Održana 83. sjednica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine

USVOJENA STRATEGIJA INTEGRIRANOG UPRAVLJANJA GRANICOM S AKCIONIM PLANOM 

Na prijedlog Ministarstva sigurnosti usvojena je Strategija integriranog upravljanja granicom u Bosni i Hercegovini i Akcioni  plan za njenu provedbu za period 2025 - 2029. godine, čime se integrirano upravljanje granicom u našoj zemlji harmonizira s pravnom stečevinom EU.

Bosna i Hercegovina donošenjem ove strategije i pratećeg akcionog plana nastavlja razvijati i usklađivati vlastiti koncept s novim evropskim konceptom integriranog upravljanja granicom u cilju efikasnog nadzora granica te jačanja međuagencijske saradnje unutar BiH.

Novi koncept Strategije doprinijet će jačanju partnerstva, stabilnosti i privrednog prosperiteta BiH, te će ojačati saradnju sa zemljama regije, uz bolju koordinaciju i saradnju svih relevantnih službi i agencija koje su uključene u nadzor i kontrole granice.

Istovremeno će realizacija strateških mjera osigurati funkcionalniji i efikasniji sistem upravljanja granicom u BiH, što će rezultirati povećanjem ukupne sigurnosti u Bosni i Hercegovini i olakšati protok ljudi, robe i transportnih sredstava preko granice.

Koordinacijsko tijelo će jednom godišnje Vijeću ministara BiH podnijeti izvještaj o provođenju ove strategije i pratećeg akcionog plana.

PREDSJEDAVAJUĆA KRIŠTO IZVIJESTILA VMBiH O RJEŠAVANJU PROBLEMA PROFESIONALNIH VOZAČA NA PODRUČJU EU    

Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, nakon održanog regionalnog samita o Planu rasta u Skopju, na kojem su učestvovali i ostali lideri zemalja regije  i visoki zvaničnici Evropske unije, izvijestila je Vijeće ministara BiH kako je postignut visok stepen saglasnosti učesnika sastanka za rješavanje problema profesionalnih vozača na području EU i čekanja na granici. 

Funkcionalno rješenje bit će temeljeno na realnom vremenu ulaska i izlaska profesionalnih vozača, što će otkloniti probleme i omogućiti stabilno odvijanje međunarodnog cestovnog prijevoza.

RATIFIKACIJA SPRAZUMA O FINANSIRANJU GODIŠNJEG AKCIONOG PLANA EU ZA BiH

Na sjednici je utvrđen Prijedlog odluke o ratifikaciji Sporazuma o finansiranju Godišnjeg akcionog plana za Bosnu i Hercegovinu za 2024. godinu između Evropske unije, koju predstavlja Evropska komisija, i Bosne i Hercegovine, koju predstavlja Direkcija za evropske integracije Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, koji je potpisan u martu i maju 2025. godine u Bruxellesu i Sarajevu. 

Na ovaj način Evropska unija, na osnovu Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA III), pruža podršku Bosni i Hercegovini u brojnim područjima, uključujući unapređenje vladavine prava, jednakosti, rodne ravnopravnosti, ekonomski razvoj te ostvarivanje napretka u ispunjavanju obaveza za pristupanje EU.

USVOJEN REVIDIRANI AKCIONI PLAN ZA IZVRŠENJE PRESUDA EVROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA

Vijeće ministara BiH usvojilo je Revidirani akcioni plan za izvršenje presuda Evropskog suda za ljudska prava u predmetima Zornić protiv Bosne i Hercegovine, Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine, Pilav protiv Bosne i Hercegovine i Pudarić protiv Bosne i Hercegovine, s korekcijama na sjednici. 

Ministarstvo pravde BiH zaduženo je da pripremi i Vijeću ministara BiH na usvajanje dostavi u roku od 15 dana prijedlog odluke o formiranju radne grupe za pripremu nacrta amandmana na Ustav Bosne i Hercegovine i nacrta izmjena i dopuna Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, s ciljem provedbe presuda Evropskog suda za ljudska prava.

Radnu grupu činit će šest članova, tri predstavnika Vijeća ministara BiH, dva predstavnika Vlade Federacije BiH i jedan predstavnik Vlade Republike Srpske. Ministarstvo pravde dužno je pružiti administrativnu i tehničku pomoć formiranoj radnoj grupi te će o svim aktivnostima radne grupe informirati Ured zastupnika Vijeća ministara Bosne i Hercegovine pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu.

USVOJENI DVOGODIŠNJI PLAN AKTIVNOSTI PROTUMINSKOG DJELOVANJA U BiH I PLAN DEMINIRANJA ZA 2025.

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva civilnih poslova, usvojilo je Plan aktivnosti protuminskog djelovanja u Bosni i Hercegovini za 2025. i 2026. godinu i Plan deminiranja u Bosni i Hercegovini za 2025. godinu.

Komisija za deminiranje u Bosni i Hercegovini i Centar za uklanjanje mina u BiH (BHMAC) dostavit će Plan aktivnosti protuminskog djelovanja u BiH Komitetu za implementaciju obaveza po Konvenciji o zabrani upotrebe, stvaranja zaliha, proizvodnje i prijenosa protivpješadijskih mina i o njihovom uništavanju, putem Implementacijske jedinice Ženevskog centra.

Danas usvojeni Plan deminiranja u Bosni i Hercegovini za 2025. godinu prati Lista prioriteta za deminiranje Federacije BiH i Republike Srpske.   

Težište protuminskih akcija u Bosni i Hercegovini će i dalje biti usmjereno na ugrožene zajednice i njihove potrebe, uz smanjenje rizika od mina i njihovog negativnog društveno-ekonomskog utjecaja.

Za provođenje Plana aktivnosti protuminskog djelovanja u Bosni i Hercegovini finansijska sredstva se osiguravaju iz donatorskih sredstava, budžeta institucija BiH i budžeta entiteta, kao i iz drugih izvora, shodno odredbama člana 18. Zakona o deminiranju u BiH.

Realne procjene iz revizije Strategije protuminskog djelovanja na osnovu raspoloživih deminerskih kapaciteta i ostalih okolnosti koje utječu na proces protuminskog djelovanja govore kako je moguće deminiranje 75 kvadratnih kilometara godišnje u 2025. i 2026. godini.

U BiH je minsko sumnjivim površinama još pokriveno 1,6 % teritorije zbog čega je Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva civilnih poslova, ranije zadužilo BHMAC i Komisiju za deminiranje da pripreme sveobuhvatnu analizu protuminskog djelovanja od potpisivanja Ottawske konvencije do danas te da sačine detaljan akcioni plan za okončanje procesa deminiranja koji će biti temelj za planiranje realnog konačnog roka za „Bosnu i Hercegovinu bez mina“.

NASTAVAK DJELOVANJA EVROPSKE INVESTICIJSKE BANKE U BiH

Vijeće ministara BiH potvrdilo je da dodjeljivanje kredita Evropske investicijske banke finansijskim institucijama spada u opseg Okvirnog sporazuma između Bosne i Hercegovine i Evropske investicijske banke, kojim se reguliraju aktivnosti ove banke u Bosni i Hercegovini.

Evropska investicijska banka dodjeljuje kredite finansijskim institucijama zemalja Zapadnog Balkana za osiguranje povoljnijeg kreditiranja malih i srednjih preduzeća i povećanje njihove konkurentnosti primjenom zelenih i inovativnih investicija do iznosa 170.000.000 eura.

Donošenjem ovog zaključka Vijeće ministara BiH potvrdilo je da je dodjeljivanje kredita Evropske investicijske banke, među ostalim i bankama u BiH za navedene projekte, u skladu s Okvirnim sporazumom između Bosne i Hercegovine i Evropske investicijske banke i osigurat će njeno djelovanje na teritoriji BiH.

Ovaj zaključak nije u vezi sa zaduživanjem niti davanjem bilo kakvih garancija Bosne i Hercegovine.

EU PRIORITET: VMBiH TRAŽI NACRT NOVOG ZAKONA O JAVNIM NABAVKAMA

Na sjednici je zadužena Agencija za javne nabavke BiH da Vijeću ministara BiH dostavi nacrt novog zakona o javnim nabavkama do 31. 12. 2025. godine u skladu sa Strategijom javnih nabavki za 2024 – 2028. u Bosni i Hercegovini, te u tom pravcu intenzivira saradnju s Odborom Agencije za javne nabavke i uključi odgovarajuće eksperte kako bi se došlo do najboljeg zakonskog rješenja i omogućila prohodnost za usvajanje ovog zakona. 

Prethodno je primljena na znanje Informacija Agencije za javne nabavke Bosne i Hercegovine o primjeni Zakona o javnim nabavkama koju su početkom ove godine zatražili Vijeće ministara BiH  i Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

Novi zakon o javnim nabavkama  trebao bi otkloniti uočene nelogičnosti, nedorečenosti i nejasne odredbe važećeg Zakona o javnim nabavkama i ovu oblast potpuno uskladiti s direktivama EU. 

SMANJEN BROJ NEZAKONITIH MIGRANATA

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva sigurnosti, usvojilo je Informaciju o stanju u oblasti migracija u Bosni i Hercegovini za prvi kvartal 2025. godine, koja će s korekcijom sa sjednice biti dostavljena Predsjedništvu BiH i Zajedničkoj komisiji za odbranu i sigurnost Parlamentarne skupštine BiH.

Tokom izvještajnog perioda usvojen je Zakon o graničnoj kontroli, čime je ispunjena jedna od prioritetnih preporuka Evropske komisije, a koje se tiču upravljanja migracijama, azilom i granicama. Potpisana je i Mapa puta za saradnju između Bosne i Hercegovine i Agencije EU-a za azil 2025 – 2027. godina.

U periodu od 1. januara do 31. marta 2025. godine nastavljen je trend smanjenja broja nezakonitih migranata na teritoriji Bosne i Hercegovine, a evidentirano je 68 % manje migranata (2.085) u odnosu na isti period 2024. godine (6.544).

Granična policija BiH evidentirala je 675 osoba u nezakonitom prelasku ili pokušaju nezakonitog prelaska granice, što je za 83 % manje u odnosu na  prvo tromjesečje prošle godine. Osobe otkrivene u nezakonitom prelasku bile su većinom državljani Turske (76), Afganistana (74), Egipta (69), Sirije (63) i Bangladeša (46).

U izvještajnom periodu policijske agencije u Bosni i Hercegovini podnijele su 63% manje izvještaja Tužilaštvu BiH o počinjenim krivičnim koja se odnose na krijumčarenje osoba nego za isti period prethodne godine. Isto tako, broj podnesenih zahtjeva za azil u Bosni i Hercegovini smanjen je za 58 %.

Realizirana je u cijelosti još jedna aktivnost iz Plana mjera i aktivnosti za efikasno upravljanje migrantskom krizom u našoj zemlji, koja se odnosi na nabavku automatskih čitača biometrijskih podataka.

Tokom marta 2025. godine na probni rad je primljeno 25 osoba koje su završile obuku za čin mlađeg inspektora iz XII klase kadeta Granične policije BiH.

U prva tri mjeseca ove godine strancima u BiH odobrena su 3.704 privremena boravka, a glavni razlozi za odobrenje prvog privremenog boravka su obrazovanje, rad s radnom dozvolom, spajanje porodice i rad bez radne dozvole, što je povećanje odobrenih privremenih boravaka za 6 %.  Od ukupnog broja, prvi put je odobreno 1.790 privremenih boravaka, dok je produženo 1.914. Najveći broj prvih ili produženih boravaka odnosi se na državljane Turske, Srbije, Indije, Hrvatske i Kine.

USVOJENA INFORMACIJA U VEZI S MONEYVAL EVALUACIJOM

Vijeće ministara BiH je zadužilo Ministarstvo sigurnosti da, u saradnji s nadležnim institucijama i tijelima u BiH, sačini plan aktivnosti u cilju otklanjanja nedostataka koji su identificirani u izvještaju za Bosnu i Hercegovinu u petom krugu MONEYVAL evaluacije.

Ministarstvo sigurnosti BiH dužno je pratiti provedbu planiranih aktivnosti i periodično podnositi izvještaje Vijeću ministara BiH o realizaciji planiranih aktivnosti.

Ovi zaključci su sastavni dio Informacije Ministarstva sigurnosti o usvojenom izvještaju za Bosnu i Hercegovinu u petom krugu MONEYVAL evaluacije, koja je usvojena na današnjoj sjednici, uz određene korekcije.

Izvještaj pruža pregled stanja u vezi sa sistemom za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma u BiH zaključno s februarom 2024. godine i daje odgovarajuće preporuke za unapređenje stanja u ovom području. 

INFORMACIJA O FINANSIRANJU PROJEKATA IZ PROGRAMA JAVNIH INVESTICIJA

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva finansija i trezora, usvojilo je Informaciju o utrošku sredstava u 2024. godini kojima su finansirani projekti uključeni u Program javnih investicija/Razvojno-investicijski program institucija Bosne i Hercegovine (PJI/RIP IBIH) 2024 - 2026. godine.

Informacija obuhvata podatke o 156 projekata, i to: 146 projekata  uključenih u Program javnih investicija/Razvojno-investicijski program institucija Bosne i Hercegovine 2024 - 2026. godine ukupne vrijednosti milijardu i 146,95 miliona, među kojima su 93 projekta u implementaciji, 44 projekta su završena, a 9 projekata je promijenilo status u toku 2024. godine, dok je 10 projekata naknadno prijavljeno, odnosno nisu bili u 2024 – 2026., a imali su realizaciju u 2024. godini.

Na 146 projekata u prošloj godini je ukupno utrošeno 162,16 miliona KM, od čega se  44,46 % odnosi na investicije u socioekonomski razvoj, a 55,54 % na investicije u izgradnju administrativno-tehničkih kapaciteta. Na projekte kapitalnog tipa je utrošeno 49 miliona KM, što je 30,22 % ukupno utrošenih sredstava u 2024. godini.

Za realizaciju naknadno prijavljenih 10 projekata, ukupne vrijednosti 64,82 miliona KM, u toku 2024. godine je utrošen 9,51 milion KM.

U prošloj godini su završena 44 projekta, ukupne vrijednosti 352,60 miliona KM.

PORAST DIREKTNIH STRANIH INVESTICIJA U BiH 

Vijeće ministara BiH usvojilo je Analizu direktnih stranih investicija u Bosni i Hercegovini za 2023. i 2024. godinu s uporednim prikazom Bosne i Hercegovine i država regije u izvještajima međunarodnih organizacija, koju će Agencija za unapređenje stranih investicija objaviti na službenoj web-stranici.

Prema Analizi, direktne strane investicije u 2023. godini u iznosu milijardu i 895,6 miliona KM predstavljaju povećanje od 24,9 %, s najvećim godišnjim iznosom od 2007. godine.

Zemlje Evropske unije (EU 27) su u 2023. investirale 968 miliona KM u BiH ili 51,1 % ukupnog iznosa. Pojedinačno gledano, zemlje koje su najviše investirale su: Rusija (376,3 miliona KM), Srbija (355,6 miliona KM) i Nizozemska (237,7 miliona KM), dok su više od 100 miliona KM investicija imale Njemačka (204,9 miliona KM), Hrvatska (187,2 miliona KM), Slovenija (173,3 miliona KM ) i Velika Britanija (149 miliona KM).

Prema preliminarnim podacima Centralne banke BiH, direktne strane investicije s procijenjenim zadržanim zaradama, u prvom polugodištu  2024. godine su iznosile 955,9 miliona KM. Iako su  preliminarni podaci podložni naknadnim revizijama, direktne strane investicije manje su u odnosu na period januar – juni 2023. godine za 14,3 %, ali posmatrajući prva polugodišta u periodu od 2016. do 2024. godine zabilježen je rast u prvom polugodištu prošle godine od 35,4 % u odnosu na prosjek za devet godina, koji za prva polugodišta iznosi 706 miliona KM.

U prvom polugodištu 2024. godine zemlje s najvećim registriranim iznosima kapitala u Bosni i Hercegovini su: Hrvatska (183,5 miliona KM), Njemačka (157,9 miliona KM) i Slovenija (145,3 miliona KM). Značajna povećanja kapitala registrirale su Austrija (101,7 miliona KM), Srbija (81,5 miliona KM), Nizozemska (66,1 miliona KM) i Velika Britanija (40,4 miliona KM).

Zemlje Evropske unije (EU 27) su investirale 731,4 miliona KM u BiH tokom  prvog polugodišta prošle godine, što predstavlja  76,5 % ukupnog iznosa svih direktnih stranih investicija.

FINANSIRANJE MEĐUNARODNE ADVOKATSKE KANCELARIJE ZA TRGOVSKU GORU

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, donijelo je Odluku o utvrđivanju potrebnih finansijskih sredstava namijenjenih za finansiranje međunarodne advokatske kancelarije za slučaj Trgovske gore.

Odlukom se odobravaju potrebna finansijska sredstva za 2025. godinu za finansiranje međunarodne advokatske kancelarije Laborde Law iz Pariza za predmet Trgovske gore u iznosu 210.000 eura.

Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u „Službenom glasniku BiH“, a primjenjivat će se od dana stupanja na snagu zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2025. godinu.

SAGLASNOST ZA IMENOVANJE

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva vanjskih poslova, dalo je saglasnost za imenovanje policijskog komesara Oliviera Berbacha na dužnost oficira za vezu Generalne direkcije za unutrašnju sigurnost, sa sjedištem u Beogradu. (kraj)

Link za preuzimanje fotografija: 

https://www.flickr.com/photos/vijeceministara/albums/72177720327294127