Održana 159. sjednica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine

ZATRAŽITI UKIDANJE CARINA NA ROBU IZ BOSNE I HERCEGOVINE 

Vijeće ministara BiH razmotrilo je Informaciju o uvođenju carina za uvoz proizvoda iz BiH na Kosovo* te je od kosovske strane zatražilo da hitno ukine takse na robu iz BiH jer su u suprotnosti sa CEFTA sporazumom.

Također, zaključeno je da se Evropska komisija treba hitno uključiti u rješavanje ovog problema i da za sada Bosna i Hercegovina neće razmatrati mogućnost uvođenja kontramjera.

Prije dva dana je Vlada Kosova* donijela odluku o uvođenju carina od 100 posto na robu iz BiH i Srbije, ali Bosna i Hercegovina nije o tome zvanično obaviještena, nego je odluka objavljena na web-stranici nadležnog kosovskog ministarstva.

 

UNAPREĐIVANJE BORBE PROTIV MEĐUNARODNOG KRIMINALA I TERORIZMA

Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog osnova za zaključivanje Sporazuma o saradnji između Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine i Ministarstva unutrašnje sigurnosti Sjedinjenih Američkih Država o saradnji u vezi sa upotrebom putničkih informacija.

Ovim sporazumom će se unaprijediti saradnja na području borbe protiv transnacionalnog kriminala, transnacionalnih kriminalnih mreža i aktivnosti, međunarodnog terorizma i potencijalnih prijetnji po državnu sigurnost. Sporazumom je predviđena i tehnička pomoć u uspostavi API (Advance Passenger Information) sistema koji omogućava tijelima nadležnim za vršenje graničnih provjera dobijanje podataka o putnicima prije njihovog dolaska na međunarodne aerodrome kako bi se poslovi graničnih službenika vršili kvalitetnije i efikasnije, a uz najkraće zadržavanje putnika.

Ministarstvo sigurnosti BiH će Prijedlog osnova  za zaključivanje Sporazuma dostaviti Predsjedništvu BiH u daljnju proceduru, uz prijedlog da se za potpisnika odredi ministar sigurnosti BiH.

 

PONAVLJANJE UVOZNIH KVOTA ZA NABAVKU REPROMATERIJALA

Vijeće ministara BiH donijelo je Odluku o ponavljanju količina tarifnih kvota u 2018. godini koje se odnose na uvoz sirovog šećera od šećerne trske za rafiniranje.

Vijeće ministara je, u skladu sa Zakonom o carinskoj tarifi, izašlo ususret zahtjevima domaćeg proizvođača, jer su količine tarifnih kvota za ove repromaterijale, koji se ne mogu nabaviti po prihvatljivim cijenama na domaćem tržištu, prema podacima UIOBiH-a sredinom septembra 2018. godine iskorištene više od 50%. Sva nabavljena roba u okviru uvoznih kvota podliježe strogom carinskom nadzoru krajnje upotrebe.

 

ODREĐENA GODIŠNJA KVOTA ZA ZAPOŠLJAVANJE STRANACA U 2019. GODINI

Vijeće ministara BiH donijelo je Odluku o utvrđivanju godišnje kvote radnih dozvola za zapošljavanje stranaca u Bosni i Hercegovini za 2019. godinu. Donošenjem ove odluke kvalitetnije se zadovoljavaju potrebe tržišta rada u Bosni i Hercegovini, a da pri tom nije ugrožena ponuda domaće radne snage. Također se obezbjeđuje veća kontrola tržišta rada i smanjenje rada na crno.

Ukupna godišnja kvota radnih dozvola za produženje i novo zapošljavanje stranaca u našoj zemlji u 2019. godini iznosi 1.570 radnih dozvola, od čega se na Federaciju BiH odnosi 880, RS 600 i Brčko distrikt 90 radnih dozvola. Uvažavajući stanje na tržištu rada u BiH, za 2019. godinu se neće određivati kvote za sezonsko zapošljavanje.

Broj radnih dozvola koje se mogu izdati za produženje već izdatih radnih dozvola iznosi 975 radnih dozvola, od toga za Federaciju BiH 535, za RS 400 i Brčko distrikt 40 radnih dozvola.

Za novo zapošljavanje stranaca, u skladu s Odlukom, bit će moguće izdati 595 radnih dozvola, od čega za Federaciju BiH, za RS 200 i za Brčko distrikt 50 radnih dozvola.

 

 

INFORMACIJA O STANJU U OBLASTI MIGRACIJA

Vijeće ministara BiH usvojilo je  Informaciju o stanju u oblasti migracija u Bosni i Hercegovini u vezi s povećanim prilivom migranata u Bosnu i Hercegovinu.

Zaključeno je da Ministarstvo sigurnosti dostavi detaljnu informaciju o realizaciji Akcionog plana hitnih mjera i izvještaj o utrošku donatorskih sredstava, da se pripreme i Vijeću ministara na usvajanje dostave odluke o davanju statusa prihvatnih centara objektima u kojima su smješteni migranti, te da se među migrantskom populacijom napravi evidencija djece bez roditeljskog staranja.

U informaciji Ministarstva sigurnosti se navodi da se Bosna i Hercegovina  u 2018. godini suočila sa značajnim porastom nezakonitih migracija preko vlastite teritorije, te da su u periodu od 9. 11. 2018. do 19. 11. 2018. godine Službi za poslove sa strancima prijavljena 703 nezakonita migranta. Namjeru za podnošenje zahtjeva za azil u BiH u istom periodu iskazala je 661 osoba, dok nijedna osoba nije podnijela zahtjev za azil.

Prema raspoloživim podacima, od 1. l. 2018. do 19. 11. 2018. godine Službi za poslove sa strancima prijavljeno je 22.411 nezakonitih migranata na teritoriji BiH. Namjeru za podnošenje zahtjeva za azil u BiH u istom periodu iskazalo je 21.158 osoba, a zahtjev za azil podnijelo je 1.316 osoba.

Najveći broj migranata dolazi iz  Pakistana (7.428), Irana (3.519), Sirije (2.768), Afganistana (2.687), Iraka (2.043) i Libije (780).

Ministarstvo sigurnosti je, u saradnji s nadležnim institucijama, izradilo Akcioni plan hitnih mjera koje se trebaju poduzeti s fokusom na nezakonite migrante i propusnost granice, prije svega sa istočnim susjedima Bosne i Hercegovine, a koji je usvojen na 142. sjednici Vijeća ministara BiH, 15. 5. 2018. godine.

Akcioni plan hitnih mjera sadrži pet prioriteta, 17 mjera i 73 aktivnosti.

Ministarstvo sigurnosti u saradnji sa nadležnim institucijama i agencijama poduzima aktivnosti u skladu sa navedenim Akcionim planom hitnih mjera i zaključcima Vijeća ministara BiH.

Pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu, Direkcije za koordinaciju policijskih tijela u BiH i Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske i dalje pružaju pomoć Graničnoj policiji BiH u obavljanju poslova nadzora granice.

 

 

 

USVOJEN DOKUMENT ZA DISKUSIJU ZA SASTANAK PODODBORA IZMEĐU EU I BiH

Vijeće ministara BiH razmotrilo je i usvojilo Informaciju o održavanju trećeg sastanka Pododbora za transport, energiju, životnu sredinu i regionalni razvoj između EU i BiH, koji će biti održan 13. 12. 2018. godine Briselu. U vezi s tim usvojen je Dokument za diskusiju i data saglasnost na prijedlog sastava delegacije BiH. Direkcija za evropske integracije zadužena je da u saradnji sa nadležnim institucijama u BiH provede sve preostale pripremne radnje za održavanje trećeg sastanka Pododbora za transport, energiju, životnu sredinu i regionalni razvoj između EU i BiH.

 

PLAN AKTIVNOSTI ZA IZRADU PROGRAMA EKONOMSKIH REFORMI BiH

Vijeće ministara BiH usvojilo je Plan aktivnosti Programa ekonomskih reformi BiH za 2019 – 2021. godinu (ERP).

Program ekonomskih reformi je poboljšana verzija Ekonomskog i fiskalnog programa (EFP) koji su podnosile zemlje potencijalni kandidati za članstvo u EU. Pred BiH se nalazi zadatak izrade Programa ekonomskih reformi za period 2019 – 2021 godina, koji sadrži srednjoročni makroekonomski okvir i okvir fiskalne politike, uključujući i fiskalne mjere, te sveobuhvatan program strukturnih reformi u cilju poboljšanja rasta i konkurentnosti zemlje. ERP treba biti dostavljen Evropskoj komisiji do kraja januara 2019. godine.

Direkcija za ekonomsko planiranje zadužena je da kao koordinator za Program ekonomskih reformi BiH za 2019 - 2021. godinu na nivou BiH u saradnji sa entitetskim koordinatorima provede Plan aktivnosti i pripremi dokument.

 

 

USVOJEN SREDNJOROČNI PROGRAM RADA VMBiH 2019-2021.

Vijeće ministara BiH usvojilo je Srednjoročni program rada Vijeća ministara Bosne i Hercegovine 2019-2021., uz korekciju u dijelu koji se odnosi na provođenje mjera u sektoru pravde.

Srednjoročni program rada Vijeća ministara Bosne i Hercegovine 2019-2021. obuhvata pregled srednjoročnih ciljeva sa pokazateljima praćenja čijom će realizacijom 56 institucija, koje za svoj rad odgovaraju Vijeću ministara BiH, doprinijeti ostvarenju općih i strateških ciljeva koji su identificirani u dokumentu „Strateški okvir za BiH“. Dokument je sačinjen na osnovu ulaznih podataka koje su dostavile nadležne institucije, a za koje su u Aneksu 1- Akcioni plan Srednjoročnog programa rada Vijeća ministara BiH iskazani programi, pokazatelji praćenja po godinama, te procjena ukupnih troškova razvrstana po izvorima finansiranja za naredni trogodišnji period. Aneks 2 daje pregled zakona i drugih propisa i razvojno-investicijskih projekata, dok je Aneksom 3 dat prikaz ukupnih potrebnih finansijskih sredstava i izvora finansiranja za realizaciju planiranih srednjoročnih ciljeva.

Opći principi razvoja povezani su sa strategijom Evropa 2020 i strategijom Jugoistočna Evropa 2020 kroz principe razvoja: integriran, pametan, održiv, inkluzivni rast i princip upravljanja u funkciji rasta. Strateški ciljevi razvoja su makroekonomska stabilnost, razvoj konkurentnog ekonomskog okruženja, razvoj ljudskih resursa, povećanje industrijske konkurentnosti, unapređenje kulture i kreativnih sektora, ravnomjeran regionalni razvoj, poboljšanje upravljanja okolišem, brži razvoj poljoprivrede i ruralni razvoj, razvoj energetskih potencijala s akcentom na obnovljive izvore i energetsku efikasnost, povećanje mogućnosti zapošljavanja, promocija inkluzivnosti u obrazovanju, smanjenje siromaštva, unapređenje zdravstvene zaštite i ubrzanje procesa tranzicije. (kraj)

(*Ovaj naziv ne prejudicira status Kosova i u skladu je s Rezolucijom 1244 VS UN)