Obraćanje predsjedavajućeg Zvizdića na konferenciji posvećenoj drugoj godišnjici stupanja na snagu SSP-a

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH dr. Denis Zvizdić obratio se u Sarajevu učesnicima konferencije posvećene drugoj godišnjici stupanja na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između BiH i Evropske unije. Obraćanje predsjedavajućeg Zvizdića objavljeno je u cijelosti: 

Cijenjene kolege, poštovane dame i gospodo!

 

Zadovoljstvo mi je što imam priliku da se obratim ovom uvaženom auditoriju na konferenciji kojom obilježavamo dvije godine od stupanja na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Mnogo toga je prethodno kazano, ali dozvolite da ukratko podsjetim šta su tačno značile protekle dvije godine za evropsku budućnost i perspektivu Bosne i Hercegovine.

Ilustrativan opis je dala  uvažena visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku Evropske unije gđa Federica Mogherini, tokom njene posjete Sarajevu u martu ove godine, kada je izjavila da je naša država Bosna i Hercegovina napravila impresivan napredak na putu ka punopravnom članstvu Evropske unije. I to, uistinu, jeste tako. Protekle dvije godine su bile istinska prekretnica za proces evropskih integracija tokom kojeg je Bosna i Hercegovina napravila najznačajniji iskorak i, zbog toga, 2016. godinu možemo s punim pravom nazvati najuspješnijom godinom evropskih integracija, godinom u kojoj smo podnijeli zahtjev za članstvo u Evropskoj uniji u februaru, da bi ona bila prihvaćena na sjednici Vijeća za opće poslove EU održane 20. septembra kada je donesen i Zaključak za pokretanje procesa izrade Mišljenja o bh. zahtjevu za članstvo u EU. Naredni  korak je bio 9. decembar, historijski dan za Bosnu i Hercegovinu, kada mi je uvaženi komesar Hahn u istoj ovog zgradi uručio Upitnik Evropske komisije, čime je i formalno započeo jedan od najsloženijih  procesa izrade Mišljenja koji je u toku.

Svi koji danas sjedimo ovdje znamo vrlo dobro da je navedenim događajima prethodio period stagnacije i nazadovanja u procesu evropskih integracija, period u kojem je na različite načine opstruirano stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, period u kojem smo, nažalost,  izgubili višemilionske iznose nacionalnih i regionalnih IPA fondova, period čije posljedice u određenom dijelu i danas možemo osjetiti. Ipak, zahvaljujući inoviranom pristupu Evropske unije prema BiH iz 2014. godine, odnosno tzv. britansko-njemačkoj inicijativi, dobili smo priliku da s novim zamahom i fokusirajući se na pitanja koja su sami građani kandidirali kao najznačajnija - socio-ekonomski napredak cjelokupnog bh. društva, poduzmemo korake koji su polučili konkretne rezultate. Time je zauzet stav da se kao ključni prioriteti i teme nameću ona pitanja kojima se poboljšava životni standard građana u BiH, jača regionalna saradnja i stvaraju uvjeti za dugoročni mir i stabilnost kao preduvjet ukupnog ekonomskog i društvenog prosperiteta.

Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju potpisali smo davne 2008. godine. U to vrijeme naša država je bila na samom vrhu zemalja Zapadnog Balkana u procesu evropskih integracija, uz zemlje koje su danas ili punopravne članice (R Hrvatska) ili zemlje kandidati (sve ostale zemlje u regionu), a onda je krenuo period stagnacije koji je donio nenadoknadivu štetu svima u BiH. Zbog toga, svi mi kao nosioci izvršnih i zakonodavnih vlasti u BiH dužni smo da građanima cijele Bosne i Hercegovine osiguramo ambijent trajne stabilnosti i prosperiteta, i to kontinuiranim usklađivanjem i prihvatanjem standarda i pravne stečevine Evropske unije, sticanjem statusa kandidata, te u skorijoj budućnosti i početkom otvaranja pregovaračkih poglavlja.

To je ono što želi dominantna većina građana BiH, jer istraživanje koje je Direkcija za evropske integracije provela u 2016. godini pokazuje da ukupan procenat podrške članstvu u EU od strane građana BiH iznosi 76% , pri čemu je u FBiH i Brčko Distriku ovaj procent viši od 90%, dok u RS-u taj procent iznosi 50,7%. Građani su iznijeli jasan stav koji nas sve skupa obavezuje da svi napori, rad i trud u narednom periodu budu dodatno intenzivirani da bismo tu obavezu ispunili.

Proces evropskih integracija nije izoliran process, niti rezultat rada pojedinca, određenog organa vlasti ili institucije, nego cjelokupnog bh. društva i svaki dio ukupne društvene zajednice ima svoju ulogu, ali svakako i koristi od istog. Vijeće ministara BiH je svoju ulogu u ovom procesu prihvatilo veoma seriozno i sve naše obaveze smo profesionalno  ispunjavali. Zadovoljstvo mi je istaći da je pozitivna uloga Vijeća ministara u ovom procesu prepoznata i u Izvještaju Evropske komisije za 2016. godinu.

U protekle dvije godine pokazali smo da je, što se tiče institucija na svim nivoima u Bosni i Hercegovini, moguće  postići visoki stepen usaglašenosti kada se radi o pitanjima ključnim za daljnji napredak na putu u EU. Ne mogu reći da je taj proces bio jednostavan, ali je svakako ostvariv, te u tom smislu daje nadu da ćemo i naredni posao koji stoji pred nama jednako uspješno završiti.

Dozvolite da se kratko osvrnem na najznačajnije rezultate koji su uslijedili nakon stupanja na snagu. Kao što svi znate, svi nivoi vlasti su usvojili sveobuhvatan paket socio-ekonomskih reformi, odnosno Reformsku agendu BiH za period od 2015-2018. godine s pratećim akcionim planovima za nivo Vijeća ministara te planovima za nivo FBiH i RS-a. U okviru nadležnosti Vijeća ministara, Akcioni plan za realizaciju Reformske agende sadrži ukupno 34 aktivnosti. Do 1. 6. 2017. godine u potpunosti je provedeno 18 aktivnosti, što predstavlja stepen realizacije od 53% u odnosu na ukupan broj mjera. Osim ovoga, 7 mjera je započeto u 2015. i 2016. godini, te se provode kontinuirano. U odnosu na broj planiranih mjera u vremenskom periodu od 2 godine, realizirano ih  je 80 % na nivou Vijeća ministara.

Mjere koje su provedene rezultirale su zaustavljanjem rasta javne potrošnje, ograničavanjem i smanjenjem ukupnih izdataka za plaće u javnom sektoru, te povećanjem efikasnosti poreskog sistema. Fiskalni prihodi su kao posljedica povećane efikasnosti poreskih uprava nastavili rast, pa su prikupljeni prihodi od indirektnih poreza u 2016. godini veći za 4,48% u odnosu na 2015. godinu. Prihodi od direktnih poreza u FBiH u 2016. godini su u odnosu na 2015. veći za 11%, a u RS za 7%.

Kao rezultat provođenja mjera iz reformske agende, BiH je sačuvala stabilnost finansijskog sistema i svoj kreditni rejting (izvještaj Moody's za 2017. je očuvao kreditni rejting BiH s pozitivnim perspektivama).

Poboljšanje poslovne klime odrazilo se na nastavak ekonomskog rasta BiH. Realni rast bruto društvenog proizvoda (BDP) u 2015. godini iznosio je 3 %, a u 2016. godini 2,8 %. Analiza porasta BDP-a po ekonomskim granama pokazuje da je najveći rast bio u sektoru poljoprivrede, šumarstva, odnosno drvnoprerađivačke industrije i ribolova (9,36 posto u odnosu na prethodnu godinu), metalske industrije, smještaja i ugostiteljstva (6,13 posto), te prijevoza i skladištenja (4,85 posto).

Uslijed povećanja konkurentnosti bh. kompanija, nastavljen je trend rasta izvoza. U 2016. godini izvoz je za 4,8 posto  bio veći nego u 2015. godini. Pokrivenost uvoza izvozom u 2016. godini se povećala na 58,3% (u odnosu na 56,7% u 2015. godini), dok se vanjskotrgovinski deficit smanjio za oko 4 %.

U prvom kvartalu 2017. godine rezultati su još bolji: izvoz je veći za 13 % u odnosu na isti period 2016. godine, pokrivenost uvoza izvozom je 62,8 %, što predstavlja povećanje od 4,5 % u odnosu na isti period 2016. godine.

Došlo je i do procvata turizma i vezanih privrednih grana. U 2015. godini turisti su ostvarili 1.029.000 posjeta, što je više za 21,5 % i 2.143.118 noćenja, što je više za 25,2 % u odnosu na 2014. godinu. U 2016. godini rast broja posjeta je 11 %, a noćenja 10 % u odnosu na 2015. godinu. Nominalni broj turista u maju 2017. godine je za 26 % veći nego u maju 2016. godine.

Dakle, svi vitalni ekonomski parametri su u porastu.

Nadalje, proces tehničke prilagodbe SSP-a, radi pristupanja Republike Hrvatske Evropskoj uniji, u postupku je ratifikacije i taj postupak je u završnoj fazi.

Između EU i Bosne i Hercegovine se odvija redovan politički i ekonomski dijalog u okviru zajedničkih tijela koja proizlaze iz SSP-a. Tako je prvi sastanak Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje održan u decembru 2015. godine, a odmah potom je održan i prvi sastanak Odbora za stabilizaciju i pridruživanje, te je uspostavljena potrebna institucionalna struktura za buduće cikluse pododbora. Prvi ciklus sastanaka pododbora u okviru SSP-a započeo je u 2016. godini sa 6 održanih sastanka pododbora, dok je  u 2017. godini održan i sastanak Posebne skupine za reformu javne uprave. Drugi sastanak Odbora za stabilizaciju i pridruživanje je održan 31. 5. 2017. godine, a u pripremi je i drugi sastanak Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje.

Regionalna saradnja predstavlja veoma bitan element Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i Bosna i Hercegovina i u tom pogledu pokazuje zavidne rezultate. Vijeće ministara BiH je poseban akcent stavilo na unapređenje saradnje sa susjedima i tome svjedoči i održana zajednička sjednica s Vladom Republike Srbije, kao i nedavni samit premijera Zapadnog Balkana koji je održan u ovoj istoj zgradi, dok trenutno planiramo i održavanje zajedničke sjednice s Vladom Republike Hrvatske kao i Vladom Republike Crne Gore. Punopravno učestvujemo u nizu multilateralnih regionalnih inicijativa, te smo unaprijedili i bilateralne diplomatske odnose. Naročito naglašavamo da je Bosna i Hercegovina po obavezama koje proizilaze iz člana 15. SSP-a potpisala ugovore sa Crnom Gorom i Makedonijom, dok su slični sporazumi sa Albanijom i Srbijom u toku. Također, Bosna i Hercegovina je naročito pohvaljena za sudjelovanje u Berlinskom procesu i Agendi za povezivanje, te očekujemo da će kandidirani bh. projekti biti prihvaćeni ove godine na Samitu zemalja Zapadnog Balkana koji će se održati u Trstu, 12. jula.

Pred Bosnom i Hercegovinom je u narednom periodu važan zadatak, a to je privođenje  kraju procesa odgovaranja na Upitnik Evropske komisije. Pored navedenog, obaveza svih nivoa vlasti jeste da kontinuirano provode obaveze iz Reformske agende i u tom smislu entitetski nivoi će imati značajniju ulogu u narednom periodu.

Moram kazati da smo u  vezi s mehanizmom koordinacije, proteklih ne samo dana, već mjeseci, kao i godinama unazad, mnogo slušali i primjetno je da se dosta proizvoljno daju ocjene o postojanju i funkcionalnosti istog. Želim istaknuti da je mehanizam koordinacije profunkcionirao, i to onog momenta kada je održan prvi sastanak nekog od tijela predviđenih mehanizmom. U tom smislu mi smo već održali nekoliko ključnih sastanaka, kokretno dva sastanka vrhovnog političkog tijela - Kolegija za evropske integracije te četiri sastanka Komisije za evropske integracije, koja je vrhovno stručno tijelo u mehanizmu koordinacije. Na Vijeću ministara su usvojene sve neophodne odluke u cilju formiranja tijela predviđenih Odlukom o sistemu koordinacije u procesu evropskih integracija. Odlukama Vijeća ministara uspostavljene su i radne grupe, odnosno 33 prema poglavljima pravne stečevine EU, te dodatne tri radne grupe u cilju pripreme jedinstvenih odgovora za poglavlja politički i ekonomski kriterij i reforma javne uprave.  Usvojeno je i Jednoobrazno uputstvo o ministarskim konferencijama.

Shodno navedenom, uspostava svih tijela predviđenih sistemom koordinacije je završena. Očekujem da će radne grupe već iduće sedmice  zvanično početi izradu jedinstvenih odgovora u ime BiH. Podsjećam da je u Jedinstveni informacioni sistem svoj doprinos unijelo svih 13 nivoa vlasti te da je prema riječima predstavnika Vlade RS-a i ovaj nivo vlasti pripremio svoj doprinos, stoga, budući da su svi preduvjeti tu, očekujem da se i usaglašen Odgovor Bosne i Hercegovine pripremi u što skorijem roku. Pozivam predstavnike svih nivoa vlasti da, u skladu sa svojim obavezama i nadležnostima, naredni period iskoriste da maksimalnim zalaganjem i zajedničkim radom ovaj neophodan proces zajednički privedemo kraju.

Naglašavam da je stručno-tehnička podrška od samog početka procesa kontinuirano pružana od Direkcije za evropske integracije, shodno propisanim nadležnostima ove institucije, te da će biti i nastavljena u narednom periodu. Puno se  govorilo  i prevođenju, te želim razjasniti da će i ovo pitanje, kao i sva druga, biti riješeno unutar  postojećih bh. kapaciteta.

Naredni koraci Bosne i Hercegovine u smislu ispunjavanja obaveza prema SSP-u trebaju biti usmjereni  na prilagođavanje zakonodavstva u Bosni i Hercegovini zakonodavstvu Europske unije, odnosno izradu sveobuhvatnog Programa integriranja BiH u EU, kako je i propisano članom 70. SSP-a. Iako je obaveza usklađivanja nastupila samim momentom potpisivanja SSP-a, ovaj proces je bio blokiran od pojedinih nivoa vlasti. Budući da su svi zahtjevi sada ispunjeni, odnosno da je uspostavljen mehanizam koordinacije, neophodno je da se odmah po završetku odgovora na Upitnik ovaj proces hitno pokrene i da se postojeće blokade ovog procesa završe. Uporedo s navedenim, prioritet svih treba biti izrada i usvajanje cjelodržavnih strategija u ključnim oblastima u cilju pristupa ukupnim fondovima predviđenim kroz IPA II aranžman. Podsjećam da su do sada usvojene strategije transporta i zaštite okoliša, dok je u toku izrada energetske strategije. Ove strategije predstavljaju ključne dokumente, odnosno uvjete za kandidiranje projekata i privlačenje investicija.

Cijenjene kolege!

Potpuno sam svjestan da trenutna politička klima jasno ukazuje da smo ušli  u period predizbornih kampanja, te da ona može biti ozbiljan razlog usporavanja svih pozitivnih procesa. Napredak ka daljnjoj integraciji u Evropsku uniju i dalje mora ostati najvažniji vanjskopolitički prioritet. Zato želim jasno podvući da evropska budućnost nema alternativu i predstavlja jedini izbor za Bosnu i Hercegovinu,  u cilju osiguranja trajne stabilnosti i ekonomskog prosperiteta, te stvaranja bolje društveno-ekonomske klime za sve njene građane i konstitutivne narode. Nadam se da ćemo jedni drugima, i pozicija i opozicija, u ovom procesu biti podrška, da ćemo sačuvati sinergijski pristup u realizaciji zadataka koji se nalaze na evropskoj agendi Bosne i Hercegovine. Hvala.