Obraćanje predsjedavajućeg Špirića na konferenciji o saradnji institucija vlasti i civilnog društva u BiH

 

Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine dr. Nikola Špirić obratio se, u Sarajevu, učesnicima konferencije „Jačanje demokratske kulture dijaloga i saradnje institucija vlasti i civilnog društva u BiH“.(Govor objavljen u cjelosti)

Dame i gospodo,


Kao što je poznato, nivo razvoja i otvorenosti bilo kojeg društva se, uz niz drugih pokazatelja, mjeri i stepenom razvoja civilnog društva. Upravo zato mi predstavlja zadovoljstvo što smo danas u prilici da nakon godinu i po dana od potpisivanja Sporazuma sa nevladinim sektorom možemo zajednički analizirati šta smo uradili, šta propustili i, ono što je najvažnije, šta su nam dalji koraci u međusobnoj saradnji.

Kada smo potpisivali sporazum smatrao sam da nema razvijenog društva tamo gdje je nejasna korelacija između institucija vlasti i nevladinog sektora. Mišljenja sam da smo potpisivanjem Sporazuma stvorili institucionalni i pravni okvir za pomoć i razvoj civilnog društva, kao i da smo nizom aktivnosti koje smo realizovali, kao i onih koje ćemo realizovati doprinijeli razvoju društva u tom domenu.

Naravno, moram istaći da smo u ovim odnosima još uvijek na početku, ali početku koji jasno trasira smjer naših odnosa, te zajedničkog sazrijevanja kako institucija vlasti teko i nevladinog sektora.

Više puta sam naglasio da, kada je Bosna i Hercegovina u pitanju, uvijek biram evoluciju u odnosu na revoluciju, te isto to smatram i kada je riječ o odnosu institucija vlasti i nevladinog sektora.

Pobjede i poraze smatram zajedničkim, jer neće se Bosna i Hercegovina razvijati ukoliko budemo imali jake institucije vlasti a nejake nevladine organizacije i obrnuto. Postoji neraskidiva nit ovog odnosa, te što je budemo više jačali uspjesi će biti neminovni u korist građana ove zemlje, jer vlada i nevladin sektor se moraju dopunjavati, sarađivati i pomagati.

Civilno društvo i nevladine organizacije ne mogu se razvijati potrebnim tempom ukoliko u aktuelnom političkom establišmentu imaju nepomirljivog protivnika, ali i obratno.
Vlada ne želi protivnike i opoziciju u civilnom društvu, već želi priznati aktivnost organizacija nevladinog sektora koje se zalažu za javnu dobrobit i sarađivati s njima, te iskoristiti njihov rad kako bi se brže i efikasnije postigao željeni napredak.

Uloga nevladinih organizacija ostvaruje se u otvorenom dijalogu, interakciji, saradnji, pa i partnerstvu sa javnim i državnim institucijama. Meni će lično utemeljena kritika nevladinog sektora biti mnogo značajnija od neutemeljenih pohvala s bilo koje strane da one dođu.

Zato sam mišljenja da je ovo pravi trenutak da napravimo reviziju našeg odnosa i da se dogovorimo gdje i kako dalje. Naime, moramo konstatovati da nas u skorijoj budućnosti čeka niz izazova, te da će ishod istih zavisiti i od načina na koji sarađujemo.

U madatu ovog saziva Savjeta ministara BiH potpisali smo Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU i smatram da je to jedan od najvećih uspjeha BiH u proteklom periodu. Moj lični cilj i motiv jeste da do kraja mandata ovog saziva Savjeta ministara, Bosna i Hercegovina postane zemlja kandidat za ulazak u EU, te da građani ove zemlje mogu putovati širom Evropske unije bez viza. Mišljenja sam da ćemo uspjeti da obezbjedimo i ispunimo ova dva veoma važna cilja za građane ove zemlje, ali smatram i da nevladin sektor može i mora dati svoj doprinos u ispunjavanju ovih ciljeva.

Potpuno mi je jasno da nakon LJubljanske konferencije, te konferencije u Zadru nevladin sektor ima za cilj stvaranje mnogo jačeg odnosa na relaciji institucije vlasti - nevladin sektor - institucije Evropske unije. Koristim ovu priliku da dam svoju punu podršku tom odnosu i da izrazim uvjerenje da će sve zemlje zapadnog Balkana krenuti istim putem, kako bi i na ovaj način jačali regionalnu saradnju kao preduslov što skorijeg prijema svih zemalja zapadnog Balkana u evropsku porodicu.

Nevladin sektor je imao i veliku ulogu u rekonstrukciji Bosne i Hercegovine u post-ratnom periodu, i to u svim segmentima našeg društva. Sada je sazrelo vrijeme da ovu saradnju dignemo za viši nivo i stvorimo kondiciju kako bi zajednički radili na svim zadacima koji stoje ispred BiH u narednom periodu.

Institucije BiH na svim nivoima čeka niz obaveza kako iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, dokumenta Evropskog partnerstva, kao i iz Mape puta za liberalizaciju viznog režima za građane BiH.

Želim da iskažem svoju spremnost i uputim poziv, kako svim instutucijama vlasti u BiH, tako i svim nevladinim organizacijama, da počnemo zajednički da radimo na aktivnostima koji imaju za cilj ispunjavanje navedenih uslova.

Smatram da bi time poslali veoma jasnu poruku Evropskoj komisiji da je Bosna i Hercegovina zrelo društvo koje promoviše evropske vrijednosti i koje je spremno da zajednički radi na krajnjem cilju, a to je punopravno članstvo u evropskoj porodici.

Dame i gospodo,

Dopustite mi da vas na kraju podsjetim na jednu od definicija civilnog društva koja kaže da je civilno društvo demokratija na djelu, te stoga pozivam sve predstavnike civilnog društva da djeluju u duhu te definicije i na taj način doprinesu razvoju demokratije u našem društvu.

Takođe vas pozivam da vladinom sektoru pomognete u obezbjeđivanju civilizacijskog dijaloga koji je nama u BiH prijeko potreban, jer ne smijemo zaboraviti da napredak možemo obezbjediti samo ukoliko se opredjelimo za put dijaloga i kompromisa i ukoliko naučimo da slušamo i uvažavamo jedni druge. Bosni i Hercegovini je prvenstveno potrebna strpljivost, izgradnja unutrašnjeg povjerenja i dijaloga. Od civilnog sektora očekujem mnogo kada je u pitanju ostvarenje ovih ciljeva.

Hvala