Državni i entitetski zvaničnici razmatrali stabilizacione mjere za sektor mljekarstva



Na osnovi inicijative koju je na 111. sjednici Vijeća ministara BiH predložio ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Boris Tučić donesen je zaključak o sazivanju sastanka na koji su, pored  predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH i ministra Tučića, bili pozvani i zamjenik predsjedavajućeg i ministar finansija i trezora Nikola Špirić, zamjenik predsjedavajućeg i ministar vanjskih poslova Zlatko Lagumdžija, direktor Uprave za indirektno oporezivanje Miro Džakula, predsjednica Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović, premijer Vlade FBiH Nermin Nikšić, entitetski ministri poljoprivrede, direktor Ureda za veterinarstvo BiH te direktorica DEI-ja Nevenka Savić.

Pored predsjedavajućeg Bevande i ministra Tučića, današnjem sastanku su se odazvali direktor Uprave za indirektno oporezivanje, direktor Ureda za veterinarstvo BiH, direktorica Direkcije za evropske integracije, entitetski ministri poljoprivrede, te predstavnici ostalih koji su bili pozvani na sastanak.

Na sastanku su razmatrane stabilizacione mjere u okviru ustavne nadležnosti koje je moguće preduzeti u narednom periodu kako bi se pomoglo  proizvođačima mlijeka i mliječnih proizvoda u BiH. Konstatirano je da bi za  institucionalni oblik za rješavanje ovih pitanja na nivou BiH bilo potrebno posredstvom Fiskalnog vijeća BiH proširiti globalni fiskalni okvir kao osnovnu pretpostavku za stvaranje institucionalnog kapaciteta.

Iskazana je podrška primarnim proizvođačima mlijeka i mliječnih proizvoda u BiH te je upućen apel entitetskim vladama da tokom planiranja budžeta za narednu godinu posebno vode računa o stavkama koje se odnose na podsticaje domaćim poljoprivrednim proizvođačima.

Kada je riječ o zahtjevu za uvođenje akciza na mlijeko i mliječne proizvode u BiH,  rečeno je da mlijeko i mliječni proizvodi ne predstavljaju akcizni već prehrambeni proizvod, a u vezi s uvođenjem dodatnih carinskih opterećenja, takozvanih prelevmana, istaknuto je da bi se time prekršio Privremeni sporazum o stabilizaciji i pridruživanju   koji BiH ima s Evropskom unijom. Ukoliko bi nadležne institucije prihvatile ovu inicijativu, tada bi bila neophodna izmjena Zakona o carinskoj tarifi BiH koju bi trebalo da usvoji parlament BiH i za što je, u periodu neposredno nakon održanih izbora u BiH i u očekivanju konstituiranja novog saziva PSBiH,  potreban duži period.

Učesnici sastanka zaključili su da je jedna od mjera stabilizacije u sektoru mljekarstva u BiH svakako osiguranje dodatnog tržišta za proizvode animalnog porijekla iz BiH, među kojima centralno mjesto zauzima tržište Evropske unije, CEFTA-e, Republike Turske i Ruske Federacije.

Učesnici sastanka upoznati su s analizom Uprave za indirektno oporezivanje, koja se odnosi na uvoz i izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda, a koja pokazuje da nije registriran prekomjerni uvoz ove kategorije proizvoda iz zemalja Evropske unije, kao ni postojanje uvoza po dampinškim cijenama u 2014. godini u odnosu na 2013. godinu. Upravo suprotno, prema podacima Uprave, registriran je pad uvoza mlijeka i mliječnih proizvoda u 2014. godini za oko 11 posto u odnosu na isti period prethodne godine. Činjenica je da je u pomenutom periodu izvoz mlijeka smanjen.

Vlasti u BiH ostaju otvorene za dijalog s udruženjima poljoprivrednika na bazi tačno utvrđenih činjenica jer samo na taj način mogu se rješavati problemi u vezi s plasmanom proizvoda animalnog porijekla, poručeno je sa sastanka, koji je održan  na osnovu zaključka Vijeća ministara BiH s prošle sjednice. (kraj)