Obraćanje predsjedatelja VM BiH Adnana Terzića u Sarajevu na Drugoj regionalnoj konferenciji o razvoju turizma na zapadnom Balkanu

Vaše ekselencije,
Dame i gospodo,

Izuzetna mi je čast i zadovoljstvo da pozdravim i obratim se učesnicima Druge regionalne konferencije o razvoju turizma na Zapadnom Balkanu, koja se organizira u okviru procesa suradnje zemalja Jugoistočne Europe.

U praskozorje desetogodišnjice Dejtonskog mirovnog sporazuma i početka pregovora o procesu stabilizacije i pridruživanja Europskoj Uniji, ohrabrena postignutim unutarnjim reformskim procesima, Bosna i Hercegovina otvara novo poglavlje u svojoj povijesti, hvatajući se u koštac sa novim zahtjevima i izazovima, koje pred nju stavlja globalno tržište, jača jedinstveni ekonomski prostor i unutarnju stabilnost kreirajući ambijent u kojem će svojim građanima i onima koji je posjećuju pružiti sigurnost, slobodu kretanja i prosperitet.

Demokratizacija, tržišno orijentirana ekonomija, regionalna suradnja predstavljaju mehanizme jačanja stabilizacijski tendencija u Regionu. Turizam, jedna od najdominantnijih industrijskih grana današnjice, upravo je važan za uzajamno razumijevanje među ljudima kao i u kontekstu regionalne stabilnosti.

Da bi se postigao održivi ekonomski razvoj, zemlje Zapadnog Balkana trebaju promovirati industrijske sektore koji donose relativno komparativnu prednost. U tom svjetlu treba naglasiti razvoj nacionalnih strategija u oblasti turizma, reformu politika, standardizaciju i podršku privatnog sektora, medija i uslužnih djelatnosti.

Turizam igra značajnu ulogu u kreiranju novih radnih mjesta i stvaranju kapitala, promociji razvoja sela, poljoprivrede, u izgradnji održivog humanog razvoja uključujući smanjenje siromaštva, zaštitu okoliša i učešće ženske radne snage.

Turističke atrakcije predstavljaju većinom kulturno-historijski i spomenici prirode. Bez zaštite okoliša kao segmenta u procesu planiranja, nemoguć je i održivi razvoj. Zaštita okoliša je preduvijet razvojne strategije u oblasti turizma i presudan kad se na razvoj gleda sa ekonomskog stanovišta. Ona uključuje i javnu naobrazbu, marketinške strategije te povećano učešće građanstva kroz razvoj eko-turizma.

Izgradnja turističke infrastrukture, koja će odgovoriti zahtjevima tržišta, iziskuje i promociju direktnih stranih ulaganja i konkretne akcione planove u okviru procesa suradnje zemalja Jugoistočne Europe.


Putovanje i turizam – koje obuhvataju transport, smještaj, ugostiteljstvo, rekreaciju i usluge za posjetioce – čine privrednu granu najvećeg prioriteta i najuspješnijih poslodavaca. U BiH se očekuje da će putovanje i turizam u 2005. godini ostvariti 942,2 miliona KM ekonomske aktivnosti. Do 2015. godine očekuje se ukupna potražnja i porast na 1.951,6 miliona KM.

Očekuje se da će bh turizam i putovanje doprinijeti 1,3 % bruto društvenom proizvodu 2005. godine u iznosu od 173,6 miliona KM, sa nominalnim rastom na 327,4 miliona KM do 2015. godine. U ovoj godini, u ukupnoj zaposlenosti BiH, jedno od svaka 21,3 radna mjesta pripada generisanom turizmu, odnosno do 2015. godine, jedno od 20 radnih mjesta .

Turistička industrija postaje najveći svjetski resurs za zapošljavanje. Ona stimuliše ulaganja u infrastrukturu, od kojih većina pomažu poboljšanju uvjeta življenja lokalne zajednice, a državi donosi ogromne prihode.

Prvobitna studija razvoja i rasta svjetskog turizma od 1995. do 2020. svrstala je BiH na visoko treće mjesto sa godišnjom stopom rasta od 10,5 odsto.

Nepostojanje autoriteta za turizam na nivou cijele države, nepostojanje jedinstvene zakonske regulative BiH, disharmoničnost propisa unutar entiteta, neusaglašenost zakona sa regulativom u zemljama EU, kao i standardi u turizmu, ne korespondiraju sa međunarodnim, i to može samo dovesti u opasnost predviđeni trend.

Stoga je potrebno uložiti napore u kreiranju dugoročne strategije razvoja turizma BiH, dovršiti proces privatizacije, postojeći sistem promocije turizma na državnom nivou učiniti efikasnijim, funkcionalno koristiti postojeće resurse, promovirati direktna strana ulaganja kroz ubrizgavanje svježeg kapitala i stimulativnih sredstava u sektoru turizma. Vjerujem da bi ova konferencija mogla ponuditi dio odgovora na ove izazove.

Usto, shodno komparativnim prednostima turizma BiH, stvaranje edukativnih institucija za turizam i profesionalnog menadžmenta ubzano će rješavati probleme koji koče razvoj turističke industrije.

Regionalno, Zapadni Balkan može odigrati odlučujuću ulogu u promociji razvoja odgovornog, održivog i opće prihvatljivog turizma s ciljem jačanja ekonomskog razvoja, međusobnog razumijevanja, mira, prosperiteta uz generalno poštivanje ljudskih prava i fundamentalnih sloboda.

Na kraju bih se najiskrenije zahvalio Vladi Japana za njen bespoštedni doprinos u organizaciji Konferencije, naročito u promociji eko-turizma u Bosnia i Hercegovini, kao i UNDP-u na njegovom angažmanu u razvoju turizma.

Želim Vam uspješan rad i ugodan boravak u Bosni i Hercegovini. (Kraj)