važnu osnovu, između ostalog i za revidiranje Srednjoročne razvojene strategije BiH. Ovaj proces je nakon dvije godine implemenatcije strategije započeo i biti će završen do kraja mjeseca marta naredne godine.

Cijenim da je u ovoj godini urađeno dosta na unapređenju konkurentnosti naše zemlje, posebno u onim segmentima u kojima je prošlogodišnji izvještaj ukazivao na potrebu bržeg djelovanja. Nabrojat ću samo najvažnije reforme:

• usvojeni su savremeni zakoni o stečajevima,
• nastavljena je reforma sudova kojom se ubrzao proces rješavanja privrednih sporova,
• započeta je važna poreska reforma: usvojen je Zakon o PDV, usvojeni su nacrti Zakona o porezima na dobit i dohodak,
• uspostavljen je Jedinstveni registar transakcionih računa, uspostavlja se Jedinstveni registar preduzeća,
• u toku je usvajanje Zakona o obligacijama BiH,
• uspostavljen je Ured za veterinarstvo, a u toku je uspostava Ureda za sigurnost hrane,
• uspostavljeni su državni i entitetski regulatori za električnu energiju

Pored ovoga posebno je važno naglasiti fiskalnu reformu koja će se pozitvno odraziti na konkurentnost zemlje kroz kreiranje pretpostavki za smanjenje poreza privredi i unapređenje infrastrukture:

• smanjeni su izdaci za plate javnoj administraciji i vojsci, u toku je reforma odbrane i policije,
• povećana je efikasnost u prikupljanju javnih prihoda, i u 2005 bilježi se konsolidirani budžetski suficit,
• prešlo se na srednjoročno planiranje budžeta,
• povećani su rashodi za finansiranje putne mreže, nastavljeni su radovi na izgradnji Koridora Vc i na moderniziranju željezničke mreže.

Kao rezultat svih ovih reformi BiH i ove godine bilježi visoke stope ekonomskog rasta. Danas smo vam podijelili analizu ekonomskog razvoja zemlje za prvih šest mjeseci ove godine koju je uradio EPPU. Ova analiza ukazuje da će BiH i u ovoj godini ostvariti visoke stope ekonomskog rasta iznad 5 odsto, više nego što je projektovano u Srednjoročnoj razvojnoj strategiji BiH. Javni prihodi su također rasli iznad projektovanih stopa i ove godine zabilježit ćemo fiskalni suficit. Stopa rasta izvoza je veća od stope rasta uvoza, pokrivenost izvoza uvozom je povećana na oko 37 odsto, ukoliko bi se oduzeo efekat rasta cijene nafte pokrivenost bi bila blizu 40 odsto što je najbolji rezultat u zadnje četiri godine. Upotreba željezničkog saobraćaja, kao rezultat sve većeg investiranja, je porasla za oko 25 odsto u odnosu na isti period prošle godine. Inflacija, iako povećana, održana je pod kontrolom, a njen rast isključivo je vezan za rast cijene nafte. Nastavljen je pozitivan trend većeg kreditiranja privrede u odnosu na stanovništvo. Posebno je važno naglasiti da je i u okviru kredita prema domaćinstvu smanjen trend većeg posuđivanja za potrošnju, a sve je veći trend kreditiranja malih biznisa tako da je ukupan nivo investicionih kredita povećan u odnosu na isti period prošle godine. Konačno, i ove godine prisutan je trend rasta stranog investiranja. Zemlja i dalje bilježi makroekonomsku stabilnost veću u odnosu na većinu zemalja u regiji.

Kao rezultat svih ovih reformi BiH se približila svom najvažnijem cilju. Prije nekoliko dana zvanično smo započeli pregovore o Stabilizaciji i pridruživanju sa EU što je prvi oblik institucionalnog vezivanja sa EU. Predstoji nam period formiranja pregovaračkih timova. Želim Vas upoznati da smo za razliku od periodu kada je BiH zaključivala sporazume o slobodnoj trgovini ovaj put puno spremniji. EPPU je u suradnji sa ostalim ministarstvima već pripremio analitičku podlogu za vođenje pregovora, a lično se nadam da će veliki broj naučnih radnika iz naše zemlje izraziti želju i spremnost da daju svoj doprinos u peregovorima kroz učešće u pregovaračkim timovima.

Dozvolite mi da ovdje budem veoma jasan. Navedene informacije ne govore o tome da možemo biti zadovojni postojećom situacijom. Na svom putu ka EU BiH mora ispuniti ne samo političke uvjete nego i ekonomske i socijalne koji su definirani kroz tzv. kopenhagenške kriterije i Lisabonsku deklaraciju o socijalnoj uključenosti. Cilj ispunjenja ovih uvjeta jeste pripremiti zemlju da bude spremna izdržati konkurentske pritiske koje sa sobom nosi članstvo u jedinstevnom tržištu Evrope kao i izgradnju domaće ekonomije u duhu evropskog koncepta socijalne države.

Na tom putu bit će potrebno poduzeti niz reformi kako bismo unaprijedili našu konkurentnost i osigurali veća izdvajanja za pomoć siromašnim. Važni globalni zadaci na kojima se i dalje mora raditi su:

• ubrzati privatizaciju i osigurati učešće privatnog sektora u GDP u iznosu od preko 65 odsto,
• osigurati punu pokrivenost izvoza uvozom, te trgovinsku razmjenu sa EU u najmanjem omjeru od 60 odsto,
• smanjiti javni dug na oko 60 odsto GDP,
• osigurati da konsolidirani budžetski deficit ne bude veći od 2 odsto od GDP,
• osigurati da inflacija ne prelazi 2 procenta na godišnjem nivou,
• približiti visinu kamatnih stopa onim u eurozoni,
• unaprijediti infrastrukturu ulaganjem u kapitalne investicije u minimalnom iznosu od 5 odsto od GDP,
• značajnije smanjiti siromaštvo.

Pored fiskalnih reformi najvažniji akcenat treba staviti na afirmiranju politika koje će voditi bržem rastu privatnog sektora. Orijentacija ka većem privlačenju stranih investicija je neophodna jer strane investicije sa sobom ne donose samo veću zaposlenost nego i nova tržišta, posebno nove tehnologije koje je teško osigurati na drugi način, a naročito u uvjetima naših skromnih izdvajanja za naučno istraživački rad.

Naša konkurentnost uveliko će ovisiti o razvoju regiona, posebno u oblastima daljeg razvoja regionalne infrastrukture, uspostave regionalnog tržišta električne energije, smanjenja političkih tenzija, širenju demokratije i poštivanja ljudskih prava. Nadamo se da će u skladu sa našom inicijativom doći do potpisivanja multilateralnog sporazuma o slobodnoj trgovini u regiji što će uveliko pomoći uspostavi slobodnog tržišta uz mehanizme koji će osigurati dosljedno provođenje potpisanih ugovora. Naša orijentacija ka unapređenju regionalne suradnje je i dalje neophodna. Ja vjerujem da jedan korak ka jačoj integraciji u regiji znači dva koraka ka evropskoj.

U svom prošlogodišnjem govoru najavio sam formiranje Ureda za ekonomsko planiranje na nivou BiH (EPPU). Sa zadovoljstvom želim reći da se implementacija Srednjoročne razvojne strategije odvija dobro. EPPU je uspostavljen i već je počeo, paralelno sa šestomjesečnim izvještajima o implementaciji Srednjoročne razvojen strategije, izdavati i šestomjesečne izvještaje o ekonomskim trendovima u zemlji. Posebno me raduje činjenica da smo, kao što sam tada najavio, formirali Naučni ekonomski savjet kojeg čine ugledni naučni radnici iz cijele zemlje. Ovom prilikom bi se zahvalio prof. dr. Murisu Čičiću na presjedavanju Naučnim ekonomskim savjetom i velikoj pomoći u definiranju ekonomskih politika kroz suradnju sa EPPU. Djelovanje ovog Savjeta također uključuje analizu konkuretnosti. Cijenim da je formiranjem EPPU i Naučnog ekonomskog savjeta naučna zajednica u BiH dobila važne partnere u daljem radu na uključivanju nauke i stručnjaka u definiranju politika koje će voditi unapređenju konkurentosti zemlje.

Na kraju želim istaći nešto što osobno smatram veoma važnim. Kao što sam na početku rekao nemjerljiv je doprinos naučnih radnika koji su uključeni u izradu Izvještaja o konkurentnosti BiH. Međutim, ono što upada u oči je da postoji razlika u ocjenama koje se daju u ovom izvještaju u odnosu na važne izvještaje koje rade druge međunarodne institucije. Tu prije svega mislim na godišnje izvještaje Svjetske banke o poslovanju u svijetu i godišnjim tranzicionim izvještajima EBRD-ea.

Siguran sam da ćete se složiti da su oba ova izvještaja referentna za ocjenu konkurentnosti neke zemlje. Poznato mi je da postoji razlika u metodologijama. Ne želim vjerovati da razlike dolaze od toga što na izvještajima Svjetske banke i EBRD rade njihovi stručnjaci dok na Izvještaju Svjetskog ekonomskog foruma rade domaći stručnjaci, a javnosti je poznato da se dobar dio njih između ostalog bavi i politikom.

Više sam sklon vjerovati da se radi o činjenici da je u izvještajima drugih zemalja uključena siva ekonomija dok u našem nije, što bi značajno promjenilo sliku i približilo je ocjenama iz izvještaja Svjetske banke i EBRD-a. Također želim vjerovati da dobar dio problema dolazi i zbog još uvijek nedovoljno izgrađene statistike u našoj zemlji.

Da su ove dileme prisutne govori i činjenica da BiH bilježi napredak u ovogodišnjem Izvještaju UNDP o humanom razvoju. Možda najbolji argument u prilog potrebi za doradom metod. Sa druge strane BiH bilježi veće stope ekonomskog rasta nego neke od zemalja koje su u Izvještaju o globalnoj konkurentnosti ispred nas. Konačno, sama činjenica da BiH i u 2005 bilježi stalni rast stranih investicija, da nam je EU otvrila svoja vrata govori o potrebi da se urade detaljnije analize.

Ovo otvara više pitanja. Želim biti krajnje iskren i reći da smo na primjeru uvođenja PDV i usvajanja zakona o stečaju mogli vidjeti veliku sklonost pojedinih naučnih radnika, a neki od njih igraju važnu ulogu u izradi ovog izvještaja, da zaborave na savremena naućna dostignuća u ovim oblastima kao i dostignuća u praksi drugih zemelja u tranziciji.

Umjesto toga izražena je sklonost ka politiziranju, pa čak forsiranju onih rješenja koja ne doprinose unapređenju konkurentnosti zemlje nego ubiranju političkih poena. SKRAĆENO BRISANO Zbog stručne javnosti u BiH bilo bi dobro poduzeti sve korake kako bi se izbjegla svaka mogućnost njegove politizacije. SKRAĆENO Ovo ne govorim zbog toga što jesam ili nisam zadovoljan njegovim rezultatima nego zbog protivrječnih nalaza sa izvještajima drugih međunarodnih institucija i zbog potrebe da strani investitiri dobiju potpunu sliku o poslovnoj klimi u našoj zemlji za koju sam rekao da nije idealna i da je potrebno učiniti puno više napora da bi je unaprijedili i zadovoljili sve evropske standarde.

Dozvolite mi da na kraju iznesem važnu incijativu na kojoj namjeravamo raditi u sklopu daljih poreskih reformi. Jedan od zadnjih brojeva časopisa Ekonomist posvetio je pažnju posjeti koju je slovenački premijer Janša učino Estoniji koja važi za najuspješniji primjer zemlje u tranziciji. Slovačka i Estonija u svijet su lansirali ideju tzv. flat tax rate, tj. novog načina pojednostavljenja poreskog sistema, prilagođenog potreba savremenog privatnog sektora i unapređenju konkurentnosti naše zemlje. Radi se o grupiranju poreza kojeg plaća privreda na dva do tri sa jedinstvenim i približno istim nivoom poreskih stopa. Danas u BiH poslovni čovjek plaća nekoliko vrsta poreza i to u prosjeku 72 puta godišnje. Ovakav način oporezivanja opterećuje njegovo poslovanje i traži veće izdavajanje za administraciju. Sistem svakako treba pojednostaviti i u ovom slučaju BiH ima mnogo toga naučiti od zemalja kao što su Estonija i Slovačka. Na kraju krajeva to radi i Slovenija koja je zajedno sa Hrvatskom najavila izmjenu svog Zakona o PDV i uvođenju PDV sa jedistvenom stopom. Slične aktivnosti najavljuju i stare članice EU i ovo predstavlja dobar primjer u kojem stara Evropa ima nešto naučiti i od novih članica. Usvajanjem Zakona o PDV sa jedinstvenom stopom u našoj zemlji napravljen važan korak u ovom pravcu.

Hvala