Govori ( 23.07.2007 )
Otvorena «Zgrada prijateljstva između Grčke i Bosne i Hercegovine»

Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine dr. Nikola Špirić i grčki premijer Kostas Karamanlis, u prisustvu predstavnika diplomatskog kora u BiH i drugih zvanica, otvorili su u Sarajevu «Zgradu prijateljstva između Grčke i Bosne i Hercegovine». Obraćanje predsjedavajućeg objavljeno u cjelosti)

Poštovani Predsjedniče Vlade Helenske Republike,
Poštovane Ekscelencije,
Gospodo Ministri,
Dame i gospodo,
Dragi prijatelji,


Sa posebnim zadovoljstvom i srećom želim vam svima toplu dobrodošlicu u ovu prelijepu renoviranu zgradu koju će naši potomci s razlogom pamtiti po imenu „Zgrada prijateljstva između Grčke i Bosne i Hercegovine“.
Okupili smo se danas ovdje da slavimo duh prijateljstva koji je omogućio da se obnovi i stavi u funkciju, pod najmodernijim uslovima, nova zgrada Savjeta ministara Bosne i Hercegovine.
Rezultat je ovo humanog poduhvata pomoći opštem razvoju Balkana koju daje Grčka, prosperitetna demokratska zemalja Evropske unije koja nedvosmisleno podržava evropsku integraciju svih balkanskih zemalja, bez izuzetka.
Kao konkretan vid te podrške, Grčka vlada je, za upravo istekli petogodišnji period, odvojila 550 miliona eura i stavila ih u funkciju „Grčkog Plana ekonomske rekonstrukcije Balkana". Upotpunjen međunarodnim organizacijama, finansijskim institucijama i ostalim bilateralnim donatorima, ovaj Plan ima za cilj rekonstrukciju i tranziciju balkanskih zemalja ka uzajamnim razvojnim orijentacijama i jačanju regionalne saradnje.
Prema Sporazumu o programu petogodišnje razvojne saradnje 2002-2006. godine, između Savjeta ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Grčke, potpisanog 29. jula 2002. godine u Sarajevu, Bosna i Hercegovina je dobila ukupno 19,5 miliona eura.
Od ovih sredstava, za obnovu i rekonstrukciju Zgrade prijateljstva između Grčke i Bosne i Hercegovine po osnovnom Sporazumu izdvojeno je skoro 16,8 miliona eura, od čega je učešće Republike Grčke gotovo 13,5 miliona eura odnosno 80% dok je učešće Bosne i Hercegovine preko 4 miliona eura.
Veliko mi je zadovoljstvo najaviti vam danas da je u nastavku ovog programa po istom principu predviđeno izdvojiti oko 2,5 miliona eura za rehabilitaciju Bolnice Kasindo u Istočnom Sarajevu čime ovaj program potpuno dobija jasno vidljiv humani karakter.
Dame i gospodo,
Nije nikakvo čudo što nam je ovo veliko zdanje, u čijem prizemlju se sada nalazimo, podarila upravo Grčka.
Naš veliki pjesnik Jovan Dučić, rodom iz Hercegovine gdje je misao brza, britka, jaka i duboka, smatrao je da su Grci najveći i najhumaniji narod na svijetu. Svi oni koji kod nas u školi počinju da stiču prva znanja vrlo lako u svoju svijest urežu činjenicu da je Grčka jedna velika civilizacija koja je stvorila današnju Evropu. Tu činjenicu koja se ponekad zaboravlja savremeno društvo ne smije zaboraviti, ukoliko želi živjeti život dostojan čovjeka.
I zaista, nigdje nije bila dostojanstvenija čovječja sudbina nego u Grčkoj gdje je uvijek vladala ideja i ljepota. Nijedan narod, ni prije ni poslije nije imao toliko smisla i duha da od svog boravka na svijetu napravi samo veličinu i ljepotu.
Nijedna druga civilizacija nije uspjela da od svoje misli i svoje energije napravi toliku opštu sreću. A Grk je svoju sreću nalazio u dubinama svoje filozofije i u spokojstvu svoje jedinstvene religije u kojoj su bogovi bili prijatelji ljudi i zajednički tako skladno voljeli jedno: svoju grčku zemlju.
U pravu je zato jedan od najvećih besjednika Eskines kad kaže: „mi nismo živjeli životom ljudskim, mi smo rođeni za čudo potomstvu“.
Rekli bismo ne samo čudu već i divljenju.
Iz Grčke nam je danas preko tih starih staza, kojima svijet ne prestaje da se divi, stigla riječ ljepote, sklada i prijateljstva.
Aristotel je govorio kako je prijateljstvo privilegovana forma upoznavanja drugog. Na jednom drugom mjestu kazao je da je prijateljstvo život jedne duše u dva tijela. Mi tako u ovim trenucima doživljavamo naš odnos prema Grčkoj.
I zato, da bismo krunisali ovu ceremoniju divljenja grčkom geniju i duhu, pozvali smo hor Pontanimu iz Sarajeva, čije ime znači upravo „most između duša“ i koji na repertoaru ima samo duhovnu muziku. Nadam se da ćemo na taj način upotpuniti ovo slavljeničko raspoloženje.

Dragi gospodine Karamanlis:
budite uvjereni da će svim Grcima ova zemlja i ovi narodi biti trajno zahvalni na nesebičnoj podršci koju je vaša prijateljska zemlja pružila Bosni i Hercegovini i koristim se ovom prilikom da vam se u ime naše zemlje i svih njenih građana još jednom najsrdačnije zahvalim.
U ovim prijatnim trenucima, želim vam takođe sa zadovoljstvom potvrditi da će grčka duša u budućnosti trajno živjeti u ovom zdanju.
Naime, kongresna dvorana na petom spratu gdje će se preseliti Pakt stabilnosti za Jugoistočnu Evropu pod novim imenom Savjet za regionalnu saradnju (RCC) nosiće ime Atina Hol: Atinini dvori.
Nije to nimalo slučajno. Znamo da je moćna Zevsova kći Atina bila boginja mudrosti i pobjede u ratu, te zaštitnica pravnog poretka i pravednosti. Neka zato nova i bolja Jugoistočna Evropa ovu mudrost, mir, pravo i pravednost usvoji kao svoj osnovni cilj i pretoči u prosperitet za dobrobit svih nas u regiji.
Grci, koji su, kao i naši narodi, u prošlosti imali svirepa iskušenja, davno su kroz usta svojih filozofa kazali da je osnovni cilj svakog rata dolazak mira. Neka onda i u narednom periodu na Balkanu vlada duh Atine.
A na prvom spratu, kao skromni simbol naše zahvalnosti Grčkoj, posebno mi je drago što će u novoj zgradi za naše grčke prijatelje ostati u trajnoj upotrebi tri kancelarije gdje će se njegovati istinski grčki duh. Neka onda vaše muze, gospodine Premijeru, svakodnevno promovišu ono što je najbolje kod vas. Biće to najbolji način približavanja ljudi iz naših zemalja.

Dame i gospodo,
Ovaj dan će sigurno ostati upamćen u istoriji institucija BiH. Od izuzetne je važnosti to što će se sada na jednom mjestu koncentrisati svi oni koji su dosad djelovali u teškim uslovima razbacani po raznim zgradama. Od danas imaju priliku da djeluju u optimalnim uslovima.
Na kraju, dozvolite mi da se iskreno zahvalim svim onim koji su omogućili da se ovo zdanje od stanja opšte oštećenosti pretvori u moderno zdanje. Teško je nabrojati sve, ali oni će se lako prepoznati, od arhitekata do radnika koji su posljednjih dana po teškim uslovima sadili cvijeće čijim bojama i ljepotom smo htjeli dočekati visokog gosta iz Grčke.
Poštovani Premijeru Helenske Republike,
Želimo vam da se prijatno osjećate u Bosni i Hercegovini. Nema nijednog razloga da bude drukčije kad znate da ste među prijateljima, bolje rečeno među velikim prijateljima.
Pozivam sve prisutne da zajednički proslavimo našu zajedničku sreću i ja dižem čašu u ime grčko-bosansko-hercegovačkog prijateljstva.
Hvala na pažnji. (kraj)