Održana 97. sjednica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine

VM BiH IZDVOJILO MILION KM ZA SANIRANJE POSLJEDICA POŽARA U TUZLI I VLASENICI

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva sigurnosti, donijelo je Odluku o odobravanju milion KM iz tekuće budžetske rezerve za 2025. godinu za pomoć u saniranju posljedica od požara u Gradu Tuzli i Općini Vlasenici.  

Gradu Tuzli će biti doznačeno 700.000 KM, a Općini Vlasenici 300.000 KM zа sanaciju posljedica požara, u skladu sa zaključkom s 94. sjednice Vijeća ministara BiH. 

Krajnji korisnici ove pomoći dužni su dostaviti izvještaje o namjenskom utrošku sredstava, najkasnije do 31. 12. 2026. godine, koji će Ministarstvo sigurnosti dostaviti Vijeću ministara BiH na razmatranje.

Podsjećamo da su u Vlasenici u augustu ove godine gorjele dvije stambene zgrade, dok je u noći 4. novembra 2025. godine izbio požar u JU Dom penzionera u Tuzli, u kojem je živote izgubilo više štićenika ovog doma. 

FONDU ZA POVRATAK 10 MILIONA KM  

Vijeće ministara BiH donijelo je Odluku o preraspodjeli 10.000.000 KM iz budžeta Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine u budžet Fonda za povratak Bosne i Hercegovine za realizaciju projekata u cilju finansiranja prava iz Aneksa VII Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Sredstva za provođenje Revidirane strategije BiH za provođenje Aneksa VII Dejtonskog mirovnog sporazuma osiguravaju se udruživanjem sredstava iz budžeta  institucija BiH, entiteta i Brčko distrikta BiH.

Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica, Republički sekretarijat za raseljena lica i migracije Republike Srpske, Vlada Brčko distrikta BiH i Fond za povratak BiH potpisali su Sporazum o udruživanju i načinu realizacije sredstava za ostvarivanje prava iz Aneksa VII Daytonskog mirovnog sporazuma u 2025. godini.    

RAZMOTRENI DOPISI BHRT-a  

Vijeće ministara BiH  upoznato je s dopisima Javnog radiotelevizijskog servisa Bosne i Hercegovine BHRT-a kojim se traži finansijska pomoć za prevladavanje problema u poslovanju.

UTVRĐENA GODIŠNJA KVOTA RADNIH DOZVOLA ZA ZAPOŠLJAVANJE STRANACA

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva civilnih poslova, donijelo je Odluku o utvrđivanju godišnje kvote radnih dozvola za zapošljavanje stranaca u Bosni i Hercegovini za 2026. godinu.

Donošenjem ove odluke kvalitetnije se zadovoljava potreba tržišta rada bez ugrožavanja domaće radne snage te doprinosi smanjenju rada na crno stranih državljana. 

Ukupna godišnja kvota radnih dozvola za produženje i novo zapošljavanje iznosi 7.427 radnih dozvola, od čega se na Federaciju Bosne i Hercegovine odnosi 4.500, na Republiku Srpsku 2.000 i Brčko distrikt Bosne i Hercegovine 927 radnih dozvola.

Broj radnih dozvola koje se mogu izdati za produženje već izdanih radnih dozvola iznosi 2.350 (Federacija BiH 1.500, Republika Srpska 500 i Brčko distrikt BiH 350), dok se za novo zapošljavanje stranaca može izdati 5.077 radnih dozvola (Federacija BiH 3.000, Republika Srpska 1.500 i Brčko distrikt BiH 577 radnih dozvola).

Najviše, 1.760 radnih dozvola namijenjeno je djelatnostima građevinarstva, njih 1.060  prerađivačkoj industriji, dok je 560 radnih dozvola odobreno hotelijerstvu i ugostiteljstvu za pružanje usluga smještaja, pripreme i usluživanja hrane.    

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine utvrđuje godišnju kvotu radnih dozvola u skladu s migracijskom politikom, i uz uvažavanje stanja na tržištu rada.

USVOJENA CARINSKA TARIFA

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, donijelo je Odluku o utvrđivanju Carinske tarife za 2026. godinu, usklađenu s Harmoniziranim sistemom i Kombiniranom nomenklaturom Evropske unije.

Donošenje ove odluke omogućit će uspješnije obavljanje vanjskotrgovinskih poslova između privrednih subjekata u Bosni i Hercegovini i u zemljama potpisnicama CEFTA sporazuma, odnosno državama članicama Evropske unije.

RAZMOTRENA INFORMACIJA O IMPLEMENTACIJI REFORMSKE AGENDE

Vijeće ministara BiH razmotrilo je Informaciju Direkcije za ekonomsko planiranje o statusu Reformske agende BiH, obavezama prema Planu rasta za Zapadni Balkan i narednim institucionalnim koracima BiH, o kojoj će se naknadno izjasniti, nakon   što se analiziraju sugestije date predlagaču iznesene na samoj sjednici. 

MJERE PROTIV PRANJA NOVCA, FINANSIRANJA TERORISTIČKIH AKTIVNOSTI I ORUŽJA

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva sigurnosti, donijelo je Odluku o formiranju radnih podgrupa Stalnog koordinacijskog tijela za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, te finansiranja širenja oružja za masovno uništenje u Bosni i Hercegovini.

Ovom odlukom formira se deset radnih podgrupa uz definiranje njihovih konkretnih zadataka i rokova za izvršenje u cilju efikasnijeg provođenja međunarodnih standarda u oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti te finansiranja širenja oružja za masovno uništenje.

Ranije formiranje Stalnog koordinacijskog tijela za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma u BiH i sada radnih podgrupa koje će izvršiti analizu i reviziju procjene rizika od pranja novca i finansiranja terorizma u BiH u svim sektorskim oblastima jedna je od aktivnosti koje je preporučio Moneyval komitet.

IZMJENA TARIFA ADMINISTRATIVNIH TAKSI 

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva vanjskih poslova, donijelo je Odluku o izmjenama Tarife administrativnih taksi uz prihvaćene korekcije Ureda za zakonodavstvo Vijeća ministara BiH.

Izmjenama Tarife omogućava se da cijene usluga koje pružaju diplomatsko-konzularna predstavništva BiH budu izražene u eurima, imajući u vidu činjenicu da je konvertibilna marka vezana za euro putem currency boarda i da je kurs konvertibilne marke fiksan u odnosu na euro.

Kako su od 2002. godine, kada su utvrđene sadašnje usluge i njihove cijene, diplomatsko-konzularna predstavništva proširila raspon usluga koje pružaju, bilo je nužno uvrštavanje novih usluga u Tarifu administrativnih taksi te njihovo specificiranje i usklađivanje tamo gdje je bilo moguće s cijenama usluga koje pružaju diplomatsko-konzularna predstavništva zemalja regije.

RAST VANJSKOTRGOVINSKE RAZMJENE ZA TRI KVARTALA OVE GODINE

Vijeće ministara BiH usvojilo je Analizu vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine za period I - IX 2025. godine, koju Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa dostavlja na kvartalnom nivou.

Ukupna vanjskotrgovinska razmjena u odnosu na isti period 2024. godine rasla je za 4,93 %, uvoz je rastao za 4,33 %, a izvoz za 6 %, te je pokrivenost uvoza izvozom povećana za 0,90 % i iznosi 56,67 %, uz rast vanjskotrgovinskog deficita od 2,22 %.

Prema analizi, ukupna robna razmjena Bosne i Hercegovine u periodu I – IX 2025. godine iznosila je 34,83 milijarde KM. Vrijednost izvezene robe bila je 12,60 milijardi KM, a vrijednost uvezene robe iznosila je 22,23 milijarde KM, što je dovelo do vanjskotrgovinskog deficita od 9,63 milijarde KM.

U devet mjeseci ove godine Bosna i Hercegovina je najviše izvozila električnu energiju  u vrijednosti  654,9 miliju KM, izoliranu žicu, kablove u vrijednosti 549,7 miliona KM, željezne ili čelične konstrukcije i njihove dijelove u vrijednosti od 417,3 miliona KM, dijelove i pribor za motorna i vučna vozila u vrijednosti od 400,8 miliona KM, te ostali namještaj i njegove dijelove u vrijednosti od 338,8 miliona KM.

Istovremeno, Bosna i Hercegovina je najviše uvozila naftna ulja, osim sirovih u vrijednosti 1,63 milijarde KM, putničke automobile u vrijednosti 1,03 milijarde KM, lijekove u vrijednosti 581,2 miliona KM, te električnu energiju u vrijednosti 482,3 miliona KM.

Najviše robe izvezeno je u: Hrvatsku 2,32 milijarde KM, Njemačku 1,83 milijarde KM, Srbiju 1,40 milijardi KM, Austriju 1,17 milijardi KM, Sloveniju 1,04 milijarde KM, te u Italiju 939,32 miliona KM.

Najviše robe uvezeno je iz: Italije 2,57 milijardi KM, Njemačke 2,52 milijarde KM, Srbije 2,40 milijardi KM, Kine 2,35 milijardi KM, Hrvatske 1,93 milijarde KM, te iz Turske 1,21 milijardu KM.

Najveću  pokrivenost uvoza izvozom u periodu I – IX 2025. godine Bosna i Hercegovina je ostvarila s Austrijom (155,73 %), Slovenijom (130,03 %), Hrvatskom (119,92 %) i Njemačkom (72,36 %).

Izvoz u zemlje EU iznosio je 9,28 milijardi KM, što je za 5,83 % više nego u istom periodu 2024. godine, dok je uvoz iznosio 12,90 milijardi KM, odnosno za 1,85 % više u odnosu na isti period prošle godine. Deficit u robnoj razmjeni sa zemljama EU iznosio je 3,62 milijarde KM, što je za 7,08 % manje od deficita u periodu I – IX 2024. godine.

Izvoz u zemlje CEFTA-e iznosio je 2,19 milijardi KM, što je za 9,78 % više nego u prvih devet mjeseci prošle godine, dok je uvoz iznosio 2,77 milijardi KM, što je za 10,47 % više u odnosu na isti period 2024. godine. U periodu I – IX 2025. godine u odnosu na isti period prošle godine zabilježen je deficit u robnoj razmjeni sa zemljama CEFTA-e od 584,25 miliona KM i rast deficita od 13,13 %.

Izvoz u ostale zemlje ostvaruje udjel od 8,99 % u ukupnom bh. izvozu, dok uvoz iz ostalih zemalja u ukupnom bh. uvozu učestvuje s 29,51 %.

SAGLASNOST NA PRAVILNIK  O SLUŽBENIM VOZILIMA GRANIČNE POLICIJE BiH

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva sigurnosti, dalo je saglasnost na Pravilnik o broju, uvjetima nabavke, načinu korištenja i određivanju osoba s pravom korištenje službenih vozila za specijalizirane namjene u Graničnoj policiji Bosne i Hercegovine.

Pravilnikom je obuhvaćeno maksimalno 469 vozila, uključujući vozila koja se nabavljaju iz budžeta i iz donacija.

Granična policija BiH pokriva državnu granicu u dužini od 1.551 km, s ukupno 83 granična prijelaza, od čega je 55 međunarodnih graničnih prijelaza te 28 graničnih prijelaza za pogranični saobraćaj.

DODATNA INFORMACIJA U VEZI S PROVOĐENJEM PREPORUKA GRECO-a

Vijeće ministara BiH usvojilo je Informaciju o pripremljenoj Dodatnoj informaciji u vezi s provođenjem preporuka GRECO-a u četvrtom krugu evaluacije, koju će Ministarstvo sigurnosti dostaviti Sekretarijatu GRECO-a.  

Planirano je da Četvrti privremeni izvještaj o usklađenosti Bosne i Hercegovine s preporukama GRECO-a u četvrtom krugu evaluacije bude razmatran na 102. plenarnoj sjednici GRECO-a u martu 2026. godine.

Dodatna informacija o provođenju preporuka GRECO-a pripremljena je na osnovu informacija dobivenih od relevantnih institucija različitih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini, nakon usvajanja Trećeg privremenog izvještaja o usklađenosti Bosne i Hercegovine s preporukama GRECO-a u četvrtom krugu evaluacije, koji se bavi „Sprečavanjem korupcije među članovima parlamenta, sudijama i tužiocima“.

U Trećem privremenom izvještaju, usvojenom u novembru 2024. godine, GRECO je zaključio da je Bosna i Hercegovina ostvarila mali i ograničen napredak u implementaciji preporuka.

IMPLEMENTIRATI PREPORUKE VIJEĆA ZA LJUDSKA PRAVA  UN-a

Vijeće ministara BiH usvojilo je u novom tekstu Informaciju Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice u vezi sa Zaključnim zapažanjima na Četvrti periodični izvještaj Bosne i Hercegovine o implementaciji Univerzalnog periodičnog pregleda o stanju ljudskih prava pred Vijećem za ljudska prava UN-a, s prijedlogom zaključaka.

Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice će Zaključna zapažanja i preporuke Vijeća za ljudska prava UN-a, s prijedlogom zaključaka na Četvrti ciklus Univerzalnog periodičnog pregleda o stanju ljudskih prava u BiH objaviti na svojoj službenoj internetskoj stranici. 

Istovremeno će ključne napomene i preporuke Vijeća za ljudska prava UN-a i zaključke Vijeća ministara na Četvrti ciklus Univerzalnog periodičnog pregleda o stanju ljudskih prava u BiH dostaviti svim nadležnim tijelima u BiH u cilju njihove implementacije, čime naša zemlja nastavlja raditi na daljnjem unapređenju strateškog planiranja u području prevencije i poboljšanja stepena zaštite ljudskih prava.

Delegacija Bosne i Hercegovine predstavila je Četvrti periodični izvještaj u januaru 2025. godine u Ženevi. 

ISTEK MANDATA

Vijeće ministara BiH upoznato je s Informacijom o isteku mandata Tariku Rahiću, direktoru Agencije za javne nabavke BiH 5. 5. 2026. godine  i zaključilo da je potrebno pravovremeno raspisati javni konkurs za popunu ove pozicije. 

Također, Vijeće ministara BiH zadužilo je Agenciju za  državnu službu BiH da se očituje o pokretanju nove konkursne procedure za popunjavanje radnog mjesta direktora Agencije za osiguranje u Bosni i Hercegovini, nakon što je na prethodnom javnom konkursu najuspješniji kandidat iz Mišljenja Agencije za državnu službu BiH u međuvremenu napunio 65 godina života.       

KRITERIJI ZA IMENOVANJE ČLANOVA KOMISIJE ZA KONCESIJE BiH

Vijeće ministara BiH donijelo je Odluku o kriterijima za imenovanje članova Komisije za koncesije Bosne i Hercegovine i Rješenja o imenovanju Komisije za provođenje konkursne procedure za izbor sedam članova Komisije za koncesije Bosne i Hercegovine, a na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa.

Uz opće uvjete koje kandidat za člana Komisije mora ispunjavati definirani su i posebni uvjeti koji, među ostalim, uključuju najmanje VII stepen stručne spreme, odnosno visoko obrazovanje bolonjskog sistema studiranja vrednovan s najmanje 240 ECTS bodova iz oblasti prava, ekonomije i inženjerstva; najmanje pet godina radnog iskustva u struci i položen stručni ispit.

Istovremeno, kandidat treba ispunjavati uvjete propisane Zakonom o sprečavanju sukoba interesa u institucijama na nivou BiH, treba biti afirmirani stručnjak u području djelovanja, protiv kojeg se ne vodi krivični postupak i nije bio osuđivan zbog krivičnog djela te da nema direktnih i indirektnih interesa u bilo kojoj aktivnosti koji bi doveli do sukoba interesa. Također, ne može biti angažiran na drugom poslu niti vršiti bilo koju drugu dužnost te obavljati političke aktivnosti.

Rješenjem je imenovana Komisija za provođenje konkursne procedure za izbor sedam članova Komisije za koncesije BiH, sastavljena od pet članova, i to tri državna službenika iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa i dva neovisna stručnjaka.

RATIFIKACIJA SPORAZUMA

Na prijedlog Ministarstva vanjskih poslova utvrđen je Prijedlog odluke o ratifikaciji Sporazuma između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Kraljevine Saudijske Arabije o uzajamnom izuzeću od zahtjeva za kratkoročnu vizu za nositelje diplomatskih, posebnih i službenih pasoša, koji će biti upućen Predsjedništvu BiH u daljnju proceduru ratifikacije.    

UČEŠĆE U PROGRAMU EU-a HORIZONT EVROPA

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva civilnih poslova, usvojilo je Informaciju o učešću Bosne i Hercegovine u Okvirnom programu Evropske unije za istraživanje i inovacije Horizont Europa za 2024. godinu.

Ministarstvo civilnih poslova tokom 2024. godine, kroz tekući grant „Program za pripremu projekata i potencijalnih kandidata za sredstva iz fonda Horizont Europa“, podržalo 35 projekata u ukupnom iznosu 435.500 KM. Putem tekućeg granta „Pomoć tehničkoj kulturi i inovatorstvu u Bosni i Hercegovini“ podržano je 30 projekata u iznosu od 117.000 KM.

Prema podacima Evropske komisije, u periodu 2021 - 2024. godina, 42 pravna subjekta iz naše zemlje su potpisala ugovore o korištenju grant sredstava iz fonda Horizont Europa za 54 projekta, u ukupnom iznosu 11,52 miliona eura.

S ciljem uspješnog učešća u ovom programu Ministarstvo civilnih poslova usko sarađuje s Evropskom komisijom i Delegacijom EU-a u BiH, kao i s nadležnim entitetskim i kantonalnim ministarstvima.

PODRŠKA PROJEKTIMA IZ FONDA HORIZONT EUROPA I PODRŠKA INOVATORSTVU  

Vijeće ministara BiH usvojilo je Informaciju Ministarstva civilnih poslova o Prijedlogu odluke o kriterijima za raspored sredstava iz tekućeg granta “Programi  za pripremu projekata i potencijalnih kandidata za sredstva iz fonda Horizont Europa i podrška inovatorstvu" za period 2025 - 2027. godina.

Ovo je novi grant u 2025. godini ukupno vrijedan 561.000 KM, koji je nastao spajanjem dva prethodna granta: “Programi za pripremu projekata i potencijalnih kandidata za sredstva iz fonda Horizont Europa“ (444.000 KM) i “Podrška tehničkoj kulturi i inovatorstvu u Bosni i Hercegovini“  (117.000 KM).             

Grantom  je planirana podrška za sve institucije, organizacije i pojedince koji su u ranijem periodu podržavani kroz dva granta, u skladu s kriterijima koje utvrđuje Vijeće ministara BiH.

Do spajanja dva granta došlo je zbog racionalizacije poslova u  tehničkom i funkcionalnom smislu unutar nadležnog sektora u Ministarstvu civilnih poslova. (kraj)